Željeznice Republike Srpske

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa JP Željeznice RS)
Idi na: navigacija, traži
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Željeznice Republike Srpske akcionsko društvo Doboj
Vrsta Akcionarsko društvo
Osnivač(i) Vlada Republike Srpske
Prihod 19 miliona KM (2014)
Neto dobit Gubitak -33,8 miliona KM (2012)
Vlasnik Vlada RS 60%
dioničari 20%
penzioni fond 10%
fond za recituciju 5%
Zaposleni 3662
Web-sajt http://www.zrs-rs.com/
Lokomotiva željeznica RS

Željeznice Republike Srpske (Željeznice RS) je bosanskohercegovačko preduzeće za promet sa sjedištem u Doboju. Preduzeće je osnovano 1992. godine kao dioničko preduzeće. ŽRS su nasljednik dijela Željeznica Jugoslavije, koje su 1992. godine prestale postojati na teretoriji Bosne i Hercegovine. Prvobitno ime korišteno tokom rata u BiH je Železnice RS. Ime je u 1995 godini promjenjeno u Željeznice RS, koje zajedno sa Željeznicama FBiH čini Željeznice Bosne i Hercegovine. ŽRS obavlja domaći i međuentitetski, te međunarodni saobraćaj sa Hrvatskom i Srbijom. Sjedište Željeznica Republike Srpske nalazilo se u Banja Luci od 1992. do 1996. godine, kada je sjedište premješteno u Doboj.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Historija[uredi | uredi izvor]

1992. godine Vlada Republike Srpske osnovala je Željeznice Republike Srpske, 12. maja te godine za to je pokrenuta incijativa, a 24. maja 1992. godine zvanično su osnovane Željeznice Republike Srpske. Tokom rata u Bosni i Hercegovini većina infrastukture ŽRS bila je uništena ili oštećena, ali je ona do danas većinom popravljena te se koristri za promet.

Najznačenije dosadašnje popravke i modernizacije ŽRS-a su[1]:

  • 2002. godine završena je ranije započeta izgradnja željezničke stanice u Banja Luci sa površinom od 4700m², sa vrijednošću radova od 6 miliona KM
  • Dovršenje radova na prugi Tuzla - Zvornik započeti još prije ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini
  • Od 2003. do 2007. godine remontirana je pruga od Jošavke do Banja Luke
  • popravljen most na rijeci Uni
  • rekonstrukcija više željezničkih zgrada, najviše je uloženo u stanicu Doboj, gdje su izgrađeni peroni i pothodnici
  • 2004. godine je započeta obnova uskotračne turističke pruge Višegrad - Vardište dužine od 18 kilometara koštale su 12 miliona KM i smatraju se jednom od najskupljih investicija u infrastrukturu željeznica u Republici Srpskoj
  • Remont pruge Jošavka - Kostajnica (Doboj) 2010-2012. u dužini od 67 kilometara.

Nakon Dejtonskog sporazuma 1995. godine, imovina priješnih Željeznica Jugoslavije podjeljena između Željeznica Republike Srpske, koje su dobile 40%, i Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine (Željeznice BiH i Željeznice Herceg-Bosne), koje su dobile 60% imovine JŽ-a. Prema planu se previđa da će ŽRS tek 2020. godine dostići nivo obim robe i tehničke opremljenosti iz prijeratnog vremena (Stanje 2012), što pokazuje da su nove investicije neuphodne za dalji razvoj.

U planu su sljedeće nove investicije u ŽRS (Stanje 2012)

  • Elektrifikacija pruge Doboj - Zvornik
  • Nabavka novih vagona uz rekonstrukciju starih

Trenutno stanje[uredi | uredi izvor]

Željeznice Republike Srpske se nalaze u teškom stanju: [2]Broj putnika od 1996. do 2011. godine pao je na petinu, [3]2012 godine taj broj iznosio je 321.000, što iznosi 1,4% ukupnog broja putnika koji koriste gradski i drumski prevoz. U 2014. godini ŽRS ostvarile su gubitak od 33,8 milijona KM, čime akumilirani gubitak iznosi čak 263,3 miljuna KM. [4]Prosjećna zarada na putniku iznosila je u 2007. godini 1,17 Eura. Najveću dobit Željeznice Republike Srpske ostvaraju kroz robni promet, koji je u periodu od 1996. do 2011. godine povećan 40 puta. Prosječni obim robe trenutno iznosi 5 miliona tona, što iznosi 72,8% ukupnog obima robe, od toga se više od dva miliona tona odnosi na željeznu rudu Rudnika Omarska, koja je u vlasništvu [[ArceloorMittal]-a. U 2013. godini oko 36.000 vagona prevozili su željeznu rudu iz ovoga rudnika.

Kapaciteti[uredi | uredi izvor]

Dužina pruga[uredi | uredi izvor]

U 2012. godini ukupna dužina pruga u Republici Srpskoj iznosila je 425 kilometra, od toga se 327 km koristi.

Lokomotive i vagoni[uredi | uredi izvor]

Željeznice Republike Srpske u upotrebi imaju 33 lokomotive, kao i 133 putničkih i 1430 vagona za robni promet.

Radionice[uredi | uredi izvor]

ŽRS raspolažu sa tri radionica za popravku, održavanje i rekonstrukcijiu lokomotiva i vagona. Nalaze se u Doboju, Prijedoru i Banja Luci.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Uprava Željeznica Republike Srpske sastoji se od generalnog direktora i izvršni direktor poslova infrastrukture, operacija ekonomskih i pravnih poslova. Nadležnosti uprave su organizacija i vođenje poslovanja Društva, izrađenje i realizovanje planova poslovanja, dostavljenje prijedloga Nadzornom odboru za poslovanje Društva i izvještanje Nadzornog odbora o poslovanju i ostalim pitanjima, ali i nadziranje nad zaposlenima u primjenama zakona te vršenje drugih poslova utvrđenim zakonom, Statutom i aktima Društva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "20 Godina Zeljeznice Republike Srpske". youtube,com. 
  2. ^ "Počinje bitka za “Željeznice RS”". Radio Televizija BN (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2016-01-09. 
  3. ^ "Željeznicom RS putuje svega jedan posto od ukupnog godišnjeg broja putnika". 6yka.com. Pristupljeno 2016-01-09. 
  4. ^ "Usprkos katastrofalnom stanju željeznice u BiH izvan kontrole države". www.poslovni.hr. Pristupljeno 2016-01-09. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]