Mjanmar

Mijanmarska Unija Mijanmar
Zastava Grb
Himna: "Ga Ba Majay Ba Ma Pyay"
Položaj Mijanmara na karti Položaj Mijanmara
Glavni grad		Naypyidaw
Službeni jezik		burmanski
Državno uređenje
• Predsjednik		Than Shwe
• Predsjednik vlade		Thein Sein
Zakonodavstvo
Nezavisnost		1948
Površina
• Ukupno		678.500 km2 (39.)
• Vode (%)		3,06%
Stanovništvo
• Ukupno		54.000.000 (27.)
• Gustoća		62/km2
Valuta		Kjat
Vremenska zona		+6:30, ljeti +6:30
Pozivni broj		95
Internetska domena		.mm

Mijanmar, država koja je do 1989. godine postojala pod nazivom Burma, smještena je u jugoistočnoj Aziji u zapadnom dijelu Indokineskog poluotoka.

Historija

Ime Mijanmara, odnosno Burme političko je pitanje. Od nezavisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, ali promjenu nisu priznale opozicione snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjene nacije u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.

Političke podjele

Mijanmarsku republiku čini savez sedam država i sedam provincija.

Geografija

Topografska karta Mijanmara

Graniči na zapadu sa Bangladešom, na sjeverozapadu sa Indijom, na sjeveroistoku sa Kinom, na istoku sa Laosom te na jugoistoku sa Tajlandom.

U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U centralnom dijelu nalazi se dolina glavne mijanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim brežuljcima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.

Privreda

Ovo je jedna od najsiromašnijih država u jugoistočnoj Aziji, i pati od decenija stagnacije, lošeg rukovođenja i izolacije.

Stanovništvo

U zemlji dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski Budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa centralnom vlasti oko zahtjeva za nezavisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).

Također pogledajte

• Rohingya