Razlika između verzija stranice "Ruski jezik"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Popravak ASCII koda, replaced: а → a using AWB |
m wikitable i CSS |
||
| Red 25: | Red 25: | ||
Sljedeća tabela prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente: |
Sljedeća tabela prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente: |
||
{| class="wikitable" style="margin: auto;" |
|||
<div align=center> |
|||
{| border=1 cellspacing=0 cellpadding=4 style="border-collapse:collapse; " |
|||
|Аa |
|||
a |
|||
|Бб |
|||
b |
|||
|Вв |
|||
v |
|||
|Гг |
|||
g |
|||
|Дд |
|||
d |
|||
|Ее |
|||
(j)e |
|||
|Ёё |
|||
(j)o |
|||
|Жж |
|||
ž |
|||
|Зз |
|||
z |
|||
|Ии |
|||
i |
|||
|Йй |
|||
j |
|||
|- |
|- |
||
|Аa<br />a ||Бб<br />b ||Вв<br />v ||Гг<br />g ||Дд<br />d ||Ее<br />(j)e ||Ёё<br />(j)o ||Жж<br />ž ||Зз<br />z ||Ии<br />i ||Йй<br />j |
|||
|Кк |
|||
k |
|||
|Лл |
|||
l |
|||
|Мм |
|||
m |
|||
|Нн |
|||
n |
|||
|Оо |
|||
o |
|||
|Пп |
|||
p |
|||
|Рр |
|||
r |
|||
|Сс |
|||
s |
|||
|Тт |
|||
t |
|||
|Уу |
|||
u |
|||
|Фф |
|||
f |
|||
|- |
|- |
||
|Кк<br />k ||Лл<br />l ||Мм<br />m ||Нн<br />n ||Оо<br />o ||Пп<br />p ||Рр<br />r ||Сс<br />s ||Тт<br />t ||Уу<br />u ||Фф<br />f |
|||
|Хх |
|||
|- |
|||
h |
|||
|Хх<br />h ||Цц<br />c ||Чч<br />č ||Шш<br />š ||Щщ<br />šč ||Ъъ<br />(1) ||Ыы<br />i ||Ьь<br />(2) ||Ээ<br />e ||Юю<br />ju ||Яя<br />ja |
|||
|Цц |
|||
c |
|||
|Чч |
|||
č |
|||
|Шш |
|||
š |
|||
|Щщ |
|||
šč |
|||
|Ъъ |
|||
(1) |
|||
|Ыы |
|||
i |
|||
|Ьь |
|||
(2) |
|||
|Ээ |
|||
e |
|||
|Юю |
|||
ju |
|||
|Яя |
|||
ja |
|||
|} |
|} |
||
</div> |
|||
| ⚫ | |||
<small> |
* <small>1) Tvrdi znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.</small> |
||
| ⚫ | |||
== Glasovi == |
== Glasovi == |
||
Ruski ima 33 [[suglasnik]]a i 5 [[samoglasnik]]a. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mehkoj (palataliziranoj) varijanti (u [[Bosanski jezik|bosanskom]] postoje samo parovi ''n'' i ''nj'', te ''l'' i ''lj''). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, mehki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mehkom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću: |
Ruski ima 33 [[suglasnik]]a i 5 [[samoglasnik]]a. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mehkoj (palataliziranoj) varijanti (u [[Bosanski jezik|bosanskom]] postoje samo parovi ''n'' i ''nj'', te ''l'' i ''lj''). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, mehki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mehkom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću: |
||
{| class="wikitable" style="margin: auto;" |
|||
<div align=center> |
|||
| ⚫ | |||
{| border=1 cellspacing=0 cellpadding=4 style="border-collapse:collapse; " |
|||
| ⚫ | |||
|Я |
|||
|Е |
|||
|Ё |
|||
|Ю |
|||
|И |
|||
|- |
|- |
||
|nepalatalizirajući |
|nepalatalizirajući ||А ||Э ||О ||У ||Ы |
||
|А |
|||
|Э |
|||
|О |
|||
|У |
|||
|Ы |
|||
|} |
|} |
||
</div> |
|||
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani suglasnik izgovara se tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom ''nj'' izgovara kao stopljeno ''n'' i ''j''). Tako se, npr, riječi быть (bit' = ''biti'') i бить (b'it' = ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mehak (palataliziran). |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani suglasnik izgovara se tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom ''nj'' izgovara kao stopljeno ''n'' i ''j''). Tako se, npr, riječi быть (bit' = ''biti'') i бить (b'it' = ''udarati'') razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mehak (palataliziran). |
||
Verzija na dan 4 mart 2018 u 01:30
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Ruski jezik русский язык | |
|---|---|
| Regije govorenja | Evropa, Azija |
| Države govorenja | Rusija, ostale postsovjetske države |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | oko 180 miliona |
| Službeni status | |
| Služben u | Rusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina |
| Regulator(i) | Institut za ruski jezik pri Ruskoj akademiji nauka |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | ru |
| ISO 639-2 / 5 | rus |
| ISO 639-3 | rus |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Ruski jezik je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini grupu istočnoslavenskih jezika, a s njima dijeli i velik stepen međusobne razumljivosti. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.
Ruskim kao maternjim jezikom govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza ruski je maternji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, nauci i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi.
Pismo
Ruski se piše ćirilicom, izvedenom u 10. vijeku iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I Veliki 1708. Ovo novo, tzv. "građansko pismo", preuzeto je i za sve ostale slavenske jezike koji se pišu ćirilicom - srpski jezik, bugarski jezik, ukrajinski jezik i bjeloruski jezik.
Sljedeća tabela prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente:
| Аa a |
Бб b |
Вв v |
Гг g |
Дд d |
Ее (j)e |
Ёё (j)o |
Жж ž |
Зз z |
Ии i |
Йй j |
| Кк k |
Лл l |
Мм m |
Нн n |
Оо o |
Пп p |
Рр r |
Сс s |
Тт t |
Уу u |
Фф f |
| Хх h |
Цц c |
Чч č |
Шш š |
Щщ šč |
Ъъ (1) |
Ыы i |
Ьь (2) |
Ээ e |
Юю ju |
Яя ja |
- 1) Tvrdi znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
- 2) Mehki znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mehkog.
Glasovi
Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mehkoj (palataliziranoj) varijanti (u bosanskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, mehki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mehkom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:
| palatalizirajući | Я | Е | Ё | Ю | И |
| nepalatalizirajući | А | Э | О | У | Ы |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani suglasnik izgovara se tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se, npr, riječi быть (bit' = biti) i бить (b'it' = udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mehak (palataliziran).
Ruski jezik označen je književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, srećom, vrši po živim fonetskim pravilima i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označava se u pismu.
Zanimljivosti
Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Ruski jezik |