Razlika između verzija stranice "Hitin"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
mNo edit summary
Red 2: Red 2:
[[Datoteka:Glanzkaefer.jpg|thumb|250px|lijevo|Hitinski oklop insekta]]
[[Datoteka:Glanzkaefer.jpg|thumb|250px|lijevo|Hitinski oklop insekta]]


'''Hitin''' ([[grčki jezik|grč.]] χιτών – ''hiton'' = pokrov) –[[ugljik|C]]<sub>8</sub>[[vodik|H]]<sub>13</sub>[[kisik|O]]<sub>5</sub>[[dušik|N]]<sub>n</sub> – je dugolančani [[polimer]] [[N-Acetilglukozamin|''N''-acetilglukozamina]], izvedenica of [[glukoza|glukoze]], koja se nalazi na mnoštvu mjesta u svijetu prirode. Obilježavajuća je osobenost I [[ćelijski zid|ćelijskih zidova]] [[gljiva]], [[egzoskelet]]a [[artropoda]], kao što su [[rakovi]]s (npr. [[kraba|krabe]], [[jastog|jastozi]] i [[škampi]] e) i [[insekt]]i, [[radula]] [[mehkušac]]a, kljun [[glavonožac]]a, uključujući i [[lignje]] i [[hobotnice]].<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25772447 Chitin, a structural molecule associated with allergy response, is identified in vertebrates]</ref> Structura hitina je uporediva sa [[polisaharid]]ima, kao što su [[celuloza]], koje formiraju kristalne nanofibrile ili brkove. Što se tiče funkcije, može se porediti sa [[protein]]om [[keratin]]om. Hitin se pokazao kao svestran za nekoliko primjena za potrebe medicine, industrije i biotehnologije.<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“Hadziselimović“>{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>
'''Hitin''' ([[grčki jezik|grč.]] χιτών – ''hiton'' = pokrov) –[[ugljik|C]]<sub>8</sub>[[vodik|H]]<sub>13</sub>[[kisik|O]]<sub>5</sub>[[dušik|N]]<sub>n</sub> – je dugolančani [[polimer]] [[N-Acetilglukozamin|''N''-acetilglukozamina]], izvedenica of [[glukoza|glukoze]], koja se nalazi na mnoštvu mjesta u svijetu prirode. Obilježavajuća je osobenost I [[ćelijski zid|ćelijskih zidova]] [[gljiva]], [[egzoskelet]]a [[artropoda]], kao što su [[rakovi]] (npr. [[kraba|krabe]], [[jastog|jastozi]] i [[škampi]] e) i [[insekt]]i, [[radula]] [[mehkušac]]a, kljun [[glavonožac]]a, uključujući i [[lignje]] i [[hobotnice]].<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25772447 Chitin, a structural molecule associated with allergy response, is identified in vertebrates]</ref> Structura hitina je uporediva sa [[polisaharid]]ima, kao što su [[celuloza]], koje formiraju kristalne nanofibrile ili brkove. Što se tiče funkcije, može se porediti sa [[protein]]om [[keratin]]om. Hitin se pokazao kao svestran za nekoliko primjena za potrebe medicine, industrije i biotehnologije.<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“Hadziselimović“>{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>


==Također pogledajte==
==Također pogledajte==

Verzija na dan 21 juni 2020 u 17:11

Struktura molekule hitina, sa dvije N-acetilglukozaminske jedinice koje se ponavljaju u dugolančanoj β-1,4 vezi
Hitinski oklop insekta

Hitin (grč. χιτών – hiton = pokrov) –C8H13O5Nn – je dugolančani polimer N-acetilglukozamina, izvedenica of glukoze, koja se nalazi na mnoštvu mjesta u svijetu prirode. Obilježavajuća je osobenost I ćelijskih zidova gljiva, egzoskeleta artropoda, kao što su rakovi (npr. krabe, jastozi i škampi e) i insekti, radula mehkušaca, kljun glavonožaca, uključujući i lignje i hobotnice.[1] Structura hitina je uporediva sa polisaharidima, kao što su celuloza, koje formiraju kristalne nanofibrile ili brkove. Što se tiče funkcije, može se porediti sa proteinom keratinom. Hitin se pokazao kao svestran za nekoliko primjena za potrebe medicine, industrije i biotehnologije.[2][3][4][5][6]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Chitin, a structural molecule associated with allergy response, is identified in vertebrates
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005). Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-3-4.
  6. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi