Razlika između verzija stranice "Ruski jezik"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
|||
Red 131: | Red 131: | ||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
{{ |
{{Commonscat|Russian language}} |
||
* [http:// |
* [http://www.ruslang.ru/ ''Institut Ruskog jezika''] {{ru simbol}} |
||
{{Slavenski jezici}} |
{{Slavenski jezici}} |
Verzija na dan 19 novembar 2014 u 22:09
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ruski jezik русский язык | |
---|---|
Regije govorenja | Evropa, Azija |
Države govorenja | Rusija, ostale postsovjetske države |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | oko 180 miliona |
Službeni status | |
Služben u | Rusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina |
Regulator(i) | Institut za ruski jezik pri Ruskoj akademiji nauka |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | ru |
ISO 639-2 / 5 | rus |
ISO 639-3 | rus |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Ruski jezik je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini grupu istočnoslavenskih jezika, a s njima dijeli i velik stepen međusobne razumljivosti. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.
Ruskim kao maternjim jezikom govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza ruski je maternji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, nauci i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi.
Pismo
Ruski se piše ćirilicom, izvedenom u 10. vijeku iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I Veliki 1708. Ovo novo, tzv. "građansko pismo", preuzeli su i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci i Bjelorusi.
Sljedeća tabela prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente:
Аа
a |
Бб
b |
Вв
v |
Гг
g |
Дд
d |
Ее
(j)e |
Ёё
(j)o |
Жж
ž |
Зз
z |
Ии
i |
Йй
j |
Кк
k |
Лл
l |
Мм
m |
Нн
n |
Оо
o |
Пп
p |
Рр
r |
Сс
s |
Тт
t |
Уу
u |
Фф
f |
Хх
h |
Цц
c |
Чч
č |
Шш
š |
Щщ
šč |
Ъъ
(1) |
Ыы
i |
Ьь
(2) |
Ээ
e |
Юю
ju |
Яя
ja |
1) Tvrdi znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
2) Mehki znak; ne izgovara se, a koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mehkog.
Glasovi
Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mehkoj (palataliziranoj) varijanti (u bosanskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, mehki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mehkom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:
palatalizirajući | Я | Е | Ё | Ю | И |
nepalatalizirajući | А | Э | О | У | Ы |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani suglasnik izgovara se tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se, npr, riječi быть (bit' = biti) i бить (b'it' = udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mehak (palataliziran).
Ruski jezik označen je književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, srećom, vrši po živim fonetskim pravilima i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označava se u pismu.
Zanimljivosti
Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Ruski jezik |