Razlika između verzija stranice "Troskok"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
m (Script) File renamed: File:Triple Jump,Idowu Phillips, Bejing 08.jpg → File:Triple Jump,Idowu Phillips, Beijing 08.jpg FR2; Beijing was misspelled |
||
Red 35: | Red 35: | ||
== Tehnika == |
== Tehnika == |
||
Takmičar sprinta zaletištem do oznake za odraz, od koje se troskok mjeri. Oznaka je obično komad drveta ili nekog sličnog materijala ukopan u zaletište ili [[pravougaonik]] obojen na njemu. Na modernim takmičenjima na rub daske udaljeniji od takmičara, tj. liniju odraza stavlja se traka od [[plastelin]]a ili [[glina|gline]], koja bilježi kad takmičar "prestupi", tj. kad se odrazi iza te linije. Troskok ima 3 faze: ''odskok'', ''korak'' i ''skok'', a one se izvode u jednoj kontinuiranoj sekvenci. |
Takmičar sprinta zaletištem do oznake za odraz, od koje se troskok mjeri. Oznaka je obično komad drveta ili nekog sličnog materijala ukopan u zaletište ili [[pravougaonik]] obojen na njemu. Na modernim takmičenjima na rub daske udaljeniji od takmičara, tj. liniju odraza stavlja se traka od [[plastelin]]a ili [[glina|gline]], koja bilježi kad takmičar "prestupi", tj. kad se odrazi iza te linije. Troskok ima 3 faze: ''odskok'', ''korak'' i ''skok'', a one se izvode u jednoj kontinuiranoj sekvenci. |
||
[[Datoteka:Triple Jump,Idowu Phillips, |
[[Datoteka:Triple Jump,Idowu Phillips, Beijing 08.jpg|big|center|850px|[[Phillips Idowu]] na [[OI 2008.]]]] |
||
''Odskok'' počinje tako što se takmičar odrazi sa daske na jednoj nozi, koja će u svrhu objašnjenja biti desna. Cilj prve faze jest ''iskok'', s fokusiranjem impulsa prema naprijed. Faza doskoka u odskoku vrlo je aktivna i uključuje snažnu "kočionu" akciju desne noge prema unazad, s tim da péta odrazne (desne) noge prva dodiruje stazu. Ovaj doskok ujedno je i početak faze ''koraka'', u kojoj takmičar iskorištava impuls desne noge kako bi trenutno izveo snažan skok prema naprijed i prema gore; lijeva noga potpomaže ovaj odraz snagom akumuliranom savijanjem u kuku. To dovodi do poznate troskokaške pozicije u zraku sa desnom nogom otraga savijenom u koljenu i lijevom nogom koja je sad naprijed i savijena u kuku i koljenu. Takmičar drži ovaj položaj što duže može prije no što ispruži koljeno prednje, lijeve noge i odmah zatim počne izvoditi snažnu kretnju čitave lijeve noge prema unazad, ponovo doskačući na stazu s jakom kočionom akcijom. Doskok ''koraka'' započinje posljednju fazu, ''skok'', u kojoj takmičar koristi silu iz lijeve noge da se ponovo odrazi. Ova faza veoma je slična skoku u dalj iako do nje većina takmičara izgubi previše [[brzina|brzine]] da bi mogli izvesti potpuni trzaj i većina njih koristi "viseću" tehniku ili tehniku "jedrenja". Pri doskoku u jamu s [[pijesak|pijeskom]] takmičar treba izbjegavati "sjedanje unazad" pri doskoku ili da mu bilo koja ruka ostane iza stopalâ. Jama s pijeskom obično počinje 13 m od odrazne daske u međunarodnim takmičenjima za muškarce ili 11 m od daske u međunarodnim takmičenjima za žene ili klupskim takmičenjima za muškarce. Svaka faza troskoka trebala bi postajati progresivno viša i trebao bi postojati pravilan ritam prilikom triju doskoka. |
''Odskok'' počinje tako što se takmičar odrazi sa daske na jednoj nozi, koja će u svrhu objašnjenja biti desna. Cilj prve faze jest ''iskok'', s fokusiranjem impulsa prema naprijed. Faza doskoka u odskoku vrlo je aktivna i uključuje snažnu "kočionu" akciju desne noge prema unazad, s tim da péta odrazne (desne) noge prva dodiruje stazu. Ovaj doskok ujedno je i početak faze ''koraka'', u kojoj takmičar iskorištava impuls desne noge kako bi trenutno izveo snažan skok prema naprijed i prema gore; lijeva noga potpomaže ovaj odraz snagom akumuliranom savijanjem u kuku. To dovodi do poznate troskokaške pozicije u zraku sa desnom nogom otraga savijenom u koljenu i lijevom nogom koja je sad naprijed i savijena u kuku i koljenu. Takmičar drži ovaj položaj što duže može prije no što ispruži koljeno prednje, lijeve noge i odmah zatim počne izvoditi snažnu kretnju čitave lijeve noge prema unazad, ponovo doskačući na stazu s jakom kočionom akcijom. Doskok ''koraka'' započinje posljednju fazu, ''skok'', u kojoj takmičar koristi silu iz lijeve noge da se ponovo odrazi. Ova faza veoma je slična skoku u dalj iako do nje većina takmičara izgubi previše [[brzina|brzine]] da bi mogli izvesti potpuni trzaj i većina njih koristi "viseću" tehniku ili tehniku "jedrenja". Pri doskoku u jamu s [[pijesak|pijeskom]] takmičar treba izbjegavati "sjedanje unazad" pri doskoku ili da mu bilo koja ruka ostane iza stopalâ. Jama s pijeskom obično počinje 13 m od odrazne daske u međunarodnim takmičenjima za muškarce ili 11 m od daske u međunarodnim takmičenjima za žene ili klupskim takmičenjima za muškarce. Svaka faza troskoka trebala bi postajati progresivno viša i trebao bi postojati pravilan ritam prilikom triju doskoka. |
||
Verzija na dan 13 septembar 2014 u 20:13
Atletika Troskok | |
---|---|
Muški rekord(i) | |
Svjetski | Jonathan Edwards 18,29 m (1995) |
Olimpijski | Kenny Harrison 18,09 m (1996) |
Ženski rekord(i) | |
Svjetski | Inesa Kravec 15,50 m (1995) |
Olimpijski | Françoise Mbango Etone 15,39 m (2008) |
Troskok je atletska disciplina skakanja u dalj sa zaletom ili bez njega slična skoku u dalj, ali se izvodi u 3 uzastopna skoka, tj. odskokom, korakom i skokom. Odskok i prvi korak izvode se na istoj nozi. Ovo je zahtjevna disciplina i samo istinski šampioni postižu dobre rezultate. Porijeklo vuče od antičkih Olimpijskih igara, a na modernim OI održava se od samog njihovog početka (1896).
Svjetske rekorde drže Britanac Jonathan Edwards (18,29 m), odnosno Ukrajinka Inesa Kravec (15,50 m). Oba rekorda postavljena su na SP-u 1995. u švedskom Göteborgu.
Historija
U starom vijeku, u Grčkoj, postizani su skokovi preko 16 m, pa se pretpostavlja da se taj rezultat odnosio na zbir triju uzastopnih skokova. 1465. godine u Zürichu je nagrađen takmičar koji je pobijedio u troskoku, ali nedostaju podaci o samom takmičenju.
U Irskoj se u 19. vijeku troskok ubrajao u narodni sport, a izvodio se skakanjem na jednoj nozi. Tim je načinom Irac Shenahan 1888. postigao rezultat od 15,25 m, koji je dugo bio svjetski rekord.
Uz ovaj irski način u Engleskoj se u 19. vijeku primjenjivao način koji se zasnivao na naizmjeničnoj promjeni nogu, npr. lijeva-desna-lijeva.
Pravilima Međunarodnog atletskog saveza (IAAF) dozvoljena su 2 odraza istom nogom, a treći drugom (desna-desna-lijeva ili lijeva-lijeva-desna).
Troskok je bio uključen u program prvih Olimpijskih igara 1896. u Atini. Na sljedećim igrama u Parizu 1900. i u Saint Louisu 1904. takmičari su skakali i iz mjesta (bez zaleta).
Koristeći se iskustvom i tehnikom ranijih skakača, Amerikanac irskog porijekla Dan Ahearn uveo je skraćeni korak za drugi skok, čime je postigao aktivno djelovanje odrazne noge. To je bio početak tzv. udarne tehnike, kojom je Ahearn 1909. skočio 15,52 m. Između 1909. i 1924. najveći napredak u troskoku postignut je u skandinavskim zemljama i u Australiji. Tamošnji takmičari produžili su prvi korak.
Između 1924. i 1939. najbolji su u troskoku bili Japanci, koji su dali trojicu svjetskih rekordera i olimpijskih pobjednika: Mikio Oda (15,21 m), Chuhei Nambu (15,72 m) i Naoto Tojima (16,00 m).
Poslije 1945. vodili su Brazilac Adhemar da Silva (16,00 m — 1950. do 16,56 m — 1955) i sovjetski troskokaši Leonid Ščerbakov (16,23 m — 1953) i Oleg Fjedosjejev (16,70 m — 1959). Poljak Józef Szmidt, kao izvanredan trkač na 100 m, kvalitetnim izvođenjem svoje trkačke tehnike prvi je uspio preskočiti 17 m (17,03 m) 1960.
Troskok u muškoj konkurenciji nalazio se na svim atletskim takmičenjima od početaka moderne atletike. Troskok za žene uključen je tek 1990. na Evropskom dvoranskom prvenstvu, a zatim na SP-u 1993. i OI 1996.
Tehnika
Takmičar sprinta zaletištem do oznake za odraz, od koje se troskok mjeri. Oznaka je obično komad drveta ili nekog sličnog materijala ukopan u zaletište ili pravougaonik obojen na njemu. Na modernim takmičenjima na rub daske udaljeniji od takmičara, tj. liniju odraza stavlja se traka od plastelina ili gline, koja bilježi kad takmičar "prestupi", tj. kad se odrazi iza te linije. Troskok ima 3 faze: odskok, korak i skok, a one se izvode u jednoj kontinuiranoj sekvenci.
Odskok počinje tako što se takmičar odrazi sa daske na jednoj nozi, koja će u svrhu objašnjenja biti desna. Cilj prve faze jest iskok, s fokusiranjem impulsa prema naprijed. Faza doskoka u odskoku vrlo je aktivna i uključuje snažnu "kočionu" akciju desne noge prema unazad, s tim da péta odrazne (desne) noge prva dodiruje stazu. Ovaj doskok ujedno je i početak faze koraka, u kojoj takmičar iskorištava impuls desne noge kako bi trenutno izveo snažan skok prema naprijed i prema gore; lijeva noga potpomaže ovaj odraz snagom akumuliranom savijanjem u kuku. To dovodi do poznate troskokaške pozicije u zraku sa desnom nogom otraga savijenom u koljenu i lijevom nogom koja je sad naprijed i savijena u kuku i koljenu. Takmičar drži ovaj položaj što duže može prije no što ispruži koljeno prednje, lijeve noge i odmah zatim počne izvoditi snažnu kretnju čitave lijeve noge prema unazad, ponovo doskačući na stazu s jakom kočionom akcijom. Doskok koraka započinje posljednju fazu, skok, u kojoj takmičar koristi silu iz lijeve noge da se ponovo odrazi. Ova faza veoma je slična skoku u dalj iako do nje većina takmičara izgubi previše brzine da bi mogli izvesti potpuni trzaj i većina njih koristi "viseću" tehniku ili tehniku "jedrenja". Pri doskoku u jamu s pijeskom takmičar treba izbjegavati "sjedanje unazad" pri doskoku ili da mu bilo koja ruka ostane iza stopalâ. Jama s pijeskom obično počinje 13 m od odrazne daske u međunarodnim takmičenjima za muškarce ili 11 m od daske u međunarodnim takmičenjima za žene ili klupskim takmičenjima za muškarce. Svaka faza troskoka trebala bi postajati progresivno viša i trebao bi postojati pravilan ritam prilikom triju doskoka.
Prekršaj, poznat i kao "prestup", dešava se kad takmičar prekorači liniju odraza, potpuno promaši jamu s pijeskom, ne koristi ispravan redoslijed nogu tokom faza ili ne izvede skok u zadanom vremenu (koje obično iznosi 90 sekundi). Kad takmičar prestupi, sudija podiže crvenu zastavicu i sljedeći takmičar dolazi na zaletište.
Rekordi
Na otvorenom
Regija | Muški | Ženski | ||
---|---|---|---|---|
Dužina (m) | Takmičar | Dužina (m) | Takmičarka | |
Svijet | 18,29 | Jonathan Edwards | 15,50 | Inesa Kravec |
Kontinentalni rekordi | ||||
Afrika | 17,37 | Tarik Bouguetaïb | 15,39 | Françoise Mbango Etone |
Azija | 17,59 | Yanxi Li | 15,25 | Olga Ripakova |
Evropa | 18,29 | Jonathan Edwards | 15,50 | Inesa Kravec |
Sjeverna i Srednja Amerika i Karibi |
18,09 | Kenny Harrison | 15,29 | Yamilé Aldama |
Okeanija | 17,46 | Ken Lorraway | 14,04 | Nicole Mladenis |
Južna Amerika | 17,90 | Jadel Gregório | 14,99 | Caterine Ibargüen |
- Ažurirano 13. 8. 2011.[1]
Najboljih 10
Muškarci
Na otvorenom
Napomena: Ovo je top 10 troskokaša svih vremena, ne top 10 troskoka. Ostali legalni skokovi takmičara na ovom spisku koji su duži od najkraćeg skoka na ovom spisku navedeni su ispod tabele.
Dužina | Vjetar | Takmičar | Lokacija | Datum |
---|---|---|---|---|
18,29 1 | 1,3 | Jonathan Edwards | Göteborg | 7. august 1995. |
18,09 2 | -0.4 | Kenny Harrison | Atlanta | 27. juli 1996. |
18,04 3 | 0,3 | Teddy Tamgho | Moskva | 18. august 2013. |
17,97 | 1,5 | Willie Banks | Indianapolis | 16. juni 1985. |
17,96 | 0,1 | Christian Taylor | Daegu | 4. septembar 2011. |
17,92 | 1,6 | Hristo Markov | Rim | 31. august 1987. |
17,92 | 1,9 | James Beckford | Odessa (Texas) | 20. maj 1995. |
17,90 | 0,4 | Jadel Gregório | Belém | 20. maj 2007. |
17,90 | 1,0 | Vladimir Inozemcev | Bratislava | 20. juni 1990. |
17,89 | 0,0 | João Carlos de Oliveira | Mexico City | 15. oktobar 1975. |
- 1 Edwards također ima legalne skokove od 18,16, 18,01, 18,00, 17,99, 17,98 i 17,92 m. Najduži troskok uz pomoć vjetra (18,43 m, + 2,4 m/s) također je izveo Edwards.
- 2 Harrison također ima legalne troskoke od 17,99 i 17,93 m.
- 3 Tamgho također ima legalne troskoke od 17,98 i 17,91 m.
Ova trojica drže 10 najdužih troskoka svih vremena (Edwards 6, Harrison i Tamgho po 2).
U dvorani[2]
Dužina | Takmičar | Lokacija | Datum |
---|---|---|---|
17,92 | Teddy Tamgho | Pariz | 6. mart 2011. |
17,83 | Aliecer Urrutia | Sindelfingen | 1. mart 1997. |
17,83 | Christian Olsson | Budimpešta | 7. mart 2004. |
17,77 | Leonid Vološin | Grenoble | 2. februar 1994. |
17,76 | Mike Conley | New York City | 22. februar 1987. |
17,75 | Phillips Idowu | Valencia | 9. mart 2008. |
17,74 | Marian Oprea | Bukurešt | 18. februar 2006. |
17,73 | Fabrizio Donato | Pariz | 6. mart 2011. |
17,73 | Walter Davis | Moskva | 12. mart 2006. |
17,72 | Brian Wellman | Barcelona | 12. mart 2005. |
Žene
Napomena: Ponovo, ovo je top 10 troskokašica svih vremena, ne top 10 troskoka.
Dužina | Vjetar | Takmičarka | Lokacija | Datum |
---|---|---|---|---|
15,50 1 | 0,9 | Inesa Kravec | Göteborg | 10. august 1995. |
15,39 2 | 0,5 | Françoise Mbango Etone | Peking | 17. august 2008. |
15,34 3 | -0,5 | Tatjana Lebedjeva | Heraklion | 4. juli 2004. |
15,32 4 | 0,9 | Hrysopiyi Devetzi | Atina | 21. august 2004. |
15,29 5 | 0,3 | Yamilé Aldama | Rim | 11. juli 2003. |
15,28 | 0,9 | Yargelis Savigne | Osaka | 31. august 2007. |
15,25 | 1,7 | Olga Ripakova | Split | 4. septembar 2010. |
15,20 | 0,0 | Šárka Kašpárková | Atina | 4. august 1997. |
15,20 | -0,3 | Tereza Marinova | Sydney | 24. septembar 2000. |
15,18 | 0,3 | Iva Prandževa | Göteborg | 10. august 1995. |
- 1 Kravec također ima legalan troskok od 15,33.
- 2 Mbango Etone također ima legalne troskoke od 15,30 i 15,19.
- 3 Lebedjeva također ima legalne troskoke od 15,33, 15,32, 15,25, 15,23 i 15,18.
- 4 Devetzi također ima legalne troskoke od 15,25, 15,23 i 15,22.
- 5 Aldama također ima legalne troskoke od 15,28, 15,27 i 15,21.
Najbolji rezultati sezone
(Napomena: oznaka "A" pokraj rezultata znači da je postignut na većoj nadmorskoj visini.)
Muškarci
Žene
Ostali poznati troskokaši
- Ashia Hansen
- Józef Schmidt
- Vilho Tuulos
- Aliecer Urrutia
- Marija Šestak
- Adhemar da Silva
- Nelson Prudêncio
- Samyr Laine
Reference
Commons ima datoteke na temu: Troskok |