Klokočevica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Klokočevica
Klokotnica
Klokočevica pećina na Bjelašnici.jpg
Map showing the location of
Klokočevica
Lokacija Bjelašnica, Trnovo, Bosna i Hercegovina
Koordinate 43°42′03″N 18°18′01″E / 43.700713°N 18.3004°E / 43.700713; 18.3004Koordinate: 43°42′03″N 18°18′01″E / 43.700713°N 18.3004°E / 43.700713; 18.3004
Nadmorska visina 1335 m
Broj ulaza 1
Pristup Iz Babinog dola
Karakteristike Dvorana 30x40 m.

Klokočevica pećina ili Klokotnica nalazi se na istočnim padinama Bjelašnice, u blizini Babinog dola, na području općine Trnovo, Bosna i Hercegovina. Nadmorska visina je 1335 metara.

Okolina[uredi | uredi izvor]

Posebna pogodnost pećine Klokočevice je njena blizina olimpijskim borilištima. Od Babinog dola do pećine vodi označena šumska staza (oko 1 km). Pećina kao turistička ponuda umnogome bi dopunila turističku ponudu Igmana i Bjelašnice, izletišta koja godišnje posjeti preko 100.000 posjetilaca, a koja osim sportskih aktivnosti ne nude nikakve druge sadržaje, posebno u ljetnjim mjesecima.

U neposrednoj blizini pećine je uređeno izletište „Javorov do“ koje se nalazi na 1.250 metara nadmorske visine. Pored vještačkog jezera, natkrivenih mjesta za odmor ili jelo, drvenih klupa, kamenih staza i potočića, tu je i kameni amfiteatar, teatarska scena na otvorenom, izgrađena s namjerom da na njoj predstave izvode studenti Akademije scenskih umjetnosti. Za gradnju amfiteatra iskorišten je prostor prirodne planinske vrtače i prostorno je prilagođen održavanju kulturnih, zabavnih, poslovnih i drugih društvenih događanja.

Pećina Klokočevica je značajna za bosansko-hercegovačku speleologiju i pećinski turizam jer je ona, uz pećinu na vrelu Bune, čini se, jedna od prvih pećina u Bosni i Hercegovini uređena za posjetu turista.

Morfologija[uredi | uredi izvor]

U ulaznom kanalu su još austrougarski ljubitelji prirode napravili kameno stepenište dužine 30 m. od lomljenog kamena koje se sačuvalo do našeg vremena.

Morfologija pećine je vrlo jednostavna i sastoji se od dva dijela: ulaznog kanala i velike dvorane. Ulaz u pećinu ima izgled vrtače i nastao je urušavanjem dijela pećine koji je imao najtanji strop. Ulazni kanal je skromnih dimenzija, dužine oko 10 m i širine svega nekoliko metara, sočivastog presjeka, ali koji na sredini omogućava normalan prolazak. Na kraju kanala otvara se dvorana nepravilnog kružnog oblika dimenzija 30 x 40 metara i visine preko 10 metara. Pećina nije bogata ukrasima, što je sa speleološkog gledišta i normalno budući da se radi o mlađoj pećini, koja je u najvećem dijelu nastala urušavanjem stropa. Ono što je karakteristično za ovu pećinu, jesu, pored historije pećine i endemske faune, debeli stalagmiti. Oni su nastali taloženjem kalcij-karbonata iz vode koja prokapava na stropu i padajući sa velike visine rasprskava na razmjerno veliki prostoru širinu, pa kristalizacija ide više u širinu nego u visinu. U daljem razvoju ovog morfološkog oblika, na nekim su se stalagmitima formirale i male kamenice u kojima se sakuplja voda.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE". Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]