Undulipodij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Dijagram poprečnog presjeka aksoneme mikrotubule nizovi prisutni u svim undulipodia.
1-A. i 1-B. Dimerne jedinice tubulina
2. Centralni par unutar centralne korice
3. Unutrašnji i vanjski krak dineina
4. Radijalna veza
5. Neksin
6. Plazma membrana
Poprečni presjek aksoneme

Undulipodija (grčka riječ koja znači "ljuljajuće noge") ili organela 9 + 2 je pokretljiva nitasta vanćelija projekcija (izraštaj) eukariotskih ćelija. To je u osnovi sinonim za bičeve i cilije u eukariotskim ćelijama. U stvari, ime je skovano, za razliku od homolognih struktura koje su prisutne u prokariotskim ćelijama. To je strukturni kompleks mikrotubule zajedno s mortornim proteinima.[1][2] Upotrebu ovog termina, najupornije je podržavala Lynn Margulis, posebno u prilog njenoj teoriji endosimbiogeneze.[3] Eukariotake treplje se posmatraju kao strukturno identične eukariotskim bičevima, iako razlike su ponekad izrađene u skladu s funkcijom i/ili dužinom,[4]

Struktura i funkcija[uredi | uredi izvor]

Undulipodija koristiti akciju poput (pravog) biča za stvaranje vrtloga za pomicanje cijele ćelije, kao što je kretanje spermatozoid a u reproduktivnom traktu, a također izaziva kretanje vode kao u hoanocitima spužvi.[5][6][7]


Pokretne (ili sekundarna) cilija su mnohgo brojnije, sa su više treplji po ćeliji, a pokreću se u valovima, kiji omogućavaju kretanje organizma, kao što su cilije i Platyhelminthes (pljosnatih glista), ali također premještaju izvanćelijske tvari u životinja, kao što su treplje u cilijarnom epitelu respiratornog trakta sisara i korona (kolnjaka).

Primarne cilije funkcioniraju kao senzorne pokretne antene, ali undulipodija kao primarna cilija nema okretni mehanizam kretanja koji se može naći u pokretnim cilijama.

Undulipodije su produžetak ćelijske membrane koji sadrži i citoplazmu i redovni raspored mikrotubula poznatih kao aksoneme. U podnožju produžetka se nalazi struktura znana kinetosome ili bazno tijelo koji je za mikrotubule vezan preko motornih proteina. Kinetosom posreduje u kretanju pomoću hemijske reakcije, što uzrokuje da mikrotubule klize jedna nasuprot drugoj i savijaju cijelu strukturu.[8]

Upotreba termina[uredi | uredi izvor]

Biolozi poput Margulis snažno zagovaraju korištenje ovog termina, zbog očiglednih strukturnih i funkcijskih razlika između cilija i bičeva prokariotskih i eukariotskih ćelija. Oni tvrde da bi ime bičeva trebao biti ograničeno samo na prokariotske organele kao što su bakterijski bičevi i aksijalne filamente u grupi Spirochaete. Međutim, ovaj pojam općenito ne prihvata većina biologa, jer se tvrdi da izvorna svrha naziva nije dovoljna za razlikovanje treplji i bičeva eukariotskih od onih kod prokariotskih ćelija. Naprimjer, početni koncept je bila trivijalna homologija bičeva grupe bičara i pseudopodija (lažnih nožica) Rhizopoda (korjenonožaca). Konsenzus terminologija je korištenje cilija (treplji) i flagela (bičeva) za sve namjene.[9][1][10]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Hülsmann N (1992). "Undulipodium: End of a useless discussion". European Journal of Protistology 28 (3): 253–257. PMID 23195228. doi:10.1016/S0932-4739(11)80231-2. 
  2. ^ Margulis L, Lovelock JE. "CP-2156 Life In The Universe: Atmospheres and Evolution". history.nasa.gov. Pristupljeno 8 July 2013. 
  3. ^ Sagan L (1967). "On the origin of mitosing cells". J Theor Biol 14 (3): 255–274. PMID 11541392. doi:10.1016/0022-5193(67)90079-3. 
  4. ^ Haimo LT, Rosenbaum JL (December 1981). "Cilia, flagella, and microtubules". J. Cell Biol. 91 (3 Pt 2): 125s–130s. PMC 2112827. PMID 6459327. doi:10.1083/jcb.91.3.125s. 
  5. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  6. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  7. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  8. ^ Satir P, Christensen ST (June 2008). "Structure and function of mammalian cilia". Histochem. Cell Biol. 129 (6): 687–93. PMC 2386530. PMID 18365235. doi:10.1007/s00418-008-0416-9. 
  9. ^ Margulis L (1980). "Undulipodia, flagella and cilia". Biosystems 12 (1-2): 105–108. PMID 7378551. doi:10.1016/0303-2647(80)90041-6. 
  10. ^ Corliss JO (1980). "Objection to "undulipodium" as an inappropriate and unnecessary term". Biosystems 12 (1-2): 109–110. PMID 7378552. doi:10.1016/0303-2647(80)90042-8. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]