Sydney

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Sidney i čuvenu sidneysku Operu

Sydney (bos. izgovor: Sidni i Sidnej) je najveći i najstariji grad u Australiji i glavni grad australijske pokrajine New South Wales, koji je osnovan 1788. godine. Područje metropole broji 4.3 miliona stanovnika, a uže gradsko područje poznato kao "City of Sydney" ima oko 146.297 stanovnika. Time je Sydney kao metropola najveći financijski, transportni, trgovački i kulturni centar Australije, dok je na drugom mjestu Melbourne.

Sydney je značajno globalno odredište turista iz cijeloga svijeta, pa ga redovno proglašavaju jednim od najljepših i najživljih gradova cijele planete, koji je ponosan na svoju luku, prekrasne obale, toplu i ugodnu klimu, te kosmopolitsku kulturu. Svoj svjetski nivo posljednjih godina grad je značajno podigao organizacijom Olimpijskih igara 2000. godine. Sydney ce također biti domaćin Svjetskog dana mladih 2008. godine. Stanovnik Sydneya se u slengu popularno naziva "Sydneysider".

Sydney je glavni grad države Novi Južni Vels, i najnaseljeniji grad u Australiji.[1] Smješten na istočnoj obali Australije, metropola okružuje luku Sydney i prostire se na oko 70 km prema Plavim planinama na zapadu, Hawkesburyju na sjeveru, Kraljevskom nacionalnom parku i Makarturu na jugu i jugozapadu.[2] Veliki Sidnej se sastoji od 658 predgrađa, raspoređenih u 33 oblasti lokalne samouprave. Stanovnici grada su kolokvijalno poznati kao "Sydneysiders".[3] Procijenjena populacija u junu 2021. bila je preko 5,2 miliona,[4] što znači da je grad dom za otprilike 66% stanovništva države.[5] Nadimci grada uključuju "Smaragdni grad" i "Grad luke".[6]

Aboridžini Australije naseljavaju regiju Velikog Sidneja najmanje 30.000 godina, a gravure Aboridžina i kulturni lokaliteti uobičajeni su širom Velikog Sidneja. Tradicionalni čuvari zemlje na kojoj se nalazi moderni Sydney su klanovi naroda Darug, Dharawal i Eora.[7]

Godine 1788, kapetan Arthur Phillip, prvi guverner Novog Južnog Walesa, nazvao je uvalu u kojoj je osnovano prvo britansko naselje Sydney Cove po ministru unutarnjih poslova Thomasu Townshendu, 1. vikontu Sydneya.[8] Aboridžini su ovu uvalu nazvali Warrane.[9] Phillip je razmišljao o davanju imena naselju Albion, ali ovo ime nikada nije službeno korišteno.[8] Do 1790. Phillip i drugi zvaničnici su redovno zvali grad Sydney.[10] Grad Sydney je proglašen gradom 1842.[11]

Crtež kengura ugljenom u Nacionalnom parku Heathcote

Sydney je obalni basen sa Tasmanskim morem na istoku, Plavim planinama na zapadu, rijekom Hoksberi na sjeveru i visoravni Woronora na jugu.

Prema Köppen-Geigerovoj klasifikaciji, Sydney ima vlažnu suptropsku klimu (Cfa)[12] sa "toplim [i] ponekad vrućim" ljetima i "hladnim" zimama, kako je opisao australijski zavod za statistiku.[13] El Niño-Južna oscilacija, dipol Indijskog okeana i južni anularni mod[14][15] igraju važnu ulogu u određivanju vremenskih obrazaca u Sidneju: suša i požari s jedne strane, i oluje i poplave s druge, povezane sa suprotne faze oscilacije u Australiji. Vrijeme je umjereno blizinom okeana, a ekstremnije temperature bilježe se u unutrašnjosti zapadnih predgrađa.[16]

Moderna i internacionalna arhitektura došla je u Sydney od 1940-ih. Od svog završetka 1973. godine, gradska opera postala je mjesto svjetske baštine i jedan od najpoznatijih svjetskih komada modernog dizajna. Osmislio ga je Jørn Utzon uz doprinose Petera Halla, Lionela Todda i Davida Littlemorea. Utzon je 2003. godine dobio Pritzkerovu nagradu za svoj rad na Oper.[17] U Sidneju se nalazi prva australska zgrada renomiranog kanadsko-američkog arhitekte Franka Gehryja, Dr Chau Chak Wing Building (2015), zasnovana na dizajnu kuće na drvetu . Ulaz sa <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/The_Goods_Line" rel="mw:ExtLink" title="The Goods Line" class="cx-link" data-linkid="1375">The Goods Line</a> – pješačke staze i nekadašnje željezničke pruge – nalazi se na istočnoj granici lokacije.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Australijski muzej otvoren je u Sidneju 1827. godine sa ciljem prikupljanja i izlaganja prirodnih bogatstava kolonije.[18] Ostaje najstariji prirodoslovni muzej u Australiji. Godine 1995. otvoren je Muzej Sydneya na mjestu prve zgrade vlade. Prepričava priču o razvoju grada.[19] Ostali muzeji sa sjedištem u Sydneyu uključuju Powerhouse Museum i Australijski nacionalni pomorski muzej.[20][21]

Obrazovanje je postalo pravi fokus za koloniju od 1870-ih kada su se počele formirati javne škole i školovanje je postalo obavezno.[22] Do 2011. godine, 90% radno sposobnih stanovnika Sidneja završilo je neku školu, a 57% je završilo najviši nivo škole. 1.390.703 osobe su bile upisane u obrazovne ustanove u 2011. godini, od kojih je 45,1% pohađalo školu, a 16,5% studiralo na univerzitetu.[23] Dodiplomske ili postdiplomske kvalifikacije ima 22,5% radno sposobnih stanovnika Sidneja i 40,2% radno sposobnih stanovnika Grada Sidneja.[24] Najčešća polja tercijarnih kvalifikacija su trgovina (22,8%), inženjerstvo (13,4%), društvo i kultura (10,8%), zdravstvo (7,8%) i obrazovanje (6,6%).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Bilješke[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Regional population". Australian Bureau of Statistics. 20. 4. 2023. Pristupljeno 23. 4. 2023.
  2. ^ Mason, Herbert (2012). Encyclopaedia of Ships and Shipping. str. 266.
  3. ^ "Complete official list of Sydney suburbs". Walk Sydney Streets. 2014. Pristupljeno 13. 7. 2014.
  4. ^ "Regional population". Australian Bureau of Statistics. 26. 7. 2022. Pristupljeno 1. 4. 2023.
  5. ^ "3218.0 – Regional Population Growth, Australia, 2016–17: Main Features". Australian Bureau of Statistics. Australian Bureau of Statistics. 24. 4. 2018. Pristupljeno 13. 10. 2018.
  6. ^ Tom Smith (4. 11. 2017). "Why Sydney Is Also Known As 'The Emerald City'". Pristupljeno 11. 9. 2021.
  7. ^ "Aboriginal people and place". Sydney Barani. 2013. Pristupljeno 5. 7. 2014.
  8. ^ a b Egan, Jack (1999). Buried Alive, Sydney 1788-92. Allen and Unwin. str. 10. ISBN 1865081388.
  9. ^ Attenbrow (2010), p. 11
  10. ^ Historical Records of New South Wales. 1 part 2. str. 285, 343, 345, 436, 482, passim.
  11. ^ Birch, Alan; Macmillan, David S. (1982). The Sydney Scene, 1788-1960 (2nd izd.). Sydney: Hale and Iremonger. str. 105–06. ISBN 0868060178.
  12. ^ "Modelling and simulation of seasonal rainfall" (PDF). Centre for Computer Assisted Research Mathematics and its Applications (CARMA). 20. 5. 2014. Arhivirano s originala (PDF), 13. 3. 2019. Pristupljeno 25. 2. 2016. Brisbane and Sydney each have a humid sub-tropical or temperate climate with no pronounced dry season...the classification is Cfa
  13. ^ "Climate and the Sydney 2000 Olympic Games". Australian Government. Australian Bureau of Statistics. 24. 9. 2007. Arhivirano s originala, 10. 6. 2008. Pristupljeno 21. 12. 2008.
  14. ^ "Southern Annular Mode: The climate 'influencer' you may not have heard of". ABC News. 14. 8. 2018. Pristupljeno 29. 9. 2020.
  15. ^ "Special Climate Statement 71—severe fire weather conditions in southeast Queensland and northeast New South Wales in September 2019" (PDF). Bureau of Meteorology. 24. 9. 2019. Pristupljeno 5. 1. 2020.
  16. ^ "Climate statistics for Australian locations". Bureau of Meteorology. Pristupljeno 15. 11. 2013.
  17. ^ "Sydney Opera House". Department of the Environment. 2014. Pristupljeno 20. 7. 2014.
  18. ^ Ellmoos, Laila (2008). "Australian Museum". Dictionary of Sydney. Pristupljeno 8. 8. 2014.
  19. ^ Ellmoos, Laila; Walden, Inara (2011). "Museum of Sydney". Dictionary of Sydney. Pristupljeno 9. 8. 2014.
  20. ^ "About the Powerhouse Museum". Powerhouse Museum. 2014. Arhivirano s originala, 3. 10. 2014. Pristupljeno 11. 10. 2014.
  21. ^ "Our Museum: history and vision". Australian National Maritime Museum. 2014. Pristupljeno 11. 10. 2014.
  22. ^ Campbell, Craig; Sherington, Geoffrey (2008). "Education". Dictionary of Sydney. Pristupljeno 9. 8. 2014.
  23. ^ "2021 Sydney, Census All persons QuickStats | Australian Bureau of Statistics". www.abs.gov.au. Pristupljeno 27. 5. 2023.
  24. ^ "Educational qualifications". .id. 2014. Pristupljeno 27. 7. 2014.



Nedovršeni članak Sydney koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.