Nacionalna i univerzitetska biblioteka Slovenije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Slovenije
NUK - Narodna in univerzitetna knjižnica
Pogled sa Ljubljanskog dvorca
Otvorena1774; prije 250 godina (1774)
LokacijaLjubljana, Slovenija
Koordinate46°2′49″N 14°30′14″E
VrstaNacionalna biblioteka, univerzitetska biblioteka
Veličina2,8 miliona predmeta
PristupDostupno svima
Članovioko 11.000
DirektorViljem Leban[1]
Budžet7.479.522 € (2014)[1]
Zaposleni138,5[1]
Veb-sajtwww.nuk.uni-lj.si

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Slovenije (slovenski: Narodna in univerzitetna knjižnica; NUK), osnovana 1774, jedna je od najvažnijih nacionalnih obrazovnih i kulturnih institucija Slovenije. Nalazi se u centru Ljubljane, između Auerspergove (Turjaške ulice), Gentryjeve (Gospodske ulice) i Vege (Vegove ulice), u zgradi koju je projektirao arhitekt Jože Plečnik 1930–31. i koja je izgrađena između 1936. i 1941. Zgrada se smatra jednim od najvećih Plečnikovih dostignuća. Od augusta 2021. upisana je kao dio Plečnikove ostavštine na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.[2]

Biblioteka je 2011. imala otprilike 1.307.000 knjiga, 8.700 rukopisa i brojne druge tekstualne, vizuelne i multimedijalne izvore,[3] te je 2010. bila pretplaćena na 7900 periodičnih publikacija.[4] Knjige i drugi materijali čuvaju se u skladištima u Auerspergvoj ulici i u Leskoškovoj ulici. Prema Zakonu o obaveznom kopiranju publikacija, izdavači dužni su NUK-u dostaviti primjerak svake publikacije koju objavljuju. Bilo je značajnih problema sa nedostatkom prostora i planirana je izgradnja nove moderne zgrade u blizini.

Historija[uredi | uredi izvor]

Godine 1774, nakon raspada Isusovaca, od ostataka njihove biblioteke i nekoliko samostanskih biblioteka nastala je "Licejska biblioteka". Osnovana je dekretom Marije Terezije. Podnošenje obaveznih primjeraka "Licejskoj biblioteci" postalo je obavezno dekretom koji je objavio austrijski sud 1807, isprva samo u Kranjskoj, osim za kratko vrijeme francuske uprave, kada je dobila primjerke iz svih ilirskih provincija. Godine 1919. dobila je naziv Državna referentna biblioteka i počela je prikupljati obavezne primjerke iz cijele Slovenije tog vremena. Iste godine osnovan je Univerzitet u Ljubljani (prvi slovenački univerzitet) i biblioteka je služila i njenim potrebama. Godine 1921. počinje da nabavlja obavezne primjerke iz cijele Jugoslavije. Nazvana je Univerzitetska biblioteka 1938.[5]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Rane faze izgradnje zgrade biblioteke (1937)
Čitaonica

Od 1791. biblioteka se nalazila u zgradi ljubljanskog liceja. Godine 1919. privremeno mu je posvećen dodatni prostor u zgradi Gimnazije Poljane. Od 1930. do 1931. planove za novu zgradu izradio je Jože Plečnik. U početku je projekat naišao na otpor jugoslovenskih vlasti sa sjedištem u Beogradu. Međutim, uporni studentski protesti i demonstracije su bili efikasni,[6] a novu zgradu je između 1936. i 1941. podigla firma konstruktora Matka Curka.[7]

Zgrada biblioteke najmonumentalnije je Plečnikovo djelo u Sloveniji. Svojom veličinom i oblikom modelira nekadašnji Knežji dvor (Knežji dvorec), koji je bio na istoj lokaciji i srušen u zemljotresu 1895. Zgrada je kvadratnog tlocrta i predstavlja masivni blok sa dvorom. Prednja fasada, orijentirana na Auerspergovu ulicu, dizajnirana je kao kombinacija opeke i kamena, od kojih su neki arheološki ostaci iz tog mjesta. Izrađena je po uzoru na italijansku palatu, slična kući italijanskog arhitekte Federica Zuccarija. Ručke glavnih vrata završavaju se malom glavom Pegaza. Simbioza krhkog stakla i masivnih zidova u ostalim dijelovima eksterijera je potpuno originalna. Bočni zidovi su orijentisani na ulicu Gentry i ulicu Vega. Bočni ulaz iz ulice Gentry krasi skulptura Mojsija, autora Lojzea Dolinara.

Unutrašnjost se sastoji od četiri krila i centralnog hodnika. Svjetlo dolazi na glavni ulaz kroz prozore u glavnoj čitaonici, koja se nalazi na vrhu glavnog stepeništa, poprečno orijentirana. Ovo simbolizira centralnu misao arhitekture zgrade, "Od sumraka neznanja do svjetlosti znanja i prosvjetljenja". Stubište i njegova 32 stupa građeni su od tamnog podpečkog mramora, odnosno krečnjaka. Pored toga, u svakom od četiri ugla zgrade nalazi se i malo stepenište sa podestima u vidu balkona. Glavna čitaonica, po uzoru na industrijsku estetiku 19. stoljeća, ukrašena je velikim lusterima. Ima dvije staklene stijene sa svake strane, podijeljene na dva simetrična dijela stubom i čine dio bočnih zidova zgrade. Postoje drveni stolovi i stolice. Oprema u glavnim prostorima zgrade je oskudna. Podrum je 2000. obnovio Marko Mušič, kada je zgrada dodatno zaštićena od zemljotresa.

Biblioteka je prikazana na poleđini novčanice od 500 tolara, koju je 1992. izdala Banka Slovenije.

Proširenje[uredi | uredi izvor]

Od 1987. planirana je izgradnja nove zgrade Nacionalne i univerzitetske biblioteke pod nazivom NUK II.[8] Nalaziti će se na uglu ulica Zoisova cesta, Slovenska cesta, Rimske ulice i Emonske ceste. Na konkursu 1989. izabran je prijedlog Marka Mušiča. Za njega i rad u narednim godinama Mušič je plaćen preko 2 miliona eura, a država je za NUK II potrošila preko 30 miliona eura.[9] Međutim, izgradnja nikada nije počela. Uzroka kašnjenja bilo je više, a među njima i problemi u procesu nabavke nekretnine, priprema dokumentacije potrebne za dobijanje građevinske dozvole i arheološka istraživanja ostataka rimskog kastruma Emona koja su obavljena 1990–99. i 2008.[8] Godine 2009. Ministarstvo visokog obrazovanja, nauke i tehnologije, na čelu sa Gregorom Golobičem, utvrdilo je da su prvobitni planovi zastarjeli i odlučilo da se konkurs mora ponoviti.[9] Ponovo je provedeno krajem 2011. i početkom 2012. Komisija za ocjenjivanje, koju je predvodio Aleš Vodopivec, primila je 120 prijedloga, od kojih gotovo polovica izvan Slovenije.[10] U maju 2012. komisija je za najbolji odabrala prijedlog arhitektonskog biroa Bevk Perović arhitekti.[11] Nova biblioteka će biti prilagođena digitalnoj eri, a arheološki ostaci na tom području biće integrisani u ukupnu kompoziciju. Od maja 2012, datum početka izgradnje i očekivani troškovi još nisu bili poznati.[10] Lokacija je privremeno korištena kao parking.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Letno poročilo 2014 [Annual Report 2014] (PDF) (jezik: slovenski). National and University Library of Slovenia. 27. 2. 2015. Arhivirano s originala (PDF), 19. 5. 2015.
  2. ^ "Plečnik's works added to the UNESCO World Heritage List". Government of Slovenia. 2. 8. 2021. Arhivirano s originala, 29. 10. 2023. Pristupljeno 11. 10. 2023.
  3. ^ Poslovno poročilo 2011 [Business Report 2011] (PDF) (jezik: slovenski). National and University Library of Slovenia. 28. 2. 2012. str. 23. Arhivirano s originala (PDF), 14. 7. 2014.
  4. ^ Visokošolske knjižnice v številkah: 2010 [Higher Education Libraries in Numbers: 2010] (XLS) (jezik: slovenski). National and University Library. 2 KNJIŽNIČNA ZBIRKA (Visokošolske knjižnice, 2010) [2 LIBRARY COLLECTION (Higher Education Libraries, 2010]. ISSN 1581-5536. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 11. 10. 2023.
  5. ^ Savnik, Mojca; Balažic, Dare; Cerkvenik, Žiga. "History & Collections - National and University Library of Slovenia". The European Library. Koninklijke Bibliotheek. Arhivirano s originala, 25. 5. 2012. Pristupljeno 11. 10. 2023.
  6. ^ NUK: History Arhivirano 16. 7. 2011. na Wayback Machine, pristupljeno 5. 10. 2010
  7. ^ Kobilica, Katarina; Studen, Andrej (1999). Volja do dela je bogastvo: mikrozgodovinska študija o ljubljanskem stavbnem podjetniku Matku Curku (1885-1953) in njegovi družini [The Will to Work Is a Fortune: A Microhistorical Study About the Ljubljana Construction Businessman Matko Curk (1885–1953)]. Korenine (jezik: slovenski). Nova revija. str. 12. ISBN 961-6017-78-0.
  8. ^ a b "Dolga zgodba o knjižnici za obzorjem" [A Long Story About the Library behind the Horizon]. Delo.si (jezik: slovenski). 22. 12. 2012. ISSN 1854-6544. Arhivirano s originala, 15. 2. 2020. Pristupljeno 11. 10. 2023.
  9. ^ a b c Brkić, Vanja (9. 5. 2012). "Namesto parkirišča nekoč znamenitost" [A Landmark Some Day Instead of the Parking Lot]. Dnevnik.si (jezik: slovenski). Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 11. 10. 2023.
  10. ^ a b "NUK II: projekt izbran, kdaj se bo gradnja začela, še ni znano" [NUK II: The Project Chosen: The Date of the Start of Construction Not Known Yet] (jezik: slovenski). 8. 5. 2012. ISSN 1854-6544. Arhivirano s originala, 15. 2. 2020. Pristupljeno 11. 10. 2023.
  11. ^ "Znani rezultati javnega arhitekturnega natečaja za narodno in univerzitetno knjižnico NUK II" [Results of the Architectural Competition for the National and University Library NUK II Known] (PDF) (jezik: slovenski). 7. 5. 2012. Arhivirano (PDF) s originala, 14. 4. 2023. Pristupljeno 11. 10. 2023.

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalna_i_univerzitetska_biblioteka_Slovenije&oldid=3552898"