Nacionalna i univerzitetska biblioteka Islanda
| Landsbókasafn Íslands – Háskólabókasafn | |
 Zgrada biblioteke (2007.) | |
| Otvorena | 1818 |
|---|---|
| Lokacija | Reykjavík, Island |
| Predmeti | Knjige, novine, Časopisi, zvučni zapisi |
| Vrsta | Nacionalna biblioteka Univerzitetska biblioteka |
| Veličina | 1 milion predmeta |
| Pristup | Svima dostupna |
| Veb-sajt | landsbokasafn |
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Islanda (islandski: Landsbókasafn Íslands – Háskólabókasafn) jest univerzitetska i nacionalna biblioteka Islanda. Biblioteka je osnovana 1. decembra 1994. u Reykjavíku, na Islandu, spajanjem bivše nacionalne biblioteke Landsbókasafn Íslands (1818) i univerzitetske biblioteke (1940). Najveća je biblioteka na Islandu sa oko milion jedinica u raznim zbirkama. Najveća zbirka biblioteke je nacionalna zbirka koja sadrži gotovo sva pisana djela objavljena na Islandu i predmete koji se odnose na Island objavljene na drugim mjestima. Biblioteka je glavna biblioteka obaveznog depozita na Islandu i ima veliku kolekciju rukopisa sa većinom modernih rukopisa, kao i zbirku objavljene islandske muzike i drugih audio zapisa (zvanični depozit od 1977). U biblioteci se nalazi najveća akademska zbirka na Islandu, od koje vlasnici bibliotečkih kartica većinu mogu posuditi za korištenje izvan zgrade biblioteke. Studenti univerziteta dobijaju bibliotečke kartice besplatno, ali svako može dobiti karticu uz malu naknadu. Biblioteka je otvorena za javni pristup.[1]
Glavna zgrada biblioteke je crveno-bijela zgrada od 13.000 kvadratnih metara u blizini glavnog kampusa Univerziteta Islanda i Nacionalnog muzeja Islanda. Izgradnja je trajala 16 godina, a otvorena je 1994, na 50. godišnjicu islandske republike.
Historija[uredi | uredi izvor]
Prva nacionalna biblioteka Islanda, osnovana je na poticaj danskog antikvara Carla Christiana Rafna i Islandskog književnog društva 1818, a prve knjige biblioteke bile su pokloni Islanđana i Danaca. Od 1825. biblioteka je bila smještena u potkrovlju novouređene katedrale u Rejkjaviku. Godine 1848, prvi nacionalni bibliotekar, folklorista Jón Árnason, angažovan je da upravlja njom. Godine 1847. započeto je prikupljanje rukopisa otkupom velike zbirke rukopisa iz posjeda biskupa Steingrímura Jónssona. Povodom 1000. godišnjice naseljavanja Islanda 1874. biblioteka je dobila brojne poklone.[2] Godine 1883. Jón Árnason je procijenio ukupan broj svezaka u biblioteci na 20.000.
Biblioteka se preselila u novi dom parlamenta, Alþingishús 1881, a 1886. je Alþingi usvojio prvi islandski štampani zakon kojim je biblioteka uspostavljena kao obavezna depozitna biblioteka.[3] Nakon toga, biblioteka je brzo rasla i na svoju 100. godišnjicu 1918. imala je 100.000 svezaka.[4] 1906 - 1908 podignuta je posebna zgrada, "Safnahúsið", za smještaj Nacionalne biblioteke, Nacionalnog muzeja, Islandskog nacionalnog arhiva i Islandskog prirodoslovnog muzeja.
Biblioteka Univerziteta Islanda je formalno osnovana 1940. kada se univerzitet preselio u glavnu zgradu.[5] Prije toga, pojedina odjeljenja su imala svoje biblioteke. U to vrijeme se raspravljalo da li je praktično razviti dvije akademske državne biblioteke na Islandu. Godine 1947. osnovana je komisija koja je odlučivala o međusobnoj podjeli zadataka. Ubrzo je predloženo spajanje dvije biblioteke. Godine 1956. i 1966. osnovana su dva komiteta da se pripreme za spajanje.[2] Činilo se jasnim da će biti potrebna nova specijalno projektovana zgrada u blizini univerziteta. Ideja je bila da ova nova zgrada biblioteke, "Þjóðarbókhlaðan", bude otvorena 1974. na 1100. godišnjicu naseljavanja Islanda. Dvije biblioteke su počele da rade u tom pravcu, a eksperti UNESCO biblioteka su konsultovani u vezi sa potrebama nove zgrade.
Kako se bližila 1974, postajalo je sve jasnije da islandska država neće moći sagraditi zgradu na vrijeme. Naftna kriza iz 1973, između ostalog, dovela je do pogoršanja državnih finansija, što znači da je većina ideja za godišnjicu morala biti značajno smanjena ili odbačena. Planirana je ceremonija polaganja temelja nove biblioteke umjesto inauguracije, ali je i to odgođeno do 1978. kada je konačno počela izgradnja. U početku je nastavljen projekat izgradnje, a 1983. zgrada je spolja završena. Međutim, bila su potrebna značajna sredstva za završetak unutrašnjosti i narednih deset godina velika zgrada je stajala prazna. Njegov završetak se pokušavalo finansirati posebnim dodatkom na porez na imovinu, ali je najveći dio tog prihoda iskorišten za druge troškove. Konačno, 1991, nova vlada "Sjálfstæðisflokkurinn-a" i "Alþýðuflokkurinn-a" postavila je kao prioritet završetak zgrade i 1. decembra 1994. ona je otvorena.
Kombinacija dvije biblioteke u jednoj zgradi rezultirala je pristupačnom bibliotekom u kojoj korisnici imaju direktan pristup akademskoj zbirci i referentnim radovima na policama, dok su nacionalna i rukopisna zbirka dostupne za konsultacije na licu mjesta u posebnoj čitaonici.
Od 1888. do 1979, Nacionalna biblioteka je objavljivala spisak novih knjiga koje se nabavljaju svake godine. Godine 1979. ovo je zamijenjeno islandskom nacionalnom bibliografijom, koja sadrži pregled islandskih objavljenih knjiga svake godine.[6] U oktobru 1991, dvije biblioteke su implementirale zajednički kataloški sistem za javni pristup, "Gegnir", postepeno zamjenjujući kataloge kartica.[7] Od 2001, ovaj sistem je implementiran širom zemlje za sve javne biblioteke na Islandu i njime upravlja konzorcijum. Od 2008. Gegnir se može konsultovati i preko Evropske biblioteke.
Biblioteka je potpisala Berlinsku deklaraciju o otvorenom pristupu znanju u nauci i humanističkim naukama u septembru 2012.[8][9]
Zbirke[uredi | uredi izvor]
Referentni odjeljak[uredi | uredi izvor]
Referentni dio biblioteke sadrži referentna djela, priručnike, enciklopedije, rječnike i bibliografske registre itd. za konsultacije na licu mjesta. U okviru referentnog dijela nalaze se i računari za konsultacije OPAC-a i za opštu upotrebu članova biblioteke. Pošto je Biblioteka dio interneta Univerziteta Islanda, članovi biblioteke imaju pristup svim elektronskim referentnim radovima na koje se univerzitet pretplati pored pretplate na biblioteku. Isto važi i za bežični pristup internetu dostupan u cijeloj zgradi. Dio zbirke referentnih radova dostupan je u čitaonici narodne i rukopisne zbirke.
Nacionalna zbirka[uredi | uredi izvor]
Nacionalna zbirka obuhvata sav islandski objavljeni materijal u štampanom, elektronskom ili audiografskom obliku prikupljen putem obaveznog primjerka ili je stečen na drugi način. Biblioteka aktivno prikuplja materijale koji se odnose na Island objavljene na drugim mjestima i ne podliježu islandskom zakonu o obaveznom primjerku. To se podjednako odnosi i na materijale objavljene na internetu. Na ovaj način, biblioteka je stvorila najkompletniju kolekciju islandske građe koja je dostupna bilo gdje u svijetu koju čuva, pohranjuje i stavlja na raspolaganje za korištenje na licu mjesta u posebnoj čitaonici koju dijeli sa kolekcijama rukopisa. Pristup visoko vrijednim i rijetkim predmetima je ograničen, ali biblioteka obično pokušava da ih učini dostupnim putem svoje proizvodne linije za digitalizaciju slika. U okviru nacionalne zbirke postoje privatne zbirke pojedinaca koje se čuvaju odvojeno.
Zbirke rukopisa[uredi | uredi izvor]
Zbirka rukopisa biblioteke sadrži otprilike 15.000 predmeta,[10] najstarije rukopise od veluma koji datiraju iz oko 1100. i među najranijim su primjerima pisanog islandskog jezika. Većina zbirki su papirni rukopisi, a najstariji datiraju s kraja 16. stoljeća. Najmlađi predmeti su zbirke rukopisa i pisama, uključujući elektronske materijale, koji uključuju neke od najistaknutijih islandskih književnih ličnosti kao što je Halldór Laxness. Rukopisne zbirke biblioteke mogu se pregledati u posebnoj čitaonici gdje se predmeti daju na zahtjev za korištenje na licu mjesta. Neki od rukopisa su katalogizirani u registrima koji su dostupni u digitalnom obliku na web stranici biblioteke. Biblioteka trenutno radi na izradi online kataloga za rukopise s Institutom za islandske studije "Árni Magnússon" u Reykjaviku i institutom "Arnamagnæan" u Kopenhagenu.
Audiovizualna zbirka[uredi | uredi izvor]
Audiovizuelna zbirka biblioteke dostupna je za korištenje na licu mjesta uz korištenje posebnih uređaja, ekrana i slušalica koje obezbjeđuje biblioteka. Zbirka uključuje materijale koji su dio nacionalne zbirke, kao i veliku kolekciju internacionalne građe, ploča, filmova, televizijskih programa itd. Međutim, glavni naglasak zbirke je da prikupi sav islandski materijal i učini ga dostupnim članovima biblioteke.
Akademska zbirka[uredi | uredi izvor]
Najveći dio akademske zbirke sastoji se od materijala iz originalne biblioteke Univerziteta Islanda. Sadrži međunarodne naučne radove i udžbenike s književnim djelima na mnogim jezicima, uključujući i veliku zbirku prijevoda islandske književnosti. Na zahtjev, biblioteka rezerviše udžbenike koji se koriste u predmetima koji se predaju na Univerzitetu Islanda kako bi bili dostupni za učenje na licu mjesta. Većina akademske zbirke, međutim, može biti posuđena za korištenje izvan lokacije od strane vlasnika bibliotečkih kartica koje izdaje biblioteka. Studenti na Univerzitetu Islanda dobijaju takve kartice besplatno. Dijelovi zbirke dostupni su u dvije bibliotečke podružnice u kampusu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "About". National and University Library of Iceland. Arhivirano s originala, 6. 3. 2022. Pristupljeno 27. 3. 2022.
- ^ a b Encyclopedia of library and information science. New York: Allen Kent. 1986. str. 74–82. ISBN 9780824720414. OCLC 916329398.
- ^ H. Petursdottir, Kristin (1983). "Public Libraries in Iceland". Scandinavian Public Library Quarterly. 16: 110.
- ^ Kent, A; Lancour, H; Daily, J E (1974). Encyclopedia of library and information science. New York: M. Dekker. str. 148. ISBN 9780824720117. OCLC 500153885.
- ^ International dictionary of library histories. Stam, David H. Chicago: Fitzroy Dearborn Publishers. 2001. str. 78. ISBN 9781136777844. OCLC 934606985.CS1 održavanje: others (link)
- ^ Drake, Miriam A. (2003). Encyclopedia of library and information science (2nd izd.). New York: Marcel Dekker. str. 2103. ISBN 9780824720797. OCLC 446665433.
- ^ "Årbók". Landsbókasafnið. 1991. str. 111. OCLC 838647920.
- ^ "Berlin Declaration: Signatories", Openaccess.mpg.de, Munich: Max-Planck-Gesellschaft, arhivirano s originala, 8. 5. 2021, pristupljeno 17. 7. 2018
- ^ "OA in Iceland". Open Access in Practice: EU Member States. OpenAIRE. Arhivirano s originala, 17. 7. 2018. Pristupljeno 17. 7. 2018.
- ^ "Manuscripts and Private Archives". National and University Library of Iceland. Arhivirano s originala, 8. 3. 2022. Pristupljeno 27. 3. 2022.