Nacionalna biblioteka Irske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalna biblioteka Irske
Prednja fasada biblioteke, 2011
Otvorena1877; prije 147 godina (1877)
LokacijaDublin, Irska
AdresaKildare Street, Dublin, Irska
PredmetiKnjige, žurnali, novine, časopisi, rukopisi, karte, grafike i crteži, štampana muzika, fotografije, efemeri i web stranice i baze podataka i rukopisi
VrstaNacionalna biblioteka
Veličinaviše od 12 miliona predmeta
DirektorAudrey Whitty (februar 2023–)[1]
Veb-sajtnli.ie

Nacionalna biblioteka Irske (irski: Leabharlann Náisiúnta na hÉireann) je nacionalna biblioteka Republike Irske koja se nalazi u Dublinu, u zgradi koju je dizajnirao Thomas Newenham Deane. Misija biblioteke je "Prikupljati, čuvati, promovisati i učiniti dostupnim dokumentarne i intelektualne zapise o životu Irske i doprinijeti pružanju pristupa širem univerzumu zapisanog znanja."

Biblioteka je referentna biblioteka i kao takva ne posuđuje materijale izvan prostorija biblioteke. Ima veliku količinu irskog materijala koji se može koristiti bez naknade; ovo uključuje knjige, karte, rukopise, muziku, novine, periodiku i fotografije. U njenim zbirkama nalaze se materijali privatnih i državnih izdavača. Među glavnim fondovima biblioteke su arhiva irskih novina i zbirki koje su donirali pojedini autori. Biblioteka je također ISSN Nacionalni centar za Irsku.

Kancelarija Glavnog glasnika Irske, Nacionalnog fotografskog arhiva i Muzeja književnosti Irske su funkcije biblioteke, potonji u partnerstvu sa Univerzitetskim koledžem u Dublinu. Biblioteka održava izložbe i pruža niz drugih usluga, uključujući alate za genealoško istraživanje i podršku. Ministar turizma, kulture, umjetnosti, Gaeltachta, sporta i medija je član Vlade Irske zadužen za biblioteku.

Glavna zgrada biblioteke nalazi se u ulici Kildare, uz Leinster House i arheološki dio Nacionalnog muzeja Irske.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nacionalna biblioteka Irske osnovana je "Zakonom o muzeju nauke i umjetnosti u Dablinu" iz 1877. godine, koji je predviđao da se najveći dio zbirki u posjedu Kraljevskog dablinskog društva predaje tadašnjem Odjeljenju za nauku i umjetnost u korist javnosti i Društva, a za potrebe Zakona.

Sporazum iz 1881. predviđao je da Biblioteka treba da radi pod nadzorom Vijeća od dvanaest povjerenika, od kojih je osam imenovalo Društvo, a četiri Vlada; ovim sporazumom je povjerenicima dodeljena i dužnost imenovanja službenika Biblioteke. Ovakav aranžman je ostao na snazi sve dok biblioteka nije postala autonomna kulturna institucija 2005.[2]

Nakon osnivanja Irske slobodne države 1924/5. godine, Biblioteka je prebačena u Odjel za obrazovanje pod kojim je ostala do 1986. kada je prebačena u Odjel za Taoiseach. Godine 1927. Biblioteka je dobila status obaveznog depozita prema Zakonu o industrijskoj i komercijalnoj svojini (zaštiti) iz 1927.[3] Godine 1992. Biblioteka je prešla u novoosnovano Odjeljenje za umjetnost, kulturu i Gaeltacht (danas Kultura, baština i Gaeltacht)[4] i 3. maja 2005. postala je samostalna kulturna institucija prema Zakonu o nacionalnim kulturnim institucijama iz 1997.

Upravljanje[uredi | uredi izvor]

Bibliotekom upravlja odbor, sa svakodnevnim upravljanjem u rukama direktora i brojnim šefovima funkcija. Direktori biblioteke bili su Thomas William Lyster (1895-1920), Robert Lloyd Praeger (1920-24), Richard Irvine Best (1924-40), Richard J. Hayes (1940-67) i Sandra Collins (2015-21).[5][6] Nakon perioda pod v. d. direktora, u decembru 2022, biblioteka je objavila da će Audrey Whitty, zamjenica direktora Nacionalnog muzeja Irske, preuzeti funkciju direktora početkom 2023. godine.[1]

Zbirke[uredi | uredi izvor]

Osnova i obavezni primjerak[uredi | uredi izvor]

Kolekcija je započela prijenosom knjiga i radova iz Kraljevskog dablinskog društva, a značajno je pojačana dodavanjem biblioteke kao biblioteke autorskih prava za Irsku od 1927. (nasuprot tome, biblioteka Trinity College Dublin je već bila biblioteka autorskih prava za UK i Irska, status koji zadržava). "Zakon o nacionalnim kulturnim institucijama" iz 1997. nalagao je Nacionalnoj biblioteci Irske da prikupi sav materijal koji se odnosi na Irsku kako bi obezbijedio tačan zapis o Irskoj.[7]

Glavne kolekcije[uredi | uredi izvor]

Biblioteka ima preko 12 miliona jedinica.[8] Glavna zbirka je kombinacija predmeta prenesenih iz Kraljevskog dablinskog društva, uključujući kolekciju Joly (25.000 tomova), kasnije nabavke i depozite autorskih prava većine štampanih i nekih drugih djela objavljenih u Irskoj od 1927. Biblioteka kupuje sadržaj iz Sjeverne Irske, pokušava prikupiti sve publikacije na irskom, i stiče ograničenu količinu drugih predmeta.[9] Zbirka knjiga broji oko 1 milion svezaka, uglavnom iz zaostavštine RDS-a i obaveznih primjeraka.[9] Ostale velike zbirke uključuju serijske publikacije (periodične publikacije osim novina, uključujući žurnale, časopise i godišnje izvještaje), karte i crteže, publikacije Vlade i drugog javnog sektora, rukopise, te originalne i mikrofilmovane novine. Biblioteka posjeduje preko 2.785 predmeta vezanih za irske pjesnike 20. stoljeća,[7] i glavni je izvor poezije irskih pisaca.[7]

Lične arhive i papiri[uredi | uredi izvor]

Nacionalna biblioteka Irske čuva zbirke arhivskih radova, uključujući lične bilješke i radne knjige, eminentnih pisaca, uključujući:

U Nacionalnoj biblioteci Irske nalaze se Sheehy Skeffington Papers, zbirka članaka, knjiga, pjesama i drugih materijala irskih pisaca i aktivista, Francis Sheehy Skeffington i Hanna Sheehy Skeffington. Ovi spisi nude razumijevanje uticaja Francisa i Hane Skeffington na irsku kulturu i misao ranog 20. stoljeća, kao i uvid u njihov porodični život.[12]

U biblioteci se nalazi i Cooper Collection. Austin Cooper (1759–1831) bio je službenik okruga Tipperary koji je izradio brojne skice irskih antikviteta koje je sačuvao njegov praunuk.[13] Kolekcija Cooper također sadrži crteže drugih umjetnika uključujući Francisa Wheatleya.[13]

Matične knjige župa[uredi | uredi izvor]

Biblioteka održava internetski indeks svih katoličkih župnih matica do 1880-ih u kojima su zabilježena krštenja, vjenčanja i neke sahrane. Originalna kolekcija je sačuvana na mikrofilmu, a kasnije je objavljena online.[14]

Muzika[uredi | uredi izvor]

Godine 2010. Nacionalna biblioteka Irske započela je saradnju na novoj web stranici, Nacionalnoj arhivi irskih kompozitora, koja je dizajnirana da razvije besplatnu internetsku sveobuhvatnu kolekciju notnih zapisa irskih kompozitora iz 18. i 19. stoljeća.[15] Od 2021, web stranica Nacionalnog arhiva irskih kompozitora opisuje projekat kao zajednički poduhvat između Nacionalne biblioteke Irske, TU Dublinskog konzervatorijuma za muziku i dramu, Heritage Music Productions, u režiji dr Une Hunt.[16]

Digitalna kolekcija[uredi | uredi izvor]

2019, Biblioteka je pristupila svojoj prvoj „rođenoj digitalnoj“ kolekciji kao pilot šemi, dobivši digitalnu kolekciju irske autorice Marian Keyes.[17]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "The NLI is delighted to announce the appointment of Dr Audrey Whitty to the role of Director". nli.ie (jezik: engleski). 22. 12. 2022. Arhivirano s originala, 7. 3. 2023. Pristupljeno 7. 3. 2023.
  2. ^ Collins, Sandra (decembar 2018). "The National Library of Ireland". Alexandria: The Journal of National and International Library and Information Issues (jezik: engleski). 28 (3): 177–181. doi:10.1177/0955749019878523. ISSN 0955-7490. Arhivirano s originala, 9. 6. 2023. Pristupljeno 18. 10. 2023.
  3. ^ "electronic Irish Statute Book (eISB) – National Library of Ireland". www.irishstatutebook.ie Pristupljeno 11. 3. 2021. Arhivirano s originala, 23. 11. 2021. Pristupljeno 18. 10. 2023.
  4. ^ Taoiseach Albert Reynolds (20. 1. 1993). "S.I. No. 21/1993 - Arts and Culture (Transfer of Departmental Administration and Ministerial Functions) Order, 1993". Irish Statute Book. Arhivirano s originala, 13. 8. 2018. Pristupljeno 13. 8. 2018.
  5. ^ "UCD appoints Dr Sandra Collins as Librarian". www.ucd.ie. Arhivirano s originala, 28. 11. 2022. Pristupljeno 16. 11. 2022.
  6. ^ nli. "Directors of the Library". www.nli.ie (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 16. 11. 2022. Pristupljeno 16. 11. 2022.
  7. ^ a b c Ní Dhuibhne, Éilís (2012). "Poetry in the Archive: Reflections of a Former Archivist on the Manuscripts of Twentieth-Century Irish Poets in the National Library of Ireland". Irish University Review. 42 (1): |pages=155–168. JSTOR 24577105. Arhivirano s originala, 25. 4. 2021. Pristupljeno 25. 4. 2021 – preko JSTOR.
  8. ^ "Collections". National Library of Ireland (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 3. 2023. Pristupljeno 14. 3. 2023.
  9. ^ a b "Collections - Books". National Library of Ireland (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 3. 2023. Pristupljeno 14. 3. 2023.
  10. ^ a b c d e f Telford, Lyndsey (21. 12. 2011). "Seamus Heaney declutters home and donates personal notes to National Library". Irish Independent. Independent News & Media. Arhivirano s originala, 2. 8. 2012. Pristupljeno 21. 12. 2011.
  11. ^ Crowley, Sinéad (10. 9. 2021). "Edna O'Brien archive acquired by National Library of Ireland". RTÉ Culture. Arhivirano s originala, 16. 9. 2021. Pristupljeno 16. 9. 2021.
  12. ^ Culhane, Dara (2015). "The Sheehy Skeffington Papers: Treasure Hunting at the National Library of Ireland Archives". The Canadian Journal of Irish Studies. 39 (1): |pages=50–63. JSTOR 24635400 – preko JSTOR.
  13. ^ a b Harbison, Peter (2001). "Irish Artists on Irish Subjects': The Cooper Collection in the National Library". Irish Arts Review Yearbook. 17: |pages=61–69. JSTOR 20493166. Arhivirano s originala, 25. 4. 2021. Pristupljeno 25. 4. 2021 – preko JSTOR.
  14. ^ Fitzsimons, Fiona (2015). "Catholic Parish Registers". History Ireland. 23 (2): |page=21. JSTOR 43235414. Arhivirano s originala, 25. 4. 2021. Pristupljeno 25. 4. 2021 – preko JSTOR.
  15. ^ Hunt, Una (juli 2011). "The National Archive of Irish Composers: Creating a Digital Collection of Music from the National Library of Ireland". Fontes Artis Musicae. 58 (3): |pages=266–273 – preko EBSCOhost.
  16. ^ "National Archive of Irish Composers". National Archive of Irish Composers. 2021. Arhivirano s originala, 3. 3. 2021.
  17. ^ McGreevy, Ronan (16. 10. 2019). "Marian Keyes becomes first Irish writer to donate digital archive". The Irish Times (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 2. 1. 2021. Pristupljeno 16. 9. 2021.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]