Evropsko prvenstvo u atletici

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Evropsko prvenstvo u atletici
SportAtletika
Osnovana1934.
KontinentEvropa
OsnivačEAA
Službeni veb-sajteuropean-athletics.org

Evropsko prvenstvo u atletici međunarodno je atletsko takmičenje koje organizira Evropska atletska asocijacija.[1] Prvi put je održano 1934. u Torinu i otad je organizirano svake četiri godine, uz nekoliko izuzetaka. Od 2010. održava se svake dvije godine i, kad se desi da u istoj godini budu i Olimpijske igre, takmičenja u maratonu i brzom hodanju ne održavaju se.

Izdanja[uredi | uredi izvor]

# Godina Grad Trajanje Stadion Takmičenja Države Takmičari
1. 1934. Italija Torino 7–9. septembar "Benito Mussolini" 22 23 226
2. 1938. Francuska Pariz 3–5. septembar Colombes 23 23 272
1938. Nacistička Njemačka Beč[a] 17–18. septembar Praterstadion 9 14 80
3. 1946. Norveška Oslo 22–25. august Bislett 33 20 353
4. 1950. Belgija Bruxelles 23–27. august Heysel 34 24 454
5. 1954. Švicarska Bern 25–29. august Neufeld 35 28 686
6. 1958. Švedska Stockholm 19–24. august Olimpijski stadion 36 26 626
7. 1962. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Beograd 12–16. septembar Stadion JNA 36 29 670
8. 1966. Mađarska Budimpešta 30. august – 4. septembar Népstadion 36 30 769
9. 1969. Grčka Atina 16–21. septembar Karaiskakis 38 30 674
10. 1971. Finska Helsinki 10–15. august Olimpijski stadion 38 29 857
11. 1974. Italija Rim 2–8. septembar Olimpico 39 29 745
12. 1978. Čehoslovačka Prag 29. august – 3. septembar "Evžen Rošický" 40 29 1004
13. 1982. Grčka Atina 3–9. septembar Olimpijski stadion 41 29 756
14. 1986. Zapadna Njemačka Stuttgart 26–31. august Neckarstadion 43 31 906
15. 1990. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Split 26. august – 2. septembar Poljud 43 33 952
16. 1994. Finska Helsinki 7–14. august Olimpijski stadion 44 44 1.113
17. 1998. Mađarska Budimpešta 18–23. august Népstadion 44 44 1.259
18. 2002. Njemačka München 6–11. august Olimpijski stadion 46 48 1.244
19. 2006. Švedska Göteborg 7–13. august Ullevi 47 48 1288
20. 2010. Španija Barcelona 27. juli – 1. august "Lluís Companys" 47 50 1.323
21. 2012. Finska Helsinki 27. juni – 1. juli Olimpijski stadion 42 50 1.230
22. 2014. Švicarska Zürich 12–17. august Letzigrund 47 50 1.439
23. 2016. Nizozemska Amsterdam 6–10. juli Olimpijski stadion 44 50 1.469
24. 2018[b] Njemačka Berlin 7–12. august Olimpijski stadion 50 49[c] 1.439
2020. Francuska Pariz 26–30. august "Sébastien Charléty" Otkazano zbog pandemije COVID-a 19
25. 2022[d] Njemačka München 16–21. august Olimpijski stadion 50 48 1.495
26. 2024. Italija Rim 10–15. septembar Stadio "Olimpico"
27. 2026. Ujedinjeno Kraljevstvo Birmingham 3–9. august Stadion "Alexander"
28. 2028. Poljska Chorzów 22–27. august "Śląski"
29. 2030. Francuska Pariz 19–25. august "Sébastien Charléty"
Napomene
  1. ^ Iako je prvenstvo održano u Beču, Austrija je od aprila 1938. bila u sastavu Trećeg rajha.
  2. ^ Dio Evropskog sportskog prvenstva
  3. ^ Ne uključujući Autorizirane neutralne takmičare i Atletski tim izbjeglica (DNS).
  4. ^ Dio Evropskog sportskog prvenstva

Vječna tabela medalja (1934–2022)[uredi | uredi izvor]

Rang Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Velika Britanija 124 96 106 326
2. Sovjetski Savez 121 109 102 332
3. Istočna Njemačka 90 83 66 239
4. Njemačka 71 71 63 205
5. Francuska 69 69 65 203
6. Poljska 57 58 65 180
7. Rusija 49 51 52 152
8. Italija 44 44 53 141
9. Zapadna Njemačka 36 44 51 131
10. Finska 35 29 41 105
11. Španija 32 26 37 95
12. Švedska 30 44 40 114
13. Nizozemska 30 24 24 78
14. Ukrajina 22 29 20 71
15. Mađarska 18 22 25 65
16. Čehoslovačka 16 16 27 59
17. Norveška 16 15 19 50
18. Portugal 16 14 8 38
19. Grčka 15 8 11 34
20. Belgija 13 14 11 38
21. Bugarska 12 16 12 40
22. Turska 12 9 9 30
23. Bjelorusija 10 13 10 33
24. Rumunija 8 21 10 39
25. Švicarska 8 15 15 38
26. Hrvatska 8 2 3 13
27. Češka 7 14 14 35
28. Jugoslavija 6 6 3 15
29. Danska 4 7 4 15
30. Izrael 4 2 4 10
31. Irska 3 7 7 17
32. Estonija 3 6 5 14
33. Litvanija 3 3 4 10
33. Latvija 3 3 3 9
35. Island 3 1 1 5
36. Srbija 2 6 3 11
37. Slovenija 2 2 3 7
38. Austrija 2 1 6 9
39. Slovačka 1 4 1 6
ANA[1] 1 3 2 6
40. Albanija 1 1 0 2
41. Azerbejdžan 0 2 2 4
42. Crna Gora 0 1 0 1
42. Luksemburg 0 1 0 1
43. Moldavija 0 0 1 1
Ukupno 1007 1012 1008 3027
  • ^[1] ANA je ime pod kojim su takmičari iz Rusije nastupali na prvenstvima 2016. i 2018. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.

Zaključno s 2022, medalju još nisu osvojili Andora, Armenija, Bosna i Hercegovina, Gibraltar, Gruzija, Kipar, Kosovo, Lihtenštajn, Malta, Monako, San Marino i Sjeverna Makedonija. Saar se takmičio jednom (1954), ne osvojivši nijednu medalju.

Višestruki osvajači medalja[uredi | uredi izvor]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Ime Ukupno Zlato Srebro Bronza Godine
Francuska Christophe Lemaitre 8 4 2 2 2010–2014.
Ujedinjeno Kraljevstvo Matthew Hudson-Smith 7 4 2 1 2014–2022.
Belgija Kevin Borlée 7 4 2 1 2010–2022.
Zapadna Njemačka Harald Schmid 6 5 1 0 1978–1986.
Ujedinjeno Kraljevstvo Roger Black 6 5 1 0 1986–1994.
Ujedinjeno Kraljevstvo Mohamed Farah 6 5 1 0 2006–2014.
Ujedinjeno Kraljevstvo Martyn Rooney 6 3 2 1 2010–2018.
Italija Pietro Mennea 6 3 2 1 1971–1978.
Ujedinjeno Kraljevstvo Linford Christie 6 3 1 2 1986–1994.
Belgija Jonathan Borlée 6 3 1 2 2010-2022.

Žene[uredi | uredi izvor]

Ime Ukupno Zlato Srebro Bronza Godine
Poljska Irena Szewińska (Kirszenstein) 10 5 1 4 1966–1978.
Nizozemska Fanny Blankers-Koen 8 5 1 2 1938–1950.
Istočna Njemačka Renate Stecher (Meissner) 8 4 4 0 1969–1974.
Nizozemska Dafne Schippers 8 4 3 1 2012–2018.
Istočna Njemačka Marlies Göhr 7 5 1 1 1978–1986.
Francuska Myriam Soumaré 7 1 3 3 2010–2014.
Istočna Njemačka Marita Koch 6 6 0 0 1978–1986.
Hrvatska Sandra Perković 6 6 0 0 2010-2022.
Istočna Njemačka Njemačka Heike Drechsler 6 5 1 0 1986–1998.
Istočna Njemačka Njemačka Grit Breuer 6 5 1 0 1990–2002.
Ujedinjeno Kraljevstvo Dina Asher-Smith 6 4 2 0 2016–2022.
Rusija Irina Privalova 6 3 2 1 1994–1998.
Sovjetski Savez Jevgenija Sečenova 6 2 2 2 1946–1950.

Najviše medalja u istoj disciplini[uredi | uredi izvor]

Petnaest atletičara i šest atletičarki osvojilo je četiri ili više medalja u istoj disciplini.[2] Sandra Perković jedina je u obje konkurencije uspjela pobijediti šest puta u istoj disciplini.

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Medalje Z/S/B Ime Godine Disciplina
5 (3/2/0) Sovjetski Savez Igor Ter-Ovanesjan 1958–1971. Dalj
5 (3/1/1) Belgija Jonathan Borlée 2010–2022. 4 × 400 m
5 (3/1/1) Belgija Kevin Borlée
4 (4/0/0) Sovjetski Savez Jānis Lūsis 1962–1974. Koplje
4 (4/0/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Colin Jackson 1990–2002. 110 m prepone
4 (4/0/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Steve Backley 1990–2002. Koplje
4 (4/0/0) Francuska Mahiedine Mekhissi-Benabbad 2010–2018. 3000 m prepreke
4 (3/1/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Mohamed Farah 2006–2014. 5000 m
4 (3/0/1) Poljska Adam Kszczot 2010–2018. 800 m
4 (3/0/1) Francuska Renaud Lavillenie 2010–2018. Motka
4 (3/0/1) Njemačka David Storl 2010–2018. Kugla
4 (2/2/0) Sovjetski Savez Viktor Sanjejev 1969–1978. Troskok
4 (2/1/1) Ujedinjeno Kraljevstvo Matthew Hudson-Smith 2014-2022. 4 x 400 m
4 (0/3/1) Estonija Gerd Kanter 2006–2016. Disk
4 (0/2/2) Njemačka Alexander Kosenkow 2002–2014. 4 × 100 m
4 (0/1/3) Istočna Njemačka Lothar Milde 1962–1971. Disk

Žene[uredi | uredi izvor]

Medalje Z/S/B Ime Godine Disciplina
6 (6/0/0) Hrvatska Sandra Perković 2010–2022. Disk
5 (4/0/1) Poljska Anita Włodarczyk 2010–2018. Kladivo
4 (4/0/0) Sovjetski Savez Nadežda Čižova 1966–1974. Kugla
4 (4/0/0) Istočna Njemačka Njemačka Heike Drechsler 1986–2002. Dalj
4 (1/3/0) Francuska Floria Gueï 2012–2018. 4 × 400 m
4 (1/1/2) Njemačka Linda Stahl 2010–2016. Koplje

Najviše učešća[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "European Athletics Championships Zürich 2014 – Statistics Handbook" (PDF). EAA. Pristupljeno 13. 8. 2014.
  2. ^ "Statistics Handbook 2022 – European Athletics Championships" (PDF). European Athletics. Arhivirano s originala (PDF), 7. 10. 2022. Pristupljeno 15. 8. 2022.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]