Cauchyjev korjeni test
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
U matematici, Cauchyjev korjeni test je test (kriterij) za određivanje konvergencije (test konvergencije) beskonačnih redova
Posebno je koristan kod potencijalnih redova.
Sadržaj |
Test [uredi]
Korjeni test prvi je razvio Augustin Louis Cauchy, po kome je test i nazvan. Korjeni test koristi broj
gdje "lim sup" označava limes superiot, sa mogućnom vrijednost od ∞.
Korjeni test kaže da:
- ako je C < 1, tada red konvergira apsolutno, a
- ako je C > 1, tada red divergira.
(Ako je C = 1, test je neodlučan. Postoje neki redovi kod kojih za C = 1 red konvergira, npr.
, ali postoje i redvi koji za C = 1 adivergiraju, npr.
.)
Primjena kod potencijalnih redova [uredi]
Ovaj test se može primijenjivati kod potencijalnih redova
gdje su koeficijenti cn i centar p kompleksni brojsevi, a argument z je kompleksna varijabla.
Članovi reda bi tada biti dati kao an = cn(z − p)n. Tada se primijeni korjeni test na an, kao što je pokazano na početku članka. Važno je primijetiti da se red kao što je ovaj ponekad naziva potencijalni red "oko p", jer je radijus konvergencije je radijus R najvećeg intervala ili diska centriranog u p tako da red konvergira za sve tačke z striktno unutar granica intervala (konvergencija na granicama intervalaili diska mora seprovjeriti odvojeno). Korolarija teoreme korjenog testa primijenjenog na ovakav potencijalni red je da je radijus konvergencije tačno
.
Dokaz [uredi]
Dokaz konvergentnosti reda Σan je primjena testa poređenja. Ako za sve n ≥ N (N neki fiskan prirodni broj) imamo
tada je
Pošto geometrijski red
konvergira, konvergira i red
, prema testu poređenja. Apsolutna konvergencija u slučaju nepozitivnog an može se dokazati na potpuno isti način koristeći ![\sqrt[n]{|a_n|}.](http://upload.wikimedia.org/math/c/3/0/c30daacea8ac1b3a31a2194fb7d68ce8.png)
Ako vrijedi
za beskonačno mnogo n, tada an ne konvergira u 0, pa je red divergentan.
Dokaz korolarije:
Za potencijalni red Σan = Σcn(z − p)n, vidimo, iz prethodno izloženog, da red konvergira ako postoji N takav da za sve n ≥ N imamo
ekvivalentno sa
za sve n ≥ N, što implicira da, kako bi red konvergirao, moramo imati
za sve dovoljno velike brojeve n. Ovo je ekvivalentno iskazu
tako da brijedi
. Sada jedino mjesto na kojem je konvergencija moguća je kada imamo
(pošto tačke > 1 divergiraju), a ovo neće promijeniti radijus konvergencije pošto su to samo tačke koje leže na granicama intervala ili diska, tako da vrijedi
Također pogledajte [uredi]
Reference [uredi]
- Knopp, Konrad (1956). “§ 3.2”, Infinite Sequences and Series, Dover publications, Inc., New York. ISBN 0-486-60153-6. ISBN 0-486-60153-6.
- Whittaker, E. T., and Watson, G. N. (1963). “§ 2.35”, A Course in Modern Analysis, fourth edition, Cambridge University Press. ISBN 0-521-58807-3. ISBN 0-521-58807-3.
Ovaj članak sadrži materijal o dokazu Cauchyjevog kojenog testa sa PlanetMath-a, koji je licenciran po GFDL-u.

![C = \limsup_{n\rightarrow\infty}\sqrt[n]{|a_n|},](http://upload.wikimedia.org/math/d/d/6/dd63ec5bdc7c477cbd771f2c666f5f6f.png)

![\sqrt[n]{|a_n|} = \sqrt[n]{|c_n(z - p)^n|} < 1,](http://upload.wikimedia.org/math/c/2/5/c257cb3b042552c7f7bc9a96b469f37c.png)
![\sqrt[n]{|c_n|}\cdot|z - p| < 1](http://upload.wikimedia.org/math/5/b/9/5b9f7b4ff5ceeeeb10268e186449d8bd.png)
![|z - p| < 1/\limsup_{n \rightarrow \infty}{\sqrt[n]{|c_n|}},](http://upload.wikimedia.org/math/8/1/8/818b24e6bf4db8d2b75b6dc307c2cd08.png)
![\sqrt[n]{|a_n|} = \sqrt[n]{|c_n(z - p)^n|} = 1,](http://upload.wikimedia.org/math/1/a/2/1a226389f6950ba5e82d45a7a4c928d5.png)
![R = 1/\limsup_{n \rightarrow \infty}{\sqrt[n]{|c_n|}}.](http://upload.wikimedia.org/math/1/2/e/12e6e3b1f2b881fbb0566f77c84b6501.png)