Hukavica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Hukavica
Map showing the location of
Hukavica
Lokacija Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina
Koordinate 45°06′46″N 15°49′22″E / 45.112724°N 15.822742°E / 45.112724; 15.822742Koordinate: 45°06′46″N 15°49′22″E / 45.112724°N 15.822742°E / 45.112724; 15.822742

Hukavica je pećina u neposrednoj blizini naselja Gornja Vidovska, u podnožju brda Glavica, općina Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina.

Pećina se nalazi na oko 13 km od Velike Kladuše. Od magistralnog puta Velika Kladuša - Cazin udaljena je oko 7 km. Na području općine postoji nekoliko speleoloških objekata, ali samo je pećina Hukavica s obzirom na veličinu, kulturne ostatke, pećinske ukrase i lagan pristup pogodna za moguću turističku prezentaciju.

Morfologija[uredi | uredi izvor]

Pećina Hukavica formirana je u krečnjacima koji pripadaju formaciji tzv. karbonatnog fliša gornje krede. Nastanak pećine predisponiran je tektonskom pukotinom pravca pružanja sjeveroistok-jugozapad. Oblikom je vrlo jednostavna i čini je jedan dugački pećinski kanal. Ukupno istražena dužina je 281 m.

Izgled kanala dozvoljava da se pećina može podijeliti na četiri cjeline: Ulazni kanal, Velika dvorana, Veliki kanal i Niski kanal. Ulazni kanal je prostire od ulaza u pećinu do prvog kamenog zida. Dužina mu je oko 33 metra. Širina kanala se kreće od 3,5 do 13 metara, a visina od 2 do 3 metra. Ulazni kanal gotovo cijelom dužinom ima oblik tunela, da bi se na kraju proširio u malu dvoranu. Dno kanala pokriveno je kamenom drobinom i na manjem dijelu pećinskom ilovačom. Na kraju kanala je masivni kameni zid debljine 1,8 m. Od pećinskih ukrasa u ovom dijelu pećine treba izdvojiti jedan lijep saljev, manju grupu bigrenih kada i veliki baldahin koji visi sa stropa. Velika dvorana počinje odmah iza kamenog zida. Znatnih je dimenzija, širine oko 22 m, du-žine 33,5 m i visine oko 12 m. Dvorana ima dva nivoa. Dno donjeg dijela je uglavnom prekriveno pećinskom ilovačom i sitnim šljunkom, a viši nivo je pokriven, u desnom dijelu kamenim blokovima i pećinskom ilovačom , te bigrenim kadama u nastavku prema Velikom kanalu. Od pećinskih ukrasa značajnih za Veliku dvoranu treba posebno izdvojiti veliki saljev bogat kalcitnim kristalima i bigrenim kadama koji zauzima gotovo cijelu lijevu stranu iza ulaza u dvoranu. Ovaj saljev je po svojim dimenzijama i ljepoti najmarkantniji morfološki oblik i pećinski ukras u Hukavici i mogao bi biti zaštitni znak pećine. Veća skupina stalaktita i manjih saljeva nalazi se i na zidu dvorane iznad kamenog zida.

Veliki kanal se nastavlja na Veliku dvoranu u pravcu sjeveroistoka. Na početku kanal ima znatne dimenzije - širina 11 m, a visina 10 m, da bi se, prema kraju, postepeno smanjivao do dimenzija: širina oko 5 m i visina oko 4 m. Veliki kanal se završava kamenim zidom debljine 1,1 m koji ga po obodu u potpunosti zatvara.. Na dnu zida ostavljen je kvadratni propust dimenzija 1 x 0,5 m. Ukupna dužina Velikog kanala je oko 80 m. U ovom dijelu pećine nema nekih značajnijih ukrasa, tek nekoliko manjih skupina stalaktita formiranih duž pukotine na stropu. Niski kanal je ustvari prirodni produžetak Velikog kanala. U opisu je izdvojen isključivo zbog fizičkog pregrađivanja kamenim zidom, a i zbog naglog smanjenja dimenzija. Naime, već nakon desetak metara visina kanala se smanjuje zbog čega je dalji prolazak moguć samo puzanjem. Na kraju istraženog dijela kanala visina je svega oko 0,3 metra. Ukupna dužina istraženog dijela Niskog kanala je 135 metara.

Hidrotehnički ostaci[uredi | uredi izvor]

Od tragova kulture čovjeka treba posebno izdvojiti kameni zid na ulazu i dva kamena pregradna zida. Ovi zidovi su vjerojatno ostatak neke hidrotehničke građevine. Ostaci maltera na stropu ulaza indiciraju mogućnost da je i cijeli ulaz bio zazidan ili zatvoren zidom neke građevine, vjerovatno mlina. Takvi objekti su poznati za povremenih ponora i vrela na našim hercegovačkim kraškim poljima. Pregradni zidovi (sada na ulazu u veliku dvoranu i na kraju Velikog kanala) su jedinstvena pojava u pećinama na širem prostoru jugozapadnog Balkana. Na prvom zidu nalazi se veći otvor kvadratnog oblika koji svojim dimenzijama omogućava nesmetan prolazak čovjeka u Veliku dvoranu. Na pola debljine zida prolaz se, pravilno sa obe strane, proširuje na širinu 0,88 m. Uloga ovih proširenja je, da budu oslonac za osigurače zatvarača (vrata) ovog otvora. Vrata su mogla biti uglavljena u prošireni dio, a njihova debljina je bila maksimalno 0,15 m. Isto se ponavlja i kod drugog zida. Kvalitet izrade zidova, njihovo današnje stanje, oblik i dimezije otvora upućuju na moguću namjenu neke vrste zatvarača podzemnih vodenih akumulacija iz kojih se regulisanim protokom ispušta voda kroz duži period. [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE". Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]