Razlika između verzija stranice "Troskok"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 35: Red 35:
== Tehnika ==
== Tehnika ==
Takmičar sprinta zaletištem do oznake za odraz, od koje se troskok mjeri. Oznaka je obično komad drveta ili nekog sličnog materijala ukopan u zaletište ili [[pravougaonik]] obojen na njemu. Na modernim takmičenjima na rub daske udaljeniji od takmičara, tj. liniju odraza stavlja se traka od [[plastelin]]a ili [[glina|gline]], koja bilježi kad takmičar "prestupi", tj. kad se odrazi iza te linije. Troskok ima 3 faze: ''odskok'', ''korak'' i ''skok'', a one se izvode u jednoj kontinuiranoj sekvenci.
Takmičar sprinta zaletištem do oznake za odraz, od koje se troskok mjeri. Oznaka je obično komad drveta ili nekog sličnog materijala ukopan u zaletište ili [[pravougaonik]] obojen na njemu. Na modernim takmičenjima na rub daske udaljeniji od takmičara, tj. liniju odraza stavlja se traka od [[plastelin]]a ili [[glina|gline]], koja bilježi kad takmičar "prestupi", tj. kad se odrazi iza te linije. Troskok ima 3 faze: ''odskok'', ''korak'' i ''skok'', a one se izvode u jednoj kontinuiranoj sekvenci.
[[Datoteka:Triple Jump,Idowu Phillips, Bejing 08.jpg|big|center|850px|[[Phillips Idowu]] na [[OI 2008.]]]]
[[Datoteka:Triple Jump,Idowu Phillips, Beijing 08.jpg|big|center|850px|[[Phillips Idowu]] na [[OI 2008.]]]]
''Odskok'' počinje tako što se takmičar odrazi sa daske na jednoj nozi, koja će u svrhu objašnjenja biti desna. Cilj prve faze jest ''iskok'', s fokusiranjem impulsa prema naprijed. Faza doskoka u odskoku vrlo je aktivna i uključuje snažnu "kočionu" akciju desne noge prema unazad, s tim da péta odrazne (desne) noge prva dodiruje stazu. Ovaj doskok ujedno je i početak faze ''koraka'', u kojoj takmičar iskorištava impuls desne noge kako bi trenutno izveo snažan skok prema naprijed i prema gore; lijeva noga potpomaže ovaj odraz snagom akumuliranom savijanjem u kuku. To dovodi do poznate troskokaške pozicije u zraku sa desnom nogom otraga savijenom u koljenu i lijevom nogom koja je sad naprijed i savijena u kuku i koljenu. Takmičar drži ovaj položaj što duže može prije no što ispruži koljeno prednje, lijeve noge i odmah zatim počne izvoditi snažnu kretnju čitave lijeve noge prema unazad, ponovo doskačući na stazu s jakom kočionom akcijom. Doskok ''koraka'' započinje posljednju fazu, ''skok'', u kojoj takmičar koristi silu iz lijeve noge da se ponovo odrazi. Ova faza veoma je slična skoku u dalj iako do nje većina takmičara izgubi previše [[brzina|brzine]] da bi mogli izvesti potpuni trzaj i većina njih koristi "viseću" tehniku ili tehniku "jedrenja". Pri doskoku u jamu s [[pijesak|pijeskom]] takmičar treba izbjegavati "sjedanje unazad" pri doskoku ili da mu bilo koja ruka ostane iza stopalâ. Jama s pijeskom obično počinje 13 m od odrazne daske u međunarodnim takmičenjima za muškarce ili 11 m od daske u međunarodnim takmičenjima za žene ili klupskim takmičenjima za muškarce. Svaka faza troskoka trebala bi postajati progresivno viša i trebao bi postojati pravilan ritam prilikom triju doskoka.
''Odskok'' počinje tako što se takmičar odrazi sa daske na jednoj nozi, koja će u svrhu objašnjenja biti desna. Cilj prve faze jest ''iskok'', s fokusiranjem impulsa prema naprijed. Faza doskoka u odskoku vrlo je aktivna i uključuje snažnu "kočionu" akciju desne noge prema unazad, s tim da péta odrazne (desne) noge prva dodiruje stazu. Ovaj doskok ujedno je i početak faze ''koraka'', u kojoj takmičar iskorištava impuls desne noge kako bi trenutno izveo snažan skok prema naprijed i prema gore; lijeva noga potpomaže ovaj odraz snagom akumuliranom savijanjem u kuku. To dovodi do poznate troskokaške pozicije u zraku sa desnom nogom otraga savijenom u koljenu i lijevom nogom koja je sad naprijed i savijena u kuku i koljenu. Takmičar drži ovaj položaj što duže može prije no što ispruži koljeno prednje, lijeve noge i odmah zatim počne izvoditi snažnu kretnju čitave lijeve noge prema unazad, ponovo doskačući na stazu s jakom kočionom akcijom. Doskok ''koraka'' započinje posljednju fazu, ''skok'', u kojoj takmičar koristi silu iz lijeve noge da se ponovo odrazi. Ova faza veoma je slična skoku u dalj iako do nje većina takmičara izgubi previše [[brzina|brzine]] da bi mogli izvesti potpuni trzaj i većina njih koristi "viseću" tehniku ili tehniku "jedrenja". Pri doskoku u jamu s [[pijesak|pijeskom]] takmičar treba izbjegavati "sjedanje unazad" pri doskoku ili da mu bilo koja ruka ostane iza stopalâ. Jama s pijeskom obično počinje 13 m od odrazne daske u međunarodnim takmičenjima za muškarce ili 11 m od daske u međunarodnim takmičenjima za žene ili klupskim takmičenjima za muškarce. Svaka faza troskoka trebala bi postajati progresivno viša i trebao bi postojati pravilan ritam prilikom triju doskoka.



Verzija na dan 13 septembar 2014 u 20:13

Atletika
Troskok
Muški rekord(i)
SvjetskiUjedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards
18,29 m (1995)
OlimpijskiSjedinjene Američke Države Kenny Harrison
18,09 m (1996)
Ženski rekord(i)
SvjetskiUkrajina Inesa Kravec
15,50 m (1995)
OlimpijskiKamerun Françoise Mbango Etone
15,39 m (2008)

Troskok je atletska disciplina skakanja u dalj sa zaletom ili bez njega slična skoku u dalj, ali se izvodi u 3 uzastopna skoka, tj. odskokom, korakom i skokom. Odskok i prvi korak izvode se na istoj nozi. Ovo je zahtjevna disciplina i samo istinski šampioni postižu dobre rezultate. Porijeklo vuče od antičkih Olimpijskih igara, a na modernim OI održava se od samog njihovog početka (1896).

Svjetske rekorde drže Britanac Jonathan Edwards (18,29 m), odnosno Ukrajinka Inesa Kravec (15,50 m). Oba rekorda postavljena su na SP-u 1995. u švedskom Göteborgu.

Historija

U starom vijeku, u Grčkoj, postizani su skokovi preko 16 m, pa se pretpostavlja da se taj rezultat odnosio na zbir triju uzastopnih skokova. 1465. godine u Zürichu je nagrađen takmičar koji je pobijedio u troskoku, ali nedostaju podaci o samom takmičenju.

U Irskoj se u 19. vijeku troskok ubrajao u narodni sport, a izvodio se skakanjem na jednoj nozi. Tim je načinom Irac Shenahan 1888. postigao rezultat od 15,25 m, koji je dugo bio svjetski rekord.

Uz ovaj irski način u Engleskoj se u 19. vijeku primjenjivao način koji se zasnivao na naizmjeničnoj promjeni nogu, npr. lijeva-desna-lijeva.

Pravilima Međunarodnog atletskog saveza (IAAF) dozvoljena su 2 odraza istom nogom, a treći drugom (desna-desna-lijeva ili lijeva-lijeva-desna).

Troskok je bio uključen u program prvih Olimpijskih igara 1896. u Atini. Na sljedećim igrama u Parizu 1900. i u Saint Louisu 1904. takmičari su skakali i iz mjesta (bez zaleta).

Koristeći se iskustvom i tehnikom ranijih skakača, Amerikanac irskog porijekla Dan Ahearn uveo je skraćeni korak za drugi skok, čime je postigao aktivno djelovanje odrazne noge. To je bio početak tzv. udarne tehnike, kojom je Ahearn 1909. skočio 15,52 m. Između 1909. i 1924. najveći napredak u troskoku postignut je u skandinavskim zemljama i u Australiji. Tamošnji takmičari produžili su prvi korak.

Između 1924. i 1939. najbolji su u troskoku bili Japanci, koji su dali trojicu svjetskih rekordera i olimpijskih pobjednika: Mikio Oda (15,21 m), Chuhei Nambu (15,72 m) i Naoto Tojima (16,00 m).

Poslije 1945. vodili su Brazilac Adhemar da Silva (16,00 m — 1950. do 16,56 m — 1955) i sovjetski troskokaši Leonid Ščerbakov (16,23 m — 1953) i Oleg Fjedosjejev (16,70 m — 1959). Poljak Józef Szmidt, kao izvanredan trkač na 100 m, kvalitetnim izvođenjem svoje trkačke tehnike prvi je uspio preskočiti 17 m (17,03 m) 1960.

Troskok u muškoj konkurenciji nalazio se na svim atletskim takmičenjima od početaka moderne atletike. Troskok za žene uključen je tek 1990. na Evropskom dvoranskom prvenstvu, a zatim na SP-u 1993. i OI 1996.

Tehnika

Takmičar sprinta zaletištem do oznake za odraz, od koje se troskok mjeri. Oznaka je obično komad drveta ili nekog sličnog materijala ukopan u zaletište ili pravougaonik obojen na njemu. Na modernim takmičenjima na rub daske udaljeniji od takmičara, tj. liniju odraza stavlja se traka od plastelina ili gline, koja bilježi kad takmičar "prestupi", tj. kad se odrazi iza te linije. Troskok ima 3 faze: odskok, korak i skok, a one se izvode u jednoj kontinuiranoj sekvenci.

Phillips Idowu na OI 2008.
Phillips Idowu na OI 2008.

Odskok počinje tako što se takmičar odrazi sa daske na jednoj nozi, koja će u svrhu objašnjenja biti desna. Cilj prve faze jest iskok, s fokusiranjem impulsa prema naprijed. Faza doskoka u odskoku vrlo je aktivna i uključuje snažnu "kočionu" akciju desne noge prema unazad, s tim da péta odrazne (desne) noge prva dodiruje stazu. Ovaj doskok ujedno je i početak faze koraka, u kojoj takmičar iskorištava impuls desne noge kako bi trenutno izveo snažan skok prema naprijed i prema gore; lijeva noga potpomaže ovaj odraz snagom akumuliranom savijanjem u kuku. To dovodi do poznate troskokaške pozicije u zraku sa desnom nogom otraga savijenom u koljenu i lijevom nogom koja je sad naprijed i savijena u kuku i koljenu. Takmičar drži ovaj položaj što duže može prije no što ispruži koljeno prednje, lijeve noge i odmah zatim počne izvoditi snažnu kretnju čitave lijeve noge prema unazad, ponovo doskačući na stazu s jakom kočionom akcijom. Doskok koraka započinje posljednju fazu, skok, u kojoj takmičar koristi silu iz lijeve noge da se ponovo odrazi. Ova faza veoma je slična skoku u dalj iako do nje većina takmičara izgubi previše brzine da bi mogli izvesti potpuni trzaj i većina njih koristi "viseću" tehniku ili tehniku "jedrenja". Pri doskoku u jamu s pijeskom takmičar treba izbjegavati "sjedanje unazad" pri doskoku ili da mu bilo koja ruka ostane iza stopalâ. Jama s pijeskom obično počinje 13 m od odrazne daske u međunarodnim takmičenjima za muškarce ili 11 m od daske u međunarodnim takmičenjima za žene ili klupskim takmičenjima za muškarce. Svaka faza troskoka trebala bi postajati progresivno viša i trebao bi postojati pravilan ritam prilikom triju doskoka.

Prekršaj, poznat i kao "prestup", dešava se kad takmičar prekorači liniju odraza, potpuno promaši jamu s pijeskom, ne koristi ispravan redoslijed nogu tokom faza ili ne izvede skok u zadanom vremenu (koje obično iznosi 90 sekundi). Kad takmičar prestupi, sudija podiže crvenu zastavicu i sljedeći takmičar dolazi na zaletište.

Rekordi

Na otvorenom

Regija Muški Ženski
Dužina (m) Takmičar Dužina (m) Takmičarka
Svijet 18,29 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards 15,50 Ukrajina Inesa Kravec
Kontinentalni rekordi
Afrika 17,37 Maroko Tarik Bouguetaïb 15,39 Kamerun Françoise Mbango Etone
Azija 17,59 Kina Yanxi Li 15,25 Kazahstan Olga Ripakova
Evropa 18,29 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards 15,50 Ukrajina Inesa Kravec
Sjeverna i Srednja Amerika
i Karibi
18,09 Sjedinjene Američke Države Kenny Harrison 15,29 Kuba Yamilé Aldama
Okeanija 17,46 Australija Ken Lorraway 14,04 Australija Nicole Mladenis
Južna Amerika 17,90 Brazil Jadel Gregório 14,99 Kolumbija Caterine Ibargüen
  • Ažurirano 13. 8. 2011.[1]

Najboljih 10

Muškarci

Na otvorenom

Napomena: Ovo je top 10 troskokaša svih vremena, ne top 10 troskoka. Ostali legalni skokovi takmičara na ovom spisku koji su duži od najkraćeg skoka na ovom spisku navedeni su ispod tabele.

Dužina Vjetar Takmičar Lokacija Datum
18,29 1 1,3 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards Göteborg 7. august 1995.
18,09 2 -0.4 Sjedinjene Američke Države Kenny Harrison Atlanta 27. juli 1996.
18,04 3 0,3 Francuska Teddy Tamgho Moskva 18. august 2013.
17,97 1,5 Sjedinjene Američke Države Willie Banks Indianapolis 16. juni 1985.
17,96 0,1 Sjedinjene Američke Države Christian Taylor Daegu 4. septembar 2011.
17,92 1,6 Bugarska Hristo Markov Rim 31. august 1987.
17,92 1,9 Jamajka James Beckford Odessa (Texas) 20. maj 1995.
17,90 0,4 Brazil Jadel Gregório Belém 20. maj 2007.
17,90 1,0 Sovjetski Savez Vladimir Inozemcev Bratislava 20. juni 1990.
17,89 0,0 Brazil João Carlos de Oliveira Mexico City 15. oktobar 1975.
  • 1 Edwards također ima legalne skokove od 18,16, 18,01, 18,00, 17,99, 17,98 i 17,92 m. Najduži troskok uz pomoć vjetra (18,43 m, + 2,4 m/s) također je izveo Edwards.
  • 2 Harrison također ima legalne troskoke od 17,99 i 17,93 m.
  • 3 Tamgho također ima legalne troskoke od 17,98 i 17,91 m.

Ova trojica drže 10 najdužih troskoka svih vremena (Edwards 6, Harrison i Tamgho po 2).

U dvorani[2]

Dužina Takmičar Lokacija Datum
17,92 Francuska Teddy Tamgho Pariz 6. mart 2011.
17,83 Kuba Aliecer Urrutia Sindelfingen 1. mart 1997.
17,83 Švedska Christian Olsson Budimpešta 7. mart 2004.
17,77 Rusija Leonid Vološin Grenoble 2. februar 1994.
17,76 Sjedinjene Američke Države Mike Conley New York City 22. februar 1987.
17,75 Ujedinjeno Kraljevstvo Phillips Idowu Valencia 9. mart 2008.
17,74 Rumunija Marian Oprea Bukurešt 18. februar 2006.
17,73 Italija Fabrizio Donato Pariz 6. mart 2011.
17,73 Sjedinjene Američke Države Walter Davis Moskva 12. mart 2006.
17,72 Bermudi Brian Wellman Barcelona 12. mart 2005.

Žene

Napomena: Ponovo, ovo je top 10 troskokašica svih vremena, ne top 10 troskoka.

Dužina Vjetar Takmičarka Lokacija Datum
15,50 1 0,9 Ukrajina Inesa Kravec Göteborg 10. august 1995.
15,39 2 0,5 Kamerun Françoise Mbango Etone Peking 17. august 2008.
15,34 3 -0,5 Rusija Tatjana Lebedjeva Heraklion 4. juli 2004.
15,32 4 0,9 Grčka Hrysopiyi Devetzi Atina 21. august 2004.
15,29 5 0,3 Kuba Yamilé Aldama Rim 11. juli 2003.
15,28 0,9 Kuba Yargelis Savigne Osaka 31. august 2007.
15,25 1,7 Kazahstan Olga Ripakova Split 4. septembar 2010.
15,20 0,0 Češka Šárka Kašpárková Atina 4. august 1997.
15,20 -0,3 Bugarska Tereza Marinova Sydney 24. septembar 2000.
15,18 0,3 Bugarska Iva Prandževa Göteborg 10. august 1995.
  • 1 Kravec također ima legalan troskok od 15,33.
  • 2 Mbango Etone također ima legalne troskoke od 15,30 i 15,19.
  • 3 Lebedjeva također ima legalne troskoke od 15,33, 15,32, 15,25, 15,23 i 15,18.
  • 4 Devetzi također ima legalne troskoke od 15,25, 15,23 i 15,22.
  • 5 Aldama također ima legalne troskoke od 15,28, 15,27 i 15,21.

Najbolji rezultati sezone

(Napomena: oznaka "A" pokraj rezultata znači da je postignut na većoj nadmorskoj visini.)

Muškarci

Godina Dužina (m) Takmičar Lokacija
1970. 17,34 Sovjetski Savez Viktor Sanjejev Suhumi
1971. 17,40 Kuba Pedro Pérez Cali
1972. 17,44 Sovjetski Savez Viktor Sanjejev Suhumi
1973. 17,20 Sovjetski Savez Mihail Bariban Moskva
1974. 17,23 Sovjetski Savez Viktor Sanjejev Rim
1975. 17,89 Brazil João Carlos de Oliveira Mexico City
1976. 17,38 Brazil João Carlos de Oliveira Rio de Janeiro
1977. 17,19 Sjedinjene Američke Države Ron Livers Soči
1978. 17,44 Brazil João Carlos de Oliveira Bratislava
1979. 17,27 Brazil João Carlos de Oliveira San Juan
1980. 17,35 Sovjetski Savez Jaak Uudmäe Moskva
1981. 17,56 Sjedinjene Američke Države Willie Banks Sacramento
1982. 17,57 Ujedinjeno Kraljevstvo Keith Connor Provo
1983. 17,55 Sovjetski Savez Vasilij Griščenkov Moskva
1984. 17,46 Sovjetski Savez Oleg Procenko Moskva
1985. 17,97 Sjedinjene Američke Države Willie Banks Indianapolis
1986. 17,80 Bugarska Hristo Markov Budimpešta
1987. 17,92 Bugarska Hristo Markov Rim
1988. 17,77 Bugarska Hristo Markov Sofija
1989. 17,62 Sovjetski Savez Vladimir Inozemcev Gorki
1990. 17,93 Sjedinjene Američke Države Kenny Harrison Stockholm
1991. 17,78 Sjedinjene Američke Države Kenny Harrison Tokyo
1992. 17,72 Sjedinjene Američke Države Mike Conley Zürich
1993. 17,86 Sjedinjene Američke Države Mike Conley Stuttgart
1994. 17,68 Sjedinjene Američke Države Mike Conley Pariz
1995. 18,29 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards Göteborg
1996. 18,09 Sjedinjene Američke Države Kenny Harrison Atlanta
1997. 17,85 Kuba Yoelbi Quesada Atina
1998. 18,01 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards Oslo
1999. 17,59 Njemačka Charles Friedek Sevilla
2000. 17,71 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards Sydney
2001. 17,92 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards Edmonton
2002. 17,86 Ujedinjeno Kraljevstvo Jonathan Edwards Manchester
2003. 17,77 Švedska Christian Olsson Haina
2004. 17,79 Švedska Christian Olsson Atina
2005. 17,81 Rumunija Marian Oprea Lausanne
2006. 17,71 Sjedinjene Američke Države Walter Davis Indianapolis
2007. 17,90 Brazil Jadel Gregório Belém
2008. 17,67 Portugal Nelson Évora Peking
2009. 17,73 Ujedinjeno Kraljevstvo Phillips Idowu Berlin
2010. 17,98 Francuska Teddy Tamgho New York City
2011. 17,96 Sjedinjene Američke Države Christian Taylor Daegu
2012. 17,81 Sjedinjene Američke Države Christian Taylor London

Žene

Godina Dužina (m) Takmičarka Lokacija
1986. 13,68 Brazil Esmeralda García Indianapolis
1987. 14,04 Kina Li Huirong Hamamatsu
1988. 14,16 Kina Li Huirong Shijiazhuang
1989. 14,52 Sovjetski Savez Galina Čistjakova Stockholm
1990. 14,54 Kina Li Huirong Sapporo
1991. 14,95 Sovjetski Savez Inesa Kravec Moskva
1992. 14,62 Rusija Galina Čistjakova Villeneuve d'Ascq
1993. 15,09 Rusija Ana Birjukova Stuttgart
1994. 14,98 Bugarska Sofija Božanova Stara Zagora
1995. 15,50 Ukrajina Inesa Kravec Göteborg
1996. 15,33 Ukrajina Inesa Kravec Sacramento
1997. 15,20 Češka Šárka Kašpárková Atina
1998. 15,12 Bugarska Iva Prandževa Tokyo
1999. 15,07 Grčka Paraskevi Tsiamita Sevilla
2000. 15,32 Rusija Tatjana Lebedjeva Yokohama
2001. 15,25 Rusija Tatjana Lebedjeva Edmonton
2002. 14,95 Kamerun Françoise Mbango Etone Radès
2003. 15,29 Kuba Yamilé Aldama Rim
2004. 15,34 Rusija Tatjana Lebedjeva Heraklion
2005. 15,11 Rusija Tatjana Lebedjeva Paris
2005. 15,11 Jamajka Trecia Smith Helsinki
2006. 15,23 Rusija Tatjana Lebedjeva Atina
2007. 15,28 Kuba Yargelis Savigne Osaka
2008. 15,39 Kamerun Françoise Mbango Etone Peking
2009. 15,14 Rusija Nadežda Aljehina Čeboksari
2010. 15,25 Kazahstan Olga Ripakova Split
2011. 14,99 Kuba Yargelis Savigne Pariz
2011. 14,99 A Kolumbija Caterine Ibargüen Bogotá
2012. 14,99 Ukrajina Olha Saladuha Helsinki

Ostali poznati troskokaši

Reference