Bosiljak
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Ocimum basilicum Linnaeus |
||||||||||||||
|
|
Bosiljak (lat. ocimum basilicum) od grčkog basileus - kraljevski je začinska biljka iz porodice usnatica.
Sadržaj |
[uredi] Karakteristike
Bosiljak je jednogodišnja biljka. Raste grmasto visine od 20 do 60cm. Cijela biljka ima aromatičan miris. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5cm dugi i do 3cm široki. Rubovi lista su glatki. Cvate od juna do septembra. Na 2,5mm dugoj cvjetnoj dršci naraste petolatičasti cvijet u obliku zvona. Dva nejednaka para prašnika srasli su sa krunom. Plod je 1,5 do 2mm dug i omotan uvećanom čašicom.
[uredi] Rasprostranjenost
Biljka potiče sa afričkog kontinenta. Kultivirana je još u starom Egiptu. Predpostavlja se da je sa osvajanjima Aleksandra Velikog došla u Makedoniju i Grčku. Danas je rasprostranjena na širem području Sredozemlja. Najveći izvoznici su Italija, Francuska, Maroko i Egipat. U dijelovima srednje Evrope bosiljak je kultiviran od XXII stoljeća. U SAD najviše se uzgaja u Kaliforniji. Uzgoj nije jednostavan, jer biljka zahtijeva mnogo svjetla i toplinu. Ako je rasad izložen previsokim ili preniskim temperaturama, suši ili prekomjernom nađubrivanju, jednostavno se sasuši. Da bi se produžilo vrijeme berbe, beru se odrasli listovi, na čijem mjestu narastu novi izdanci. Svjež je aromatičan, dok suhi i kuhani listovi gube na aromi.
[uredi] Upotreba
Zbog svog slatkastog i prijatnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, pogotovo u talijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Upotrebljava se pri spravljanju povrtnih juha, umaka, tjestenine, pri pripremanju lakših jela od mesa, peradi, ribe i morskih plodova, te kao začin u umacima za salate. Od njega se spravlja i poznati italijanski regionalni specijalitet pesto, umak od zrna pinije i bosiljka, sa maslinovim uljem. Bosiljak upotpunjuje i razne čajeve. Bosiljak djeluje antibakterijski, umirujuće, protiv teškoća probave, grčeva i bolova. Upotrebljava se u liječenju bolesti mokraćovoda, upale crijeva, grčeva, povraćanja, nadimanja, zatvora i migrene. Zbog štetnog estragola koji je sadržan u bosiljkovom ulju, veća ljekovitost se pripisuje indijskom bosiljku.
[uredi] Hemijski sastav
Bosiljak sadrži u velikom procentu eterična ulja (linalol, estragol ili campher). U listovima ima ugljičnih hidrata, proteina, vitamina A i C i kiselina (oleanol i ursol).
[uredi] Narodno vjerovanje
Po krišćanskoj legendi bosiljak je narastao na mjestu Isusovog raspela. Na misama 14. septembra se u bosiljak polaže križ, jer se vjeruje da je kraljevska biljka.
[uredi] Također pogledajte
 |
Začini | |
|
Anis | Biber | Bijeli luk | Bosiljak | Celer | Cimet | Curry | Čili | Čurekot | Đumbir | Estragon | Hren | Kapar | Kardamom | Klinčić | Komorač | Koper | Korijander | Kim | Kurkuma | Lavanda | Lovor | Majoran | Majčina dušica | Metvica | Muskatni oraščić | Origano | Peršun | Ruta | Ruzmarin | Senf | Smreka | So | Susam | Šafran | Šećer | Vanilija | Vegeta | Vlasac | |
||
Nedovršeni članak Bosiljak koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
