Razlika između verzija stranice "Guam"

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Zamijenjena datoteka:Coat_of_arms_of_Guam.svg sa datotekom:Seal_of_Guam.svg (od strane CommonsDelinker razlog: File renamed: Criterion 4 (harmonizing names of file set)).
m ZD-X > ZD; razne ispravke
Red 6: Red 6:
| grb = Seal of Guam.svg
| grb = Seal of Guam.svg
| mapa = LocationGuam.png
| mapa = LocationGuam.png
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZD-S|SAD}} [[SAD]]
| nalazi_se_u_sastavu = {{ZD|SAD}} [[SAD]]
| upravni_oblik = Američka ostrvska teritorija
| upravni_oblik = Američka ostrvska teritorija
| službeni_jezik = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]]
| službeni_jezik = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]]
Red 18: Red 18:
| komentar =
| komentar =
|}}
|}}
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je [[ostrvo]] u zapadnom dijelu [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika. <ref>{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/ |title = World Population Prospects – Table A.1 |work = UN Department of Economic and Social Affairs |accessdate=2009-07-21 }}</ref>
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je [[ostrvo]] u zapadnom dijelu [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika.<ref>{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/ |title = World Population Prospects – Table A.1 |work = UN Department of Economic and Social Affairs |accessdate=21. 7. 2009 }}</ref>


Glavni grad je [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]], (''Agaña''). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a).
Glavni grad je [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]], (''Agaña''). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a).
Red 26: Red 26:
== Historija ==
== Historija ==


Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magelan|Magellanove]] posjete [[1521]]., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]]. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.
Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magelan|Magellanove]] posjete [[1521]]., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]]. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.


SAD su preuzele vlast nad ostrvom [[1898]]. nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u [[Marijani]]ma i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema [[Filipini]]ma.
SAD su preuzele vlast nad ostrvom [[1898]]. nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u [[Marijani]]ma i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema [[Filipini]]ma.


Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski [[protektorat]] još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski [[protektorat]] još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.


SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.
SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.

Verzija na dan 31 januar 2020 u 23:14

Guam
Guam
Zastava Guama Grb Guama
Zastava Grb
Položaj Guama na karti
Položaj Guama
Država Sjedinjene Američke Države SAD
Glavni grad Hagåtña
Službeni jezik engleski i čamoro
Upravni oblik Američka ostrvska teritorija
• Guverner
 Eddie Calvo
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
 541.3 km2
Stanovništvo
• Ukupno
178000 
Pozivni broj +1 671
Veb-sajt www.guam.gov

Guam (na chamorru: Guåhan) je ostrvo u zapadnom dijelu Tihom okeanu. Organizirana je kao ostrvska teritorija SAD-a. Domorodačko stanovništvo su Chamorri. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika.[1]

Glavni grad je Hagåtña, (Agaña). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana).

Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.

Historija

Guamova historija kao kolonije je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od Magellanove posjete 1521., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između Filipina i Meksika. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim Sjevernim Marijanskim ostrvima, kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon bitke kod Guama u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u Marijanima i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i Saipan i Tinian). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema Filipinima.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski protektorat još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen "Organic Act of 1950", američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog tajfuna Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici.

  • Luka Apra u pomorskoj bazi Guam
    Luka Apra u pomorskoj bazi Guam
  • Karta Guama
    Karta Guama
  • Guam, snimak iz zraka
    Guam, snimak iz zraka

Zastava i grb

Zastava Guama
Grb Guama

Zastava Guama je usvojena 9. februara 1948. Zastava je tamno plave boje sa crvenim obodom. U sredini zastave se nalazi grb Guama. Grb ima oblik kamena za lov od plemena Chamorro. Na njemu je predstavljen Agana zaliv u kojem se nalazi "proa" (vrsta mikronezijskog plovila), i kokosovo drvo, poznato i kao "drvo života". U sredini grba je natpis "GUAM".

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "World Population Prospects – Table A.1". UN Department of Economic and Social Affairs. Pristupljeno 21. 7. 2009. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

  • Guam na CIA World Factbook

Šablon:Političke podjele Sjedinjenih Američkih Država

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Guam&oldid=3136257"