Idi na sadržaj

Hermansky-Pudlakov sindrom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hermansky–Pudlakov sindrom
(Albinizam s hemoragijskom dijatezom i pigmentiranim retikuloendotelnim ćelijama)
(Bolest skladišnog bazena delta)
Najuočljiviji siptom Hermansky–Pudlakovog sindra je očnokožni albinizam
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10E70.3
(ILDS E70.360)
ICD-9270.2
OMIM203300
DiseasesDB29161
eMedicineoph/713 derm/925
MeSHD022861
GeneReviewsHermansky-Pudlak Syndrome

Heřmanský–Pudlákov sindrom (često pisano Hermansky-Pudlakov sindrom ili skraćeno HPS) je izuzetno rijetka autosomni recesivni[1] poremećaj, koji za posljedicu ima očnokožni albinizam (smanjenje pigmentacije), probleme s krvarenjem zbog nenormalnosti trombocitq (defekt skladištenja trombocita) i pohranjivanje abnormalnog masnoproteinskog spoja (lizosomsko nakupljanje ceroidnog lipofuscina). Smatra se da pogađa oko 1 od 500.000 ljudi širom svijeta, sa značajno većom pojavnošću u Portoriku, s prevalencijom od 1/1800.[2] Mnoga klinička istraživanja o ovoj bolesti sprovedena su u Portoriku.

Postoji osam klasičnih oblika poremećaja, zasnovanih na mutaciji koja uzrokuje poremećaj.[3]

Znakovi i simptomi[uredi | uredi izvor]

Očnokožni albinizam djevojčice iz Papue Nove Gvineje

Postoje tri glavna poremećaja uzrokovana Hermansky-Pudlakovim sindromom, koji rezultiraju ovim simptomima:

  • Albinizam i problemi s očima: Pogođeni imaju različite količine kožnog pigmenta (melanina). Zbog albinizma postoje problemi s očima kao što su osjetljivost na svjetlo (fotofobija), strabizam (razroke oči, „frljavost“) i nistagmus (nehotični pokreti očiju). Hermansky-Pudlakov sindrom također narušava vid.
  • Poremećaji krvarenja: Osobe sa sindromom imaju disfunkciju trombocita. Pošto su trombociti neophodni za zgrušavanje krvi, pogođeni će lahko dobijati modrice i krvarenje.
  • Poremećaji ćelijskog skladištenja: Sindrom uzrokuje da se supstanca nalik vosku (ceroid) akumulira u tjelesnim tkivima i uzrokuje oštećenja, posebno u plućima i bubrezima.[4]

Također se povezuje sa granulomskim kolitisom debelog crijeva i sa plućnom fibrozom, potencijalno smrtonosnom bolesti pluća.

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Model nasljeđivanja autosomno recesivnih svojstava

HPS može biti uzrokovan mutacijama u nekoliko gena: HPS1, HPS3, HPS4, HPS5, HPS6 i HPS7.

HPS tip 2, koji u svom fenotipu uključuje imunodeficijenciju, uzrokovan je mutacijom gena AP3B1.

HPS tip 7 može biti posljedica mutacije gena koji kodira disbindinski protein.[5]

Smatra se da je Hermansky-Pudlakov sindrom prenosi na potomstvo kao autosomno recesivna nasljedna osobina. Defektni geni, zvani HSP, HPS1 i HPS6 nalaze se na dugom (q) kraku hromosoma 10q2 Neka istraživanja sugeriraju da za razvoj bolesti biti odgovorna abnormalnost lizosomske funkcije.

Lokusi HPS1, AP3B1, HPS3, HPS4, HPS5, HPS6, DTNBP1 i biogeneza kompleksa organela povezanih s lizosomima (BLOC1, BLOC1S2 i BLOC3) povezani su s Hermansky-Pudlakom sindrom.

Kod autosomno recesivnih poremećaja, stanje se ne pojavljuje osim ako osoba ne naslijedi dvije kopije defektnog gena odgovornog za poremećaj, po jedna kopija koja dolazi od svakog roditelja. Ako osoba dobije jedan normalan gen i jedan gen za poremećaj, bit će nositelj alela za bolest, ali obično neće pokazivati simptome. Rizik od prenošenja bolesti na djecu bračnog para, koji su oboje nositelji recesivnog gena, iznosi 25%. Pedeset posto njihove djece mogu biti nositelji alela za bolest, ali općenito neće pokazivati simptome poremećaja. Dvadeset pet posto njihove djece može dobiti oba normalna gena, po jedan od svakog roditelja, i bit će genetički normalna (za tu određenu osobinu). Rizik je isti za svaku trudnoću.[6]

Patofiziologija[uredi | uredi izvor]

Mehanizam Hermansky-Pudlakovog sindroma ukazuje na to da se trombociti kod oboljelih osoba nenormalno akumuliraju s trombinom, epinefrinom i adenozin-difosfatom; osim toga trombociti kod ovih osoba imaju nižu količinu gustih tijela.[7]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza HPS-a postavlja se kliničkim nalazima hipopigmentacije kože i kose, karakterističnih očnih promjena i na onnovu odsutnosti gustih tijela trombocita pod elektronskim mikroskopom. Molekulsko genetičko testiranje HPS1 gena je dostupno na kliničkoj osnovi za osobe iz sjeverozapadnog Portorika. Molekulsko testiranje gena HPS3 dostupno je na kliničkoj osnovi za pojedince središnjeg Portorika ili Aškenasko jevrejsko naslijeđe. Analiza sekvence je dostupna na kliničkoj osnovi za mutacije u HPS1 i HPS4. Dijagnoza osoba sa drugim tipovima HPS je dostupan samo na osnovu istraživanja.[8]

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Iako ne postoji lijek za HPS, liječenje hroničnih hemoragija povezanih s poremećajem uključuje terapiju vitaminom E i antidiuretikom dDAVP.[9]

Prognoza[uredi | uredi izvor]

Tok HPS-a bio je blag u rijetkim slučajevima poremećaja,[10] međutim, opća prognoza se i dalje smatra lošom. Bolest može uzrokovati disfunkciju pluća, crijeva, bubrega, i srfca. Glavna komplikacija većine oblika poremećaja je plućna fibroza, koja se obično javlja kod pacijenata u dobi od 40-50 godina.[11] Ovo je fatalna komplikacija koja se viđa u mnogim oblicima HPS-a i uobičajen je uzrok smrti od ovog poremećaja.[12]

Eponim[uredi | uredi izvor]

Sindrom je imenovan po Františeku Heřmanskýju (1916–1980) i Pavelu Pudláku (1927–1993).[13][14][15]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Oh, J; Ho, L; Ala-Mello, S; Amato, D; Armstrong, L; Bellucci, S; Carakushansky, G; Ellis, Jp; Fong, Ct; Green, Js; Heon, E; Legius, E; Levin, Av; Nieuwenhuis, Hk; Pinckers, A; Tamura, N; Whiteford, Ml; Yamasaki, H; Spritz, Ra (mart 1998). "Mutation analysis of patients with Hermansky–Pudlak syndrome: a frameshift hot spot in the HPS gene and apparent locus heterogeneity". American Journal of Human Genetics. 62 (3): 593–8. doi:10.1086/301757. PMC 1376951. PMID 9497254.
  2. ^ Santiago Borrero PJ, Rodríguez-Pérez Y, Renta JY, et al. (januar 2006). "Genetic testing for oculocutaneous albinism type 1 and 2 and Hermansky–Pudlak syndrome type 1 and 3 mutations in Puerto Rico". J. Invest. Dermatol. 126 (1): 85–90. doi:10.1038/sj.jid.5700034. PMC 3560388. PMID 16417222.
  3. ^ OMIM: 203300
  4. ^ "Hermansky–Pudlak Syndrome". Arhivirano s originala, 21. 9. 2015. Pristupljeno 24. 11. 2008.
  5. ^ Li W, Zhang Q, Oiso N, Novak EK, Gautam R, O'Brien EP, Tinsley CL, Blake DJ, Spritz RA, Copeland NG, Jenkins NA, Amato D, Roe BA, Starcevic M, Dell'Angelica EC, Elliott RW, Mishra V, Kingsmore SF, Paylor RE, Swank RT (2003). "Hermansky–Pudlak syndrome type 7 (HPS-7) results from mutant dysbindin, a member of the biogenesis of lysosome-related organelles complex 1 (BLOC-1)". Nat. Genet. 35 (1): 84–9. doi:10.1038/ng1229. PMC 2860733. PMID 12923531.
  6. ^ "CIGNA - Hermansky–Pudlak sindrom". Pristupljeno 24. 11. 2008.
  7. ^ "Hermansky-Pudlak Syndrome: Background, Pathophysiology, Epidemiology". 13. 6. 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ^ Hermansky–Pudlak Syndrome. University of Washington, Seattle. 1993. Pristupljeno 24. 11. 2008.
  9. ^ Wijermans, Pw; Van Dorp, Db (mart 1989). "Hermansky–Pudlak syndrome: correction of bleeding time by 1-desamino-8D-arginine vasopressin". American Journal of Hematology. 30 (3): 154–7. doi:10.1002/ajh.2830300307. ISSN 0361-8609. PMID 2916560. S2CID 43301543.
  10. ^ Schallreuter, Ku; Frenk, E; Wolfe, Ls; Witkop, Cj; Wood, Jm (1993). "Hermansky–Pudlak syndrome in a Swiss population". Dermatology. 187 (4): 248–56. doi:10.1159/000247258. ISSN 1018-8665. PMID 8274781. Arhivirano s originala (Free full text), 21. 4. 2020. Pristupljeno 23. 1. 2022.
  11. ^ Depinho, Ra; Kaplan, Kl (maj 1985). "The Hermansky–Pudlak syndrome. Report of three cases and review of pathophysiology and management considerations". Medicine. 64 (3): 192–202. doi:10.1097/00005792-198505000-00004. ISSN 0025-7974. PMID 3921802. S2CID 20833320.
  12. ^ Davies, Bh; Tuddenham, Eg (april 1976). "Familial pulmonary fibrosis associated with oculocutaneous albinism and platelet function defect. A new syndrome". The Quarterly Journal of Medicine. 45 (178): 219–32. ISSN 0033-5622. PMID 940919.
  13. ^ synd/2220 na Who Named It?
  14. ^ Hermansky, F; Pudlak, P (1. 2. 1959). "Albinism associated with hemorrhagic diathesis and unusual pigmented reticular cells in the bone marrow: report of two cases with histochemical studies" (Free full text). Blood. 14 (2): 162–9. doi:10.1182/blood.V14.2.162.162. ISSN 0006-4971. PMID 13618373.
  15. ^ Khalid Al Aboud; Daifullah Al Aboud (19. 6. 2013). "EPONYMS IN THE DERMATOLOGY LITERATURE LINKED TO CZECH REPUBLIC" (Free full text). Our Dermatology. 4 (2): 426–8.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]