Integral

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Integral pogledajte Integral (čvor).
Integral od f(x) od a do b je površina iznad x-ose i ispod krive y = f(x), minus površina ispod x-ose i iznad krivulje, za x u intervalu [a,b].

Integral je ključni koncept više matematike, unutar područja infinitezimalnog računa i matematičke analize. Za datu funkciju f(x) realne varijable x i interval [a,b] na pravcu realnih brojeva, integral

\int_a^b f(x)dx

predstavlja površinu područja u xy-ravni ograničenu grafikom od f, x-ose, i vertikalnim linijama x=a i x=b.

Ideju integrisanja su oblikovali u kasnom 17. vijeku Isaac Newton i Gottfried Wilhelm Leibniz. Zajedno s konceptom derivacije, integral je postao osnovni alat infinitezimalnog računa, s brojnim primjenama u nauci i inženjerstvu.

Jednu od prvih rigoroznih matematičkih definicija integrala dao je Bernhard Riemann. Zasnovana je na postupku određivanja granične vrijednosti (limesa), koji aproksimira površinu kurvilinearnog područja razbijanjem u vertikalne odsječke. Počevši od 19. vijeka, pojavljuju se složenije oznake integrisanja, pri čemu se poopćuje tip funkcije i domena integracije. Krivolinijski integral je definisan za funkcije dvije ili tri varijable, i interval integracije [a,b] je zamijenjen određenim krivima koje spajaju dvije točke ravni ili prostora. U površinskom integralu, kriva je zamijenjena dijelom površi trodimenzionalnog prostora. Integrali diferencijalnih formi igraju fundamentalnu ulogu u savremenoj diferencijalnoj geometriji. Ova su poopćenja integrala prvotno iznikla iz potreba fizike, i igraju značajnu ulogu u oblikovanju fizikalnih zakona, posebno u elektrodinamici. Apstraktnu matematičku teoriju poznatu kao Lebesque integracija je razvio Henri Lebesgue.

Naziv "integral" se također može odnositi sinonimno na značenje onoga od antiderivacije, funkcije F čija je derivacija data funkcija f. U ovom se slučaju zove neodređenim integralom, dok su integrali o kojima se raspravlja u ovom članku nazvani određenima. Osnovna teorema integralnog računa tvrdi da se antiderivacija može rabiti za računanje integrala nad intervalom. Neki autori, na primijer Tom Apostol, razlikuju antiderivaciju i neodređeni integral.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Online knjige[uredi | uredi izvor]



E-to-the-i-pi.svg Nedovršeni članak Integral koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: