Košarka na Olimpijskim igrama

Košarka na Olimpijskim igrama
Upravno tijelo	FIBA
Takmičenja	2 (muškarci: 1; žene: 1)
	Igre
	Napomena: godina demonstracije sporta navedena je u italiku
	Osvajači medalja

Košarka na Olimpijskim igrama za muškarce je u programu konstantno od 1936. Prije nego što je uključena u sportove u kojima se dijele medalje, košarka je bila demonstracijski sport 1904. Ženska košarka na programu je od 1976.

Sjedinjene Američke Države daleko su najuspješnija zemlja u olimpijskoj košarci, osvojivši 17 od 20 turnira na kojima su učestvovale, uključujući sedam uzastopnih titula od 1936. do 1968. Ženska reprezentacija SAD-a osvojila je osam titula u deset nastupa, uključujući sedam titula u nizu od 1996. do 2020. Od postojećih država samo je još Argentina bila olimpijski pobjednik računajući i mušku i žensku konkurenciju. Kad je riječ o bivšim državama, zlatnu medalju osvajale su reprezentacije Sovjetskog Saveza i Jugoslavije te Ujedinjeni tim.

Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog komiteta 9. juna 2017. objavio je da će od 2020. olimpijski sport biti i košarka 3x3 u obje konkurencije.^[1]^[2]

Historija

Košarku je izumio James Naismith u Springfieldu (Massachusetts) 1891. Za nekoliko decenija postala je popularna u Sjedinjenim Američkim Državama kao dvoranski sport. Popularnost se proširila svijetom, pa je 1932. u Ženevi osnovana Međunarodna košarkaška federacija (FIBA).

Američka dominacija

Djelomično zahvaljujući trudu Phoga Allena,^[3]^[4] trenera univerzitetskog tima Kansas Jayhawksa, prvi olimpijski košarkaški turnir organiziran je na Igrama 1936. u Berlinu na vanjskim teniskim terenima. Medalje je ekipama dodijelio Naismith. Prema tadašnjim olimpijskim pravilima, svi igrači bili su amateri. Turnir je od sljedećih Igara (1948) premješten u dvorane. Reprezentacija SAD-a dokazala je da je dominantna, osvojivši prvih sedam olimpijskih turnira do 1968, ne izgubivši nijednu utakmicu. Amerikancima je bilo zabranjeno u reprezentaciju zvati profesionalce iz NBA lige, pa su slali igrače iz univerzitetskih ekipa. Neke druge zemlje slale su svoje najbolje igrače s obzirom na to da je FIBA neke od njih klasificirala kao "amatere", koji su igrali za džeparac umjesto za plaću.

München i poslije

Pobjednički niz Amerikanaca okončan je 1972. u Münchenu u jednoj od najkontroverznijih utakmica u historiji, kad ih je Sovjetski Savez pobijedio u borbi za zlatnu medalju s poenom razlike.

SAD je ponovo osvojio zlato 1976, a srebro je drugi put otišlo Jugoslaviji, koja je u polufinalu pobijedila SSSR. Jugoslaveni su četiri godine kasnije u Moskvi, u odsustvu SAD-a, koji je bojkotirao Igre, osvojili i zlato, postavši treća reprezentacija s titulom olimpijskog pobjednika, pobijedivši ponovo SSSR u polufinalu i Italiju u finalu. Amerikanci su vratili zlato na svom terenu 1984, savladavši u finalu Španiju, a u odsustvu SSSR-a, koji je uzvratio bojkot. Sovjeti su drugi put osvojili zlato 1988, pobijedivši SAD u polufinalu i Jugoslaviju u finalu.

Era profesionalaca: nova dominacija SAD-a

Pojava "amaterskih sportista" sponzoriranih od države u zemljama Istočnog bloka ugrozila je ideologiju čistog amaterizma, dovodeći samofinansirane amatere iz zapadnih zemalja u teži položaj. Sovjetski Savez slao je timove sastavljene od sportista koji su svi na papiru bili studenti, vojnici ili radnici u nekoj profesiji, ali u stvarnosti plaćeni od države da igraju u dobro razvijenoj ligi s modernim sportskim objektima i treniraju tokom cijele godine.^[5]^[6] U aprilu 1989, pod vodstvom generalnog sekretara Borislava Stankovića, FIBA je odobrila pravilo koje dozvoljava igračima iz NBA lige da se takmiče na međunarodnim turnirima, uključujući Olimpijske igre. Na Igrama 1992. američki "Dream Team" osvojio je zlato s prosječnom razlikom 44 poena po utakmici i bez pozivanja ijednog tajm-auta. Nedugo prije toga, uslijed političkih promjena i disolucije država, reprezentacije SSSR-a i Jugoslavije prestale su postojati, ali su neke njihove nasljednice nastavile biti među najjačima. Dvije od njih, Hrvatska i Litvanija (tim redom), osvojile su srebro i bronzu.

SAD je odbranio zlato 1996. i 2000, ali s manje dominantnom igrom nego 1992. Otkad je igračima iz NBA lige dozvoljeno nastupati na Igrama, one u Atlanti 1996. bile su jedini slučaj da grad domaćin Igara ima i NBA ekipu (Hawkse). SR Jugoslavija osvojila je srebro u Atlanti, a Francuska u Sydneyju, dok je Litvanija nastavila svoj bronzani niz zauzevši treće mjesto oba puta.

Prekid nove dominacije SAD-a dogodio se u Atini 2004, kada su Amerikanci jedva ušli u polufinale, nakon poraza od Portorika i Litvanije u grupnoj fazi; u polufinalu ih je porazila i Argentina, koja je na kraju osvojila i zlato, nadigravši Italiju u finalu i postavši četvrta reprezentacija s titulom olimpijskog pobjednika.

Amerikanci su se regrupirali 2008, savladavši aktualnog svjetskog prvaka, Španiju, u žestokom finalu, dok su Argentinci pobijedili Litvance u utakmici za bronzu. Amerikanci i Španci ponovo su se sreli u finalu 2012, s istim ishodom, samo što je ovog puta prednost SAD-a na kraju bila najmanja u historiji. Na sljedećim igrama SAD je još jednom odbranio zlato, porazivši Srbiju u reprizi finala Svjetskog prvenstva 2014, prethodno izbacivši Španiju, koja se nakon dva srebra ovog puta zadovoljila bronzom. Amerikanci su osvojili titule i 2020. u Tokiju i 2024. u Parizu, produživši svoj niz na pet uzastopnih zlatnih medalja, odnosno na osam od posljednjih devet turnira.

Žene

Prvi ženski turnir održan je 1976. Sovjetski Savez dobio je pet utakmica zaredom, postavši inauguralni olimpijski pobjednik. Na sljedeća dva turnira nastupilo je šest reprezentacija svrstanih u jednu grupu; na prvom je SSSR odbranio zlato, dok je SAD bojkotirao Igre, a na drugom je slavio SAD, savladavši u finalu Južnu Koreju, dok je SSSR uzvratio na bojkot. U Seoulu 1988. turnir je proširen na osam reprezentacija, a Amerikanke su odbranile titulu protiv Jugoslavije. U Barceloni 1992. Ujedinjeni tim, sastavljen od igračica iz republika tada već bivšeg SSSR-a, nadigrao je Kinu u borbi za zlato. U Atlanti 1996. turnir je dobio format s 12 reprezentacija u dvije grupe; Amerikanke su otad "pomele" svaki turnir, dobivši 61 utakmicu zaredom. U Tokiju 2020. format je promijenjen, pa se igralo u tri grupe s po četiri ekipe.

Dvorane

Berlin 1936: Reichsportfeld, Berlin
London 1948: Harringay Arena, Harringay
Helsinki 1952: Teniski dom i Egzibicijska dvorana II, Helsinki
Melbourne 1956: Kraljevska izložbena galerija, Melbourne
Rim 1960: Mali dom sportova i Dom sportova, Rim
Tokio 1964: Nacionalna sportska dvorana Yoyogi, Tokio
Mexico City 1968: Dom sportova, Mexico City
München 1972: Dvorana "Rudi Sedlmayer", München
Montréal 1976: Centar "Étienne Desmarteau" i Montrealski forum, Montréal
Moskva 1980: Dom sportova CSKA i Olimpijski stadion, Moskva
Los Angeles 1984: The Forum, Inglewood
Seoul 1988: Jamsil Arena, Seoul
Barcelona 1992: Olimpijski paviljon, Badalona
Atlanta 1996: Forbes Arena i Georgia Dome, Atlanta
Sydney 2000: The Dome i Super Dome, Sydney
Atina 2004: Dvorana Helliniko i Olimpijska dvorana "Nikos Galis", Atina
Peking 2008: KSC Wukesong, Peking
London 2012: Olimpijska košarkaška arena i O2 Arena, London
Rio de Janeiro 2016: Carioca Arena 1 i Omladinska arena, Rio de Janeiro
Tokio 2020: Saitama Super Arena, Saitama
Pariz 2024: Bercy (Pariz) i Stadion "Pierre Mauroy" (Villeneuve-d'Ascq)
Los Angeles 2028: Crypto.com Arena, Losanđeleski konvencijski centar (Los Angeles) i Intuit Dome (Inglewood)
Brisbane 2032: Centar za dvoranske sportove (Brisbane) i Centar za dvoranske sportove Sunshine Coast (Kawana Waters)

Napomena: O2 Arena za vrijeme igara bila je poznata kao "Nor. Greenwich Arena" zbog olimpijskih propisa o korporativnim sponzorstvima lokacija događaja.

Kvalifikacije

Do 2012. kvalifikacijski proces sastojao se od tri faze:

jedna ekipa (u obje konkurencije) kvalificira se kao aktuelni svjetski prvak;
sedam ekipa u muškoj i pet u ženskoj konkurenciji kvalificira se kroz svoja kontinentalna prvenstva;
tri ekipe u muškoj i pet u ženskoj konkurenciji kvalificiraju se kroz svjetski kvalifikacijski turnir, u kojem se najbolje ekipe koje se nisu kvalificirale kroz svoje zone takmiče za preostala mjesta.

Osim toga, ekipa domaćina automatski se kvalificira.

Zona	Muškarci	Žene
Svjetsko prvenstvo	1	1
Afričko prvenstvo	1	1
Američko prvenstvo	2	1
Azijsko prvenstvo	1	1
Evropsko prvenstvo	2	1
Okeanijsko prvenstvo	1	1
Svjetski kvalifikacijski turnir	3	5
Domaćin	1	1
Ukupno	12	12

Za Igre 2020. muške kvalifikacije imale su novi sistem. Sedam ekipa kvalificiralo se direktno sa Svjetskog prvenstva 2019: po dvije najbolje iz Evrope i obje Amerike te najbolja iz Afrike, Azije i Okeanije. Sljedećih 16 najboljih ekipa s Mundobasketa te po još dvije iz svake konfederacije, ukupno 24, igralo je kvalifikacijske turnire. Bile su podijeljene u četiri grupe s po šest ekipa, a pobjednici grupa izborili su plasman na olimpijski turnir. Kontinentalna prvenstva više neće biti korištena za olimpijske kvalifikacije.

Muški turniri

Godina	Domaćin	Finale			Utakmica za 3. mjesto
Godina	Domaćin	Zlato	Rezultat	Srebro	Bronza	Rezultat	4. mjesto
1936. (detalji)	Berlin	Sjedinjene Američke Države	19–8	Kanada	Meksiko	26–12	Poljska
1948. (detalji)	London	Sjedinjene Američke Države	65–21	Francuska	Brazil	52–47	Meksiko
1952. (detalji)	Helsinki	Sjedinjene Američke Države	36–25	Sovjetski Savez	Urugvaj	68–59	Argentina
1956. (detalji)	Melbourne	Sjedinjene Američke Države	89–55	Sovjetski Savez	Urugvaj	71–62	Francuska
1960. (detalji)	Rim	Sjedinjene Američke Države	81–57	Sovjetski Savez	Brazil	78–75	Italija
1964. (detalji)	Tokio	Sjedinjene Američke Države	73–59	Sovjetski Savez	Brazil	76–60	Portoriko
1968. (detalji)	Mexico City	Sjedinjene Američke Države	65–50	Jugoslavija	Sovjetski Savez	70–53	Brazil
1972. (detalji)	München	Sovjetski Savez	51–50	Sjedinjene Američke Države	Kuba	66–65	Italija
1976. (detalji)	Montréal	Sjedinjene Američke Države	95–74	Jugoslavija	Sovjetski Savez	100–72	Kanada
1980. (detalji)	Moskva	Jugoslavija	86–77	Italija	Sovjetski Savez	117–94	Španija
1984. (detalji)	Los Angeles	Sjedinjene Američke Države	96–65	Španija	Jugoslavija	88–82	Kanada
1988. (detalji)	Seoul	Sovjetski Savez	76–63	Jugoslavija	Sjedinjene Američke Države	78–49	Australija
1992. (detalji)	Barcelona	Sjedinjene Američke Države	117–85	Hrvatska	Litvanija	82–78	Ujedinjeni tim
1996. (detalji)	Atlanta	Sjedinjene Američke Države	95–69	Srbija i Crna Gora	Litvanija	80–74	Australija
2000. (detalji)	Sydney	Sjedinjene Američke Države	85–75	Francuska	Litvanija	89–71	Australija
2004. (detalji)	Atina	Argentina	84–69	Italija	Sjedinjene Američke Države	104–96	Litvanija
2008. (detalji)	Peking	Sjedinjene Američke Države	118–107	Španija	Argentina	87–75	Litvanija
2012. (detalji)	London	Sjedinjene Američke Države	107–100	Španija	Rusija	81–77	Argentina
2016. (detalji)	Rio de Janeiro	Sjedinjene Američke Države	96–66	Srbija	Španija	89–88	Australija
2020. (detalji)	Tokio	Sjedinjene Američke Države	87–82	Francuska	Australija	107–93	Slovenija
2024. (detalji)	Pariz	Sjedinjene Američke Države	98–87	Francuska	Srbija	93–84	Njemačka

Nastupi po konfederacijama

Ovo je sažetak najboljih nastupa svake konfederacije na svakom turniru.

Konfederacija	36.	48.	52.	56.	60.	64.	68.	72.	76.	80.	84.	88.	92.	96.	00.	04.	08.	12.	16.	20.	24.
FIBA Afrika	15–18.	19.	9–16.	--	--	--	15.	15.	12.	11.	12.	10.	10.	11.	12.	12.	12.	10.	11.	10.	9.
FIBA Amerika	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	2.	1.	5.	1.	3.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.
FIBA Azija	5.	8.	9–16.	7.	11.	10.	13.	13.	11.	12.	10.	9.	12.	8.	10.	8.	8.	12.	12.	11.	11.
FIBA Evropa	4.	2.	2.	2.	2.	2.	2.	1.	2.	1.	2.	1.	2.	2.	2.	2.	2.	2.	2.	2.	2.
FIBA Okeanija	--	--	--	12.	--	9.	--	9.	8.	8.	7.	4.	6.	4.	4.	9.	7.	7.	4.	3.	6.

Zemlje učesnice

Država	36.	48.	52.	56.	60.	64.	68.	72.	76.	80.	84.	88.	92.	96.	00.	04.	08.	12.	16.	20.	24.	Godine
Angola	^A												10.	11.	12.	12.	12.					5
Argentina		15.	4.											9.		1.	3.	4.	8.	7.		8
Australija				12.		9.		9.	8.	8.	7.	4.	6.	4.	4.	9.	7.	7.	4.	3.	6.	16
Belgija	19.	11.	17.																			3
Brazil	9.	3.	6.	6.	3.	3.	4.	7.		5.	9.	5.	5.	6.				5.	9.		7.	16
Bugarska			7.	5.	16.		10.															4
Čehoslovačka	9.	7.	9.		5.			8.	6.	9.				^A								7
Češka	^K																			9.		1
Čile	9.	6.	5.	8.																		4
Egipat	15.	19.	9.					16.	12.		12.	12.										7
Estonija	9.		^D																			1
Filipini	5.	12.	9.	7.	11.		13.	13.														7
Finska			9.			11.																2
Francuska	19.	2.	8.	4.	10.						11.				2.			6.	6.	2.	2.	11
Grčka			17.											5.		5.	5.				8.	5
Hrvatska	^C												2.	7.			6.		5.			4
Indija										12.												1
Irak		22.																				1
Iran		14.															11.			12.		3
Irska		23.																				1
Italija	7.	17.	17.		4.	5.	8.	4.	5.	2.	5.				5.	2.				5.		13
Izrael	^A		17.																			1
Japan	9.			10.	15.	10.		14.	11.											11.	11.	8
Jugoslavija					6.	7.	2.	5.	2.	1.	3.	2.				^A						8
Južna Koreja	^A	8.		14.		16.	14.					9.		12.								6
Južni Sudan	^A																				9.	1
Kanada	2.	9.	9.	9.		14.			4.		4.	6.			7.						5.	10
Kina	^A				^A						10.	11.	12.	8.	10.	8.	8.	12.	12.			9
Kineski Taipei ^B	15.	18.		11.																		3
Kuba		13.	9.				11.	3.	7.	6.												6
Latvija	15.		^D																			1
Litvanija			^D										3.	3.	3.	4.	4.	8.	7.			7
Mađarska		16.	9.		9.	13.																4
Maroko	^A						16.															1
Meksiko	3.	4.	9.		12.	12.	5.		10.													7
Nigerija																		10.	11.	10.		3
Novi Zeland															11.	10.						2
Njemačka ^E	15.							12.			8.		7.				10.			8.	4.	7
Panama							12.															1
Peru	8.	10.				15.																3
Poljska	4.				7.	6.	6.	10.		7.												6
Portoriko	^A				13.	4.	9.	6.	9.			7.	8.	10.		6.					12.	10
Rumunija			17.																			1
Rusija	^A		^D										^F		8.		9.	3.				3
Senegal	^A						15.	15.		11.												3
Singapur	^A			13.		^I																1
Sjedinjene Američke Države	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	2.	1.		1.	3.	1.	1.	1.	3.	1.	1.	1.	1.	1.	20
Slovenija	^C																			4.		1
Sovjetski Savez	^J		2.	2.	2.	2.	3.	1.	3.	3.		1.	^F	^A								9
Srbija	^G															^H			2.		3.	2
Srbija i Crna Gora	^G															11.	^A					1
Srednjoafrička Republika	^A											10.										1
Španija					14.		7.	11.		4.	2.	8.	9.		9.	7.	2.	2.	3.	6.	10.	14
Švedska										10.												1
Švicarska	9.	21.	17.																			3
Tajland	^A			15.																		1
Tunis																		11.				1
Turska	19.		17.																			2
Ujedinjeni tim	^A												4.	^A								1
Urugvaj	6.	5.	3.	3.	8.	8.					6.											7
Velika Britanija		20.																9.				2
Venecuela													11.						10.			1
Države	21	23	23	15	16	16	16	16	12	12	12	12	12	12	12	12	12	12	12	12	12

Napomene: ^{^A} NOK nije bio članica MOK-a; ^{^B} kao Kina od 1936. do 1956.; ^{^C} dio Jugoslavije od 1936. do 1988.; ^{^D} takmičili se u sastavu Sovjetskog Saveza od 1952. do 1988.; ^{^E} kao Zapadna Njemačka od 1968. do 1988.; ^{^F} dio Ujedinjeni tim u 1992.; ^{^G} sada Srbija, kao Jugoslavija od 1936. do 1991, SR Jugoslavija od 1992. do 2002. i Srbija i Crna Gora od 2003. do 2006.; ^{^H} dio Jugoslavije od 1936. do 1988.; ^{^I} dio Malezije 1964.; ^{^J} Sovjetski Savez odlučio je ne učestvovati 1936. i 1948.; ^{^K} dio Čehoslovačke od 1920. do 1992.

Pobjednici neslužbenih ili demonstracijskih turnira

1904: Buffalo German YMCA
1924: London Central YMCA

Ženski turniri

Godina	Domaćin	Finale			Utakmica za 3. mjesto
Godina	Domaćin	Zlato	Rezultat	Srebro	Bronza	Rezultat	4. mjesto
1976. (detalji)	Montréal	Sovjetski Savez	112–77	Sjedinjene Američke Države	Bugarska	67–66	Čehoslovačka
1980. (detalji)	Moskva	Sovjetski Savez	104–73	Bugarska	Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija	68–65	Mađarska
1984. (detalji)	Los Angeles	Sjedinjene Američke Države	85–55	Južna Koreja	Kina	63–57	Kanada
1988. (detalji)	Seoul	Sjedinjene Američke Države	77–70	Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija	Sovjetski Savez	68–53	Australija
1992. (detalji)	Barcelona	Ujedinjeni tim	76–66	Kina	Sjedinjene Američke Države	88–74	Kuba
1996. (detalji)	Atlanta	Sjedinjene Američke Države	111–87	Brazil	Australija	66–56	Ukrajina
2000. (detalji)	Sydney	Sjedinjene Američke Države	76–54	Australija	Brazil	84–73	Južna Koreja
2004. (detalji)	Atina	Sjedinjene Američke Države	74–63	Australija	Rusija	71–62	Brazil
2008. (detalji)	Peking	Sjedinjene Američke Države	92–65	Australija	Rusija	94–81	Kina
2012. (detalji)	London	Sjedinjene Američke Države	86–50	Francuska	Australija	83–74	Rusija
2016. (detalji)	Rio de Janeiro	Sjedinjene Američke Države	101–72	Španija	Srbija	70–63	Francuska
2020. (detalji)	Tokio	Sjedinjene Američke Države	90–75	Japan	Francuska	91–76	Srbija
2024. (detalji)	Pariz	Sjedinjene Američke Države	67–66	Francuska	Australija	85–81	Belgija

Nastupi po konfederacijama

Ovo je sažetak najboljih nastupa svake konfederacije na svakom turniru.

Konfederacija	76.	80.	84.	88.	92.	96.	00.	04.	08.	12.	16.	20.	24.
FIBA Afrika	–	–	–	–	–	12.	12.	11.	12.	12.	12.	11.	8.
FIBA Amerika	2.	5.	1.	1.	3.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.
FIBA Azija	5.	–	2.	6.	2.	7.	4.	9.	4.	5.	8.	2.	9.
FIBA Evropa	1.	1.	6.	2.	1.	4.	5.	3.	3.	2.	2.	3.	2.
FIBA Okeanija	–	–	5.	4.	–	3.	2.	2.	2.	3.	5.	8.	3.

Zemlje učesnice

Država	76.	80.	84.	88.	92.	96.	00.	04.	08.	12	16.	20.	24.	Godine
Angola										12.				1
Australija			5.	4.	6.	3.	2.	2.	2.	3.	5.	8.	3.	10
Belgija												7.	4.	2
Bjelorusija	^B				^C				6.		9.			2
Brazil					7.	2.	3.	4.	11.	9.	11.			7
Bugarska	3.	2.		5.										3
Čehoslovačka	4.					^A								1
Češka	^D							5.	7.	7.				2
DR Kongo ^E						12.								1
Francuska							5.			2.	4.	3.	2.	5
Grčka								7.						1
Hrvatska	^F									10.				1
Italija		6.			8.	8.								3
Japan	5.					7.		10.			8.	2.	12.	6
Jugoslavija		3.	6.	2.				^A						3
Južna Koreja			2.	7.		10.	4.	12.	8.			10.		7
Kanada	6.		4.			11.	10.			8.	7.	9.	11.	8
Kina	^A		3.	6.	2.	9.		9.	4.	6.	10.	5.	9.	10
Kuba		5.			4.	6.	9.							4
Latvija	^B								9.					1
Mađarska		4.												1
Mali									12.					1
Nigerija								11.				11.	8.	3
Novi Zeland							11.	8.	10.					3
Njemačka													7.	1
Poljska							8.							1
Portoriko												12.	10.	2
Rusija	^B				^C	5.	6.	3.	3.	4.				5
Senegal							12.				12.			2
Sjedinjene Američke Države	2.		1.	1.	3.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	1.	12
Slovačka	^D						7.							4
Sovjetski Savez	1.	1.		3.	^C	^A								3
Srbija	^F										3.	4.	6.	3
Španija					5.			6.	5.		2.	6.	5.	6
Turska										5.	6.			2
Ujedinjeni tim	^A				1.	^A								1
Ukrajina	^B				^C	4.								4
Velika Britanija										11.				1
Države	6	6	6	8	8	12	12	12	12	12	12	12	12

Napomene

^{^A} NOK nije bio član MOK-a

^{^B} takmičila se kao dio

Sovjetskog Saveza od 1952. do 1988.

^{^C} dio

Ujedinjeni tim 1992.

^{^D} dio

Čehoslovačke od 1920. do 1992.

^{^E} kao

Zair od 1984. do 1996.

^{^F} dio "Jugoslavije" od 1976. do 2000. i "Srbije i Crne Gore" 2004.

Tabele medalja

Ukupno

Države poredane po ukupnom broju osvojenih medalja (muškarci i žene).

#	Država	Zlato	Srebro	Bronza	Ukupno
1.	Sjedinjene Američke Države	27	2	3	32
2.	Sovjetski Savez	4	4	4	12
3.	Jugoslavija	1	4	2	7
4.	Argentina	1	0	1	2
5.	Ujedinjeni tim (EUN)	1	0	0	1
6.	Francuska	0	6	1	7
6.	Španija	0	4	1	5
8.	Australija	0	3	4	7
9.	Italija	0	2	0	2
10.	Brazil	0	1	4	5
11.	Srbija	0	1	2	3
12.	Bugarska	0	1	1	2
12.	Kina	0	1	1	2
14.	Hrvatska	0	1	0	1
	Japan	0	1	0	1
	Južna Koreja	0	1	0	1
	Kanada	0	1	0	1
	Srbija i Crna Gora	0	1	0	1
19.	Litvanija	0	0	3	3
19.	Rusija	0	0	3	3
21.	Urugvaj	0	0	2	2
22.	Kuba	0	0	1	1
22.	Meksiko	0	0	1	1
Ukupno		34	34	34	102

Reprezentacije Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije ugašene su od 1992. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate.
Srbija je nasljednik rezultata SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore.

Muškarci

#	Država	Zlato	Srebro	Bronza	Ukupno
1.	Sjedinjene Američke Države	17	1	2	20
2.	Sovjetski Savez	2	4	3	9
3.	Jugoslavija	1	3	1	5
4.	Argentina	1	0	1	2
5.	Francuska	0	4	0	4
6.	Španija	0	3	1	4
7.	Italija	0	2	0	2
8.	Srbija	0	1	1	2
9.	Hrvatska	0	1	0	1
	Kanada	0	1	0	1
	Srbija i Crna Gora	0	1	0	1
12.	Brazil	0	0	3	3
12.	Litvanija	0	0	3	3
14.	Urugvaj	0	0	2	2
15.	Australija	0	0	1	1
	Kuba	0	0	1	1
	Meksiko	0	0	1	1
	Rusija	0	0	1	1
Ukupno		21	21	21	63

Reprezentacije Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije ugašene su od 1992. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate.
Srbija je nasljednik rezultata SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore.

Žene

#	Država	Zlato	Srebro	Bronza	Ukupno
1.	Sjedinjene Američke Države	10	1	1	12
2.	Sovjetski Savez	2	0	1	3
3.	Ujedinjeni tim (EUN)	1	0	0	1
4.	Australija	0	3	3	6
5.	Francuska	0	2	1	1
6.	Brazil	0	1	1	2
	Bugarska	0	1	1	2
	Jugoslavija	0	1	1	2
	Kina	0	1	1	2
10.	Japan	0	1	0	1
	Južna Koreja	0	1	0	1
	Španija	0	1	0	1
13.	Rusija	0	0	2	2
14.	Srbija	0	0	1	1
Ukupno		13	13	13	39

Napomene

^{^A} NOK nije bio članica MOK-a

^{^B} takmičili se u sastavu

Sovjetskog saveza od 1952. do 1988.

^{^C} dio

Ujedinjeni tim u 1992.

^{^D} dio

Čehoslovačke od 1920. do 1992.

^{^E} kao

Zair od 1984. do 1996.

^{^F} dio

Jugoslavije od 1976. do 1988.

Reprezentacije Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije ugašene su od 1992. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate.
Srbija je nasljednik rezultata SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore.

Omjer pobjeda i poraza

Muški turnir

Ekipa	Odigrane utakmice	Pobjede	Porazi
Angola	31	3	28
Argentina	57	33	24
Australija	115	58	57
Belgija	13	6	7
Brazil	115	66	49
Bugarska	33	16	17
Čehoslovačka	46	23	23
Češka	3	1	2
Čile	26	12	14
Egipat	44	6	38
Estonija	3	1	2
Filipini	52	25	27
Finska	12	4	8
Francuska	72	40	32
Grčka	28	14	14
Hrvatska	28	16	12
Indija	7	0	7
Irak	7	0	7
Iran	15	2	13
Irska	6	0	6
Italija	95	56	39
Izrael	2	0	2
Japan	47	11	36
Jugoslavija	60	48	12
Južna Koreja	47	8	39
Južni Sudan	3	1	2
Kanada	70	39	31
Kina	50	7	43
Kineski Taipei	28	16	12
Kuba	45	22	23
Latvija	3	1	2
Litvanija	52	32	20
Mađarska	33	14	19
Maroko	9	0	9
Meksiko	49	26	23
Nigerija	13	2	11
Novi Zeland	12	2	10
Njemačka	44	15	29
Panama	9	2	7
Peru	22	9	13
Poljska	49	23	26
Portoriko	75	34	41
Rumunija	2	0	2
Rusija	20	10	10
Senegal	24	2	22
Singapur	7	2	5
Sjedinjene Američke Države	155	149	6
Slovenija	6	4	2
Sovjetski Savez	74	61	13
Srbija	41	23	18
Srednjoafrička Republika	7	2	5
Španija	102	55	47
Švedska	7	3	4
Švicarska	13	4	9
Tajland	7	0	7
Tunis	5	0	5
Turska	4	0	4
Ujedinjeni tim	8	5	3
Urugvaj	56	29	27
Velika Britanija	13	2	11
Venecuela	7	2	5

Ženski turnir

Ekipa	OU	Pobjede	Porazi
Angola	5	0	5
Australija	66	45	21
Belgija	10	4	6
Brazil	44	19	25
Bjelorusija	11	3	8
Bugarska	16	10	6
Čehoslovačka	15	3	12
Češka	19	8	11
DR Kongo	7	0	7
Francuska	35	23	12
Grčka	7	3	4
Hrvatska	5	1	4
Italija	18	3	15
Japan	34	13	21
Jugoslavija	16	8	8
Južna Koreja	41	15	26
Kanada	42	11	31
Kina	55	26	29
Kuba	24	9	15
Latvija	5	1	4
Mađarska	6	2	4
Mali	5	0	5
Nigerija	13	3	10
Novi Zeland	18	4	14
Njemačka	4	2	2
Poljska	7	3	4
Portoriko	3	0	3
Rusija	39	25	14
Senegal	11	0	11
Sjedinjene Američke Države	81	78	3
Slovačka	7	3	4
Sovjetski Savez	16	14	2
Srbija	18	9	9
Španija	34	22	12
Turska	12	7	5
Ujedinjeni tim	5	4	1
Ukrajina	8	4	4
Velika Britanija	5	0	5

Rekordi

Kategorija	Muškarci	Žene
Najveći rezultat	229 poena: SAD 156–73 Nigerija (2012)	190 poena: Japan 62–128 Brazil (2004)
Najmanji rezultat	27 poena: SAD 19–8 Kanada (1936)	100 poena: Senegal 32–68 Slovačka (2000)
Najveća razlika	100 poena: Južna Koreja 120–20 Irak (1948) Kina 125–25 Irak (1948)	66 poena: Japan 62–128 Brazil (2004) Italija 53–119 SSSR (1980)
Najviše produžetaka	2 produžetka: Argentina 111–107 Brazil (2016) Kanada 86–83 Rusija (2000) Litvanija 83–81 Hrvatska (1996) Australija 109–101 Brazil (1996)	2 produžetka: Turska 79–76 Brazil (2016) Španija 92–80 Italija (1992)
Najduži niz pobjeda	63 utakmice: SAD (1936–1972)	61 utakmica: SAD (1992–2024)
Najbolji strijelac svih vremena	1093 poena: Oscar Schmidt (Brazil)	581 poen: Lauren Jackson (Australija)
Najbolji strijelac svih vremena po prosjeku	28,8 poena po utakmici: Oscar Schmidt (Brazil)	22 poena po utakmici: Lara Sanders (Turska)
Najviše poena igrača u jednoj utakmici	55 poena Oscar Schmidt (Brazil – Španija, 1988)	39 poena: Evladija Slavčeva-Stefanova (Bugarska – Južna Koreja, 1988)

Nakon OI 2024.

Najbolji strijelci

Nakon OI 2024.

Muškarci

MOK ne priznaje rekorde za košarku iako ih FIBA priznaje.

Igrač	Poeni
Oscar Schmidt	1093
Andrew Gaze	789
Pau Gasol	649
Luis Scola	591
Patty Mills	567
Emanuel Ginóbili	523
Kevin Durant	518
Wlamir Marques	500
Sergej Bjelov	475
Dražen Dalipagić	461
Dražen Petrović	461

Žene

Igračica	Poeni
Lauren Jackson	581
Janeth Arcain	535
Lisa Leslie	488
Diana Taurasi	384
Chen Nan	317
Alessandra Santos de Oliveira	290
Miao Lijie	284
Sheryl Swoopes	284
Zheng Haixia	280
Jung Sun-min	276

Također pogledajte

Košarka u kolicima na Paraolimpijskim igrama

Reference

↑ "Tokyo 2020 event programme to see major boost for female participation, youth and urban appeal". MOK. 9. 6. 2017. Pristupljeno 26. 9. 2019.
↑ "IOC adds 3-on-3 basketball to 2020 Olympics". NBA. 9. 6. 2017. Pristupljeno 10. 11. 2017.
↑ "Before They Were Giants". Slam. 20. 8. 2008. Pristupljeno 30. 9. 2019.
↑ "Basketball Hall of Fame – Phog Allen". Arhivirano s originala, 30. 12. 2007.
↑ Tyler Benson. "The Role of Sports in the Soviet Union". Arhivirano s originala, 22. 10. 2014. Pristupljeno 2. 10. 2019.
↑ "Izvještaj CIA-e o sovjetskim sportskim i obavještajnim aktivnostima" (PDF). CIA. 28. 12. 1954. Arhivirano s originala (PDF), 23. 1. 2017. Pristupljeno 2. 10. 2019.

Vanjski linkovi

2012 London Olympic Basketball Tournament Coverage, fiba.com
Olympic Basketball Medal count, fiba.com
All-time men's results
All-time women's results

[1] "Tokyo 2020 event programme to see major boost for female participation, youth and urban appeal". MOK. 9. 6. 2017. Pristupljeno 26. 9. 2019.

[2] "IOC adds 3-on-3 basketball to 2020 Olympics". NBA. 9. 6. 2017. Pristupljeno 10. 11. 2017.

[3] "Before They Were Giants". Slam. 20. 8. 2008. Pristupljeno 30. 9. 2019.

[4] "Basketball Hall of Fame – Phog Allen". Arhivirano s originala, 30. 12. 2007.

[5] Tyler Benson. "The Role of Sports in the Soviet Union". Arhivirano s originala, 22. 10. 2014. Pristupljeno 2. 10. 2019.

[6] "Izvještaj CIA-e o sovjetskim sportskim i obavještajnim aktivnostima" (PDF). CIA. 28. 12. 1954. Arhivirano s originala (PDF), 23. 1. 2017. Pristupljeno 2. 10. 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

A

K

D

C

B

E

F

I

J

G

C

D

E

F

p r u Sportovi na Olimpijskim igrama
Ljetni	Atletika Badminton Biciklizam Boks Dizanje tegova Džudo Gimnastika Hokej na travi Hrvanje Jedrenje Kajak i kanu Konjički sport Košarka Mačevanje Moderni petoboj Nogomet Odbojka Odbojka na pijesku Plivanje Rukomet Sinhronizirano plivanje Skokovi u vodu Stoni tenis Streličarstvo Streljaštvo Tekvando Tenis Triatlon Vaterpolo Veslanje
Zimski	Alpsko skijanje Biatlon Bob Brzo klizanje Brzo klizanje na kratkim stazama Hokej na ledu Karling Nordijska kombinacija Sankanje Skeleton Skijaški skokovi Skijaško trčanje Slobodno skijanje Snoubording Umjetničko klizanje
Bivši	Baskijska pelota Bejzbol Dlanovni tenis Kriket Kroket Lakros Polo Povlačenje užeta Ragbi Rakets Rouk Softbol Utrke motornih čamaca Vojna patrola
Budući	Golf Ragbi 7
Demonstrativni	Američki nogomet Australijski nogomet Avijatičko jedriličarstvo Bavarski karling Bendi Borba sa štapom Brzo skijanje Budo Finski bejzbol Glima Hokej na koturaljkama Konjske zaprege Korfbal Kuglanje Pseće zaprege Savate Skijanje na vodi Skijanje za hendikepirane Zimski petoboj
Neslužbeni	Balonarstvo Biciklistički polo Boćanje Dlanovni tenis na otvorenom Frizijski rukomet Hurling Irski nogomet Motociklizam Motoutrke Pucanje iz topa Puštanje zmajeva Spašavanje života Udičarenje Umjetnička takmičenja Utrke golubova Vatrogastvo Vušu
Također pogledajte: Paraolimpijski sportovi

p r u Međunarodna muška košarka
FIBA Reprezentacije Olimpijske igre Svjetsko prvenstvo Univerzijada Svjetsko prvenstvo U-21 Svjetsko prvenstvo U-19 Svjetsko prvenstvo U-17 Svjetski poredak
Afrika	FIBA Afrika – Afričko prvenstvo u košarci U-18 U-16
Amerika	FIBA Amerika – Američko prvenstvo u košarci U-18 U-16
Azija	FIBA Azija – Azijsko prvenstvo u košarci U-18 U-16
Evropa	FIBA Evropa – EuroBasket U-20 U-18 U-16 FIBA Prvenstvo za male zemlje Igre malih evropskih država
Okeanija	FIBA Okeanija – Okeanijsko prvenstvo u košarci U-18 U-16
Ostali turniri	Turnir Acropolis Adecco kup Turnir Albert Schweitzer Afričke igre Azijske igre Igre Komonvelta Trofej Beograda Dijamantska lopta Azijski kup Kvalifikacijski turnir za Olimpijadu Lusofonijske igre Marchand kup Mediteranske igre Stanković kup Pan-Američke igre Pan-Arapske igre TBF međunarodni U-16 turnir William Jones kup Svjetski kup (Turska)
Napomena: U-21 prvenstva se više ne održavaju.

p r u Međunarodna ženska košarka
FIBA Svjetski poredak Reprezentacije Olimpijske igre Mladi Svjetsko prvenstvo U-21 U-19 U-17 Univerzijada
Afrika	AfroBasket za žene U-20 U-18 U-16
Amerika	AmeriCup U-20 U-18 U-16 Karipsko prvenstvo U-20 Centrobasket U-17 Srednjoameričko prvenstvo U-21 Južnoameričko prvenstvo 2. divizija U-21 U-17 U-15
Azija	Azija kup (uključuje Okeaniju) U-20 U-18 U1-6 Discovery Women's Basketball Invitational
Evropa	EuroBasket Žene U-20 U-18 U-16 Evropsko prvenstvo malih država
Okeanija	Okeanijsko prvenstvo (ugašeno) U-20 U-18 U-16
Ostali turniri	Afričke igre ASEAN univerzitetske igre Azijske igre Bolivarske igre Srednjoazijske igre Srednjoameričke i karipske igre Srednjoameričke igre Igre Komonvelta Mediteranske igre Evropske igre EYOF Igre malih evropskih država Pacifičke igre Pan-američke igre Pan-arapske igre Igre Jugoistočne Azije
Napomena: U-21 prvenstva se više ne održavaju.