Razlika između verzija stranice "Pakistan"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćena izmjena 663892 korisnika 77.42.139.206 (razgovor)
PipepBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: hak:Pâ-kî-sṳ̂-thán
Red 117: Red 117:
[[gu:પાકિસ્તાન]]
[[gu:પાકિસ્તાન]]
[[gv:Yn Phakistaan]]
[[gv:Yn Phakistaan]]
[[hak:Pâ-kî-sṳ̂-thán]]
[[he:פקיסטן]]
[[he:פקיסטן]]
[[hi:पाकिस्तान]]
[[hi:पाकिस्तान]]

Verzija na dan 8 juni 2008 u 01:36

Islamska Republika Pakistan
اسلامی جمہوریۂ پاکستان
Islāmī Jumhūrīyah-e-Pākistān
Zastava Pakistana Grb Pakistana
Zastava Grb
Himna"Pak sarzamin shad bad"(Blagoslovljena budi sveta zemljo)
Položaj Pakistana na karti
Položaj Pakistana
Glavni grad Islamabad
Službeni jezik Urdu i engleski
Državno uređenje  
Pervez Musharraf
Shaukat Aziz
Zakonodavstvo
Nezavisnost 14. august 1947. od Ujedinjenog Kraljevstva 
Površina
• Ukupno
803.940 km2 (34.)
• Vode (%)
3.1
Stanovništvo
• Ukupno
162.419.946 (6.)
202/km2 
Valuta Pakistanska rupija
Vremenska zona UTC +5, ljeti UTC +6
Pozivni broj +92
Internetska domena .pk

Pakistan je smješten na sjeverozapadnom dijelu Indijskog potkontinenta, a pod njegovom upravom je i zapadni dio Kašmira i tzv. Sjeverni teritorij.

Historija

Na ovom području su oko 2600. godine p.n.e. nastale prve visoke kulture, propale devetsto godina kasnije. Noviju pakistansku historiju su obilježili kolonijalno razdoblje (do 1906. godine u sklopu Britanske Indije) te tri rata s Indijom (1947., 1965. i 1971.).

Vlada

Prema Ustavu iz 1973. godine Pakistan je islamska savezna republika.

Političke podjele

Geografija

Gradovi

Abbottabad, Attock, Bahawalpur, Čitral, Faisalabad, Gilgit, Gwadar, Hyderabad, Islamabad, Karači, Lahor, Moenjodaro, Multan, Murree, Nawabshah, Peshawar, Quetta, Rawalpindi, Sialkot, Sukker, Taxila, Thatta.

Privreda

Privredu Pakistana opterećuju stalni sukobi s Indijom.

Stanovništvo

Stanovnici Pakistana pripadaju indoevropskoj grupi. Najbrojniji su Pandyabi 55%, Pastuni 11%, Saraiki 11% i Urdi 8%. Oko 97% stanovnoka su muslimani uglavnom suniti 77% šiita je oko 20%, ima 1,5% hriscana isto toliko hinduista. Sluzbeni jezik je urdu i engleski.

Kultura

Relevantni članci

Vanjski linkovi


Šablon:Link FA

Šablon:Link FA