Radijalna žbica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Radijalna žbicaradijalna prečka ili radijalni greben – je multijedinična proteinska struktura u aksonemama eukarijotskih cilija i bičeva.[1] Iako su eksperimenti utvrdili važnost radijalni grebena, stvarna funkcija ovih organelea, njegova struktura i način djelovanja i dalje su slabo shvaćeni.[2][3]

Ćelijska lokacija i struktura[uredi | uredi izvor]

Radijalne žbice (označene kao radial spokes) na poprečnom presjeku aksoneme

Radialne žbice su strukture u obliku slova T, prisutne unutar aksoneme. Svaka od njih se sastoji od "glave" i "stabljike", a svaki od ovih podstrukture je i sama sastavljena od mnogih proteinskih podjedinica.[4] Poznato je da sve radijalne prečke sadrže najmanje po 17 raznličitih proteina,[5] sa 5 koje su locirane u glavi i najmanje 12 peteljci. Radijalni greben se veže sa A-tubulom svake mikrotubule vanjskog dubleta, a njegova glava je okrenuta prema centru aksoneme (što je vidljivo na priloženoj ilustraciji).

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Za radijalne žbice je poznato imaju ulogu u mehaničkom kretanju to play a role in the mechanical bičeva i treplji. Naprimjer, mutantni organizmi gube pravu funkciju radijalne žbice, imaju nepokretne bičeve i treplje. Ove strukture također utiču i na valovite pokrete cilija ; obrazac cilije savijanja se tačno ponavlja.

Kako radijalni greben obavlja tu funkciju, slabo je shvaćeno. Smatra se da u interakciji s oba para mikrotubula, centralni i dineinski kraci, možda na neki način održavaju ritmičko aktiviranje dineinskih motora. Naprimjer, jedna od podjedinica radijalnih žbica, RSP3, je sidro protein, a pretpostavlja se da to održava još jedan protein protein kinaza A (PKA). PKA bi teorijski onda mogla biti u stanju da aktivira/deaktivira krake susjednog dineina preko svojih kinaznih aktivnosti.

Međutim, identitet i funkcije mnogih podjedinica radijalnih žbica tek počinju da se razjašnjavaju.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gerald Karp (19 October 2009). Cell and Molecular Biology: Concepts and Experiments. John Wiley and Sons. str. 342–. ISBN 978-0-470-48337-4. Pristupljeno 25 November 2010. 
  2. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8. 
  4. ^ Yang P, Diener DR, Yang C, etal (March 2006). "Radial spoke proteins of Chlamydomonas flagella". J. Cell. Sci. 119 (Pt 6): 1165–74. PMC 1973137. PMID 16507594. doi:10.1242/jcs.02811. 
  5. ^ Yang P, Diener DR, Rosenbaum JL, Sale WS (June 2001). "Localization of calmodulin and dynein light chain LC8 in flagellar radial spokes". J. Cell Biol. 153 (6): 1315–26. PMC 2192029. PMID 11402073. doi:10.1083/jcb.153.6.1315. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]