Razlika između verzija stranice "Čemernica (planina)"

Koordinate: 44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E / 44.52167; 17.21361
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene korisnika 2003:E5:9724:EBE8:FC20:5AF3:2227:A420 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Rethymno
oznaka: vraćanje
Red 16: Red 16:
| regija =
| regija =
| distrikt =
| distrikt =
| općina = [[Banja Luka]], [[Kotor-Varoš]], [[Mrkonjić Grad]], [[Knezevo]]
| općina = [[Banja Luka]], [[Kotor-Varoš]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]]
<!-- *** Planinski sistem *** -->
<!-- *** Planinski sistem *** -->
| planinski_sistem = [[Dinaridi]]
| planinski_sistem = [[Dinaridi]]

Verzija na dan 15 oktobar 2018 u 08:57

44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E / 44.52167; 17.21361
Čemernica
Planina
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Banja Luka, Kotor-Varoš, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf
Planinski sistem Dinaridi
Nadmorska visina 1 339 m
Koordinate 44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E / 44.52167; 17.21361

Čemernica (Goli vis, 1.339 m) je planina u centralnoj Bosni sa koje potiču vode slivova Vrbasa, Vrbanje i Ugra, koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije općina Banja Luka, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf i Kotor Varoš, kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana Bočac, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.[1][2]

Duž njenih južnih padina prolazi regionalna cesta Banja Luka – Skender Vakuf – Travnik, kao i njen ogranak Skender Vakuf – ImljaniKorićaniTurbe (preko Ilomske).

Čemernica je izvorište mnogih rijeka, potoka i potočića, a najveće su Cvrcka i Jakotina. Njihovi izvori su na jugozapadnim padinama. Čemernica raspolaže velikim prirodnim šumskim sastojinama, koje se eksploatiraju još iz vremena iz kojih potiču prvi zapisi o ovoj planini. U podnožju su listopadne, a prema višim zonama slijede pojasi bukove i mješovite listopadno-četinarske šume. Vjeruje se da je imenovana ili po biljci čemerika ili po tegobnim (čemernim) uvjetima života šumskih radnika.

Galerija

Reference

  1. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  2. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.

Također pogledajte

Vanjski linkovi