Razlika između verzija stranice "Robert Woodrow Wilson"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
{{Kosmologija}} |
|||
[[Datoteka:Wilson_penzias200.jpg|mini|desno|250px|Wilson (lijevo) i Penzias.]] |
[[Datoteka:Wilson_penzias200.jpg|mini|desno|250px|Wilson (lijevo) i Penzias.]] |
||
'''Robert Woodrow Wilson''' ([[Houston]], [[10. januar]]a [[1936]].) jest [[SAD|američki]] astronom, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1978]]. godine, zajedno [[Arno Penzias|Arnom Allanom Penziasom]] za otkiće [[kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kosmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]. Nobelovu nagradu dobio je i [[Pjotr Leonidovič Kapiza]]. |
'''Robert Woodrow Wilson''' ([[Houston]], [[10. januar]]a [[1936]].) jest [[SAD|američki]] astronom, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1978]]. godine, zajedno [[Arno Penzias|Arnom Allanom Penziasom]] za otkiće [[kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kosmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]. Nobelovu nagradu dobio je i [[Pjotr Leonidovič Kapiza]]. |
Verzija na dan 28 februar 2018 u 09:30
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Fizikalna kosmologija |
---|
Fizikalna kosmologija |
Rani svemir |
Šireći svemir |
Oblikovanje strukture |
Komponente |
Historija |
Eksperimenti u kosmologiji |
Naučnici |
Robert Woodrow Wilson (Houston, 10. januara 1936.) jest američki astronom, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine, zajedno Arnom Allanom Penziasom za otkiće kosmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja. Nobelovu nagradu dobio je i Pjotr Leonidovič Kapiza.
Robert Woodrow Wilson rodio se u Houstonu u Texasu, 1936. godine. Studirao je na Univerzitetu Rice u Houstonu i na Kalifornijskom institutu tehnologije.
Robert W. Wilson i Arno A. Penzias u laboratorijima kompanije Bell u Holmdelu, SAD, radili su pokuse s velikom antenom. Izradili su prijemnu antenu u obliku roga, dugu 6 metara s vrlo osjetljivim prijemnikom, da bi razaznali slabe radiosignale s umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. Penzias i Wilson odlučili su ispitati slabi šum koji je ometao prijem.
Prvo su pomislili kako šum potječe iz smjera Mliječnog puta. Kada su uklonili sve moguće izvore zvuka, ostao je i dalje taj šum. U početku nisu znali šta su otkrili. Nazvali su ga kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje. Ono je važno u vezi teorije velikog praska.