Mediteranske igre

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Split, domaćin 8. mediteranskih igara 1979.

Mediteranske igre jesu sportske igre mediteranskih zemalja i naroda uz more. Bosna i Hercegovina nastavlja bogatu tradiciju jugoslavenskih nastupa, a učestvuje od sredine 1990-ih.

Ideja za Igre potiče od Egipćanina Muhameda Tahira Paše, tadašnjeg predsjednika Nacionalnog olimpijskog komiteta Egipta, koji je prvi put 1948. na ljetnim Olimpijskim igrama predložio održavanje ovih igara.

Prve Mediteranske igre održane su 1951, dok su sljedeće uvijek održavane godinu dana prije ljetnjih olimpijskih igara. U Jugoslaviji su održane 1979, a grad domaćin bio im je Split. Svečano ih je otvorio predsjednik Josip Broz Tito. Od 1991. Održavaju se u četvorogodišnjem ritmu, i to uvijek nakon ljetnjih Olimpijskih igara.

Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]

Države učesnice

Jedina zemlja, koja leži na Mediteranu, a ne učestvuje na Igrama jeste Izrael.

Kosovo je postalo članica Međunarodnog komiteta Mediteranskih igara u oktobru 2015. i prvi put je učestvovalo na igrama 2018. godine u španskoj Tarragoni.[1]

Vrste sportova[uredi | uredi izvor]

2005. u programu Mediteranskih igara nalazile su se sljedeće vrste sportova:

Plivanje, vaterpolo, streljaštvo, košarka, kuglanje, boks, kajak, biciklizam, jahanje, mačevanje, nogomet, golf, atletika, rukomet, džudo, karate, veslanje, jedrenje, streličarstvo, stoni tenis, odbojka, odbojka na pijesku, dizanje tegova, hrvanje.

Mjesta održavanja[uredi | uredi izvor]

Gradovi domaćini Meduteranskih igara
Godina Mjesto Zemlja
1951. Aleksandrija Egipat
1955. Barcelona Španija
1959. Bejrut Flag of Lebanon.svg Liban
1963. Napulj Italija
1967. Tunis Tunis
1971. Izmir Turska
1975. Alžir Alžir
1979. Split Jugoslavija
1983. Casablanca Maroko
1987. Latakia Sirija
1991. Atina Grčka
1993. Languedoc-Roussillon Francuska
1997. Bari Italija
2001. Tunis Tunis
2005. Almería Španija
2009. Pescara Italija
2013. Mersin Turska
2017. Tarragona Španija
2021. Oran Alžir

Medalje[uredi | uredi izvor]

Rang Zemlja Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Italija 687 584 515 1786
2. Francuska 529 467 409 1405
3. Turska 243 155 178 576
4. Španija 241 356 436 1033
5. Jugoslavija 191 168 155 514
6. Grčka 146 201 260 607
7. Egipat 92 151 178 421
8. Tunis 57 50 97 204
9. Alžir 53 50 81 184
10. Maroko 46 51 75 172
11. Hrvatska 26 38 46 110
12. Slovenija 25 27 45 97
13. Sirija 24 32 66 122
14. UAE 23 21 30 74
15. Srbija 16 18 42 76
16. Flag of Lebanon.svg Liban || 10 || 22 || 40 || 72
17. Kipar 5 11 12 28
18. Albanija 3 11 13 27
19. Bosna i Hercegovina 3 3 8 14
20. Libija 1 1 7 9
21. San Marino 0 4 0 4
22. Malta 0 1 3 4
23. Monako 0 0 1 1
Ukupno 2421 2422 2697 7540

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]