Nacionalna biblioteka Bugarske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalna biblioteka Bugarske
Национална библиотека "Свети Свети Кирил и Методий"
Stara zgrade biblioteke, uništena u toku drugog svjetskog rata
Otvorena4. april 1878; prije 146 godina (1878-04-04)
LokacijaSofija, Bugarska
VrstaNacionalna biblioteka
Veličina7,8 miliona predmeta (2011 godine)
Veb-sajtnationallibrary.bg

Nacionalna biblioteka Svetih Ćirila i Metodija (bugarski: Национална библиотека „Свети Свети Кирил и Методий“) je nacionalna biblioteka Bugarske,[1] koja se nalazi u glavnom gradu Sofiji. Osnovana 4. aprila 1878, biblioteka je tri godine kasnije dobila status Bugarske nacionalne biblioteke, a 1924. pripojen joj je Bugarski arhiv nacionalnog preporoda.

Ime je dobila po svetim Ćirilu i Metodiju koji su tvorci glagoljice. Ćirilica je dobila ime po Ćirilu.[2]

Sadašnja zgrada biblioteke jedna je od znamenitosti Sofije. Projektovao ju je čuveni bugarski arhitektonski tim Vasiljev-Dimitur Tsolov i završena u periodu 1940–1953.

Historija[uredi | uredi izvor]

Trenutno je najveća javna biblioteka u Bugarskoj i najstarija kulturna institucija nakon oslobođenja zemlje, a u njoj se nalazi i jedna od najbogatijih osmanlijskih arhivskih zbirki.[3]

Godine 1878. Mihail Bobotinov, učitelj i sekretar Gradskog vjeća u Sofiji, predložio je da se u Sofiji osnuje javna biblioteka za potrebe kulturnog i prosvetnog razvoja. Biblioteka je tada uređena i otvorena 1878. i konačno je dobila svoju zgradu 1900. Godine 1939. počela je izgradnja nove zgrade, ali nažalost 1944. i nova i stara zgrada su uništene tokom bombardovanja u Sofiji. 1953. Narodna biblioteka otvara svoju novu zgradu pod nazivom „Vasil Kolarov“. Tek 1963. biblioteka je preimenovana iz "Vasil Kolarov" u "Sv. Ćirilo i Metodije".[4]

Značajne zbirke[uredi | uredi izvor]

Glavni ciljevi biblioteke od njenog osnivanja je da prikupljaju rukopise, staroštampane knjige i sve knjige na bugarskom jeziku ili bugarskih autora napisane na stranom jeziku. Kasnije je formiran fond slavenskih i stranih rukopisa. Među prvim zapisima bile su bogate lične biblioteke historičara Marina Drinova i pjesnika Petka Slaveikova, kao i zbirke iz različitih crkava i manastira. U Nacionalnoj biblioteci formirane su dvije zbirke – bugarskih i orijentalnih dokumenata. Ustanova je od samog početka dobila karakter historijskog arhiva.[5]

  • Slovensko pismo, zbirka od više od 1700 originala koji datiraju od 11. do 19. stoljeća.
  • Grčki i drugi strani spisi sa oko 200 spomenika, od 9. do 19. vijeka.
  • Istočni spisi, koji sadrže oko 3.100 arapskih, 500 osmanlijskih i 150 perzijskih kodeksa, datirani od 11. do 19. stoljeća.
  • Različiti arhivi osmanskih, arapskih i perzijskih dokumenata, katalogizirani u Zbirci orijentalnih arhiva i novijih turskih arhiva i 328 zasebna fonda, svaki razvrstan po geografskim kriterijima, koji pokrivaju period od 15. do prve četvrtine 20. stoljeća. Obje zbirke sadrže preko 500.000 jedinica, 714 registara (deftera) i 168 sidžala.
  • Stara štampa, rijetke knjige i dragocjenosti, zbirka od oko 30.000 tomova na staroslavenskom, bugarskom i stranim jezicima, koja pokriva period od 15. do 20. vijeka, plus zbirka bugarske renesansne štampe iz perioda prije 1878.
  • Stare štampane knjige iz Orijenta, kolekcija od oko 2.000 tomova na arapskom, turskom i perzijskom, koja pokriva period od 1593. do prve četvrtine 20. vijeka.
  • Bugarski historijski arhiv sa preko 1,5 miliona dokumenata u 700 zasebnih arhiva koji pokrivaju rad bugarskih revolucionara, privrednih, kulturnih i javnih ljudi od 18. do početka 20. vijeka, kao i historiju borbe za nezavisnost Makedonije i Istočne Trakije (vidi Historija Bugarske).
  • Portreti i fotografije, zbirka od preko 80.000 fotografija i ilustracija.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "History". Arhivirano s originala, 2. 1. 2016. Pristupljeno 4. 9. 2015.
  2. ^ Kasinec, Edward and Robert H. Davis, Jr. "National Library of Saints Cyril and Methodius (Bulgaria)" in International Dictionary of Library Histories, v.2, str. 563-564, ed. by David H. Stam, Chicago: Fitzroy Dearborn, 2001.
  3. ^ Antim House. National Library “Sts. St. Cyril and Methodius". Web. Retrieved from http://mysofiaapartments.com/gallery/national-library-sts-st-cyril-and-methodius Arhivirano 16. 10. 2023. na Wayback Machine
  4. ^ National Library Sts. St. Cyril and Methodius. History. Web. Retrieved from http://www.nationallibrary.bg/wp/?page_id=96 Arhivirano 31. 3. 2022. na Wayback Machine
  5. ^ Georgiev, Lyubomir. Challenges and opportunities in the preservation of manuscript and documentary heritage in the National Library in Sofia Arhivirano 16. 10. 2023. na Wayback Machine– In: Посебне збирке у контексту заштите културног наслеђа и као подстицај културног развоја: зборник радова са међународне конференције Одељења посебних фондова Народне библиотеке Србије, Београд, 2-4. октобар 2017. 2019. ISBN 978-86-7035-436-4, str. 554.