Vikersundbakken

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Vikersundbakken
Vikersund skiflygingsbakke.jpg
Lokacija Vikersund, Norveška
Vlasnik Vikersund IF
Otvorena 1935-1936.
Renovirana 1956, 1964-1965, 2010.
Veličina
K-tačka K-200
Veličina skakaonice HS 240
Rekord 253,5 m World record icon.svg
(Stefan Kraft, 18. 3. 2017)
Takmičenje
Svjetsko prvenstvo 1977, 1990, 2000, 2012.

Vikersundbakken je skijaška letaonica u norveškom Vikersundu. Najveća je letaonica na svijetu i jedina u Skandinaviji. Dosad je na njoj postavljeno devet svjetskih rekorda, uključujući i trenutni od 253,5 m, koji drži Austrijanac Stefan Kraft.[1] Nalazi se u okviru kompleksa koji obuhvata još veliku i malu skakaonicu, te nekoliko skakaonica za trening.

Historija[uredi | uredi izvor]

Godine 1894. osnovan je "Vikersund SK". Do 1930-ih klub je koristio šest skakaonica u tom području, ali, s obzirom na to da je u klubu stasalo dovoljno dobrih skakača, predloženo je da se sagradi odgovarajuća skakaonica. 19. marta 1935. formiran je komitet na čelu s Gustavom N. Hovdeom. Prvo su pronašli prikladnu lokaciju sjeverno od Heggena, međutim, nisu uspjeli postići dogovor s vlasnikom zemljišta. Hovde je tada predložio novu lokaciju, strmi brijeg u blizini hegenske crkve. Nakon kupovine zemljišta počeli su radovi krajem 1935. Originalnu skakaonicu dizajnirao je Thunold Hansen. Radovi su koštali 6.290 kruna, od čega je 1.000 bilo posuđeno, a ostatak su bile privatne donacije.[2]

Prva skakaonica, od vrha zaletišta do kraja isteka, bila je duga 425 m i visinsku razliku 130 m. Zaletište je bilo dugo 115 m, s visinskom razlikom 46 m.[2] Skakaonicu je 29. januara 1936. otvorio Birger Henriksen skokom od 50 m. Najduži skok prvog dana imao je Reidar Andersen (86 m). Tokom skoka dosegao je visinu od 10 do 12 m iznad padine, tako da je most snižen za 40 cm sa šest na 11 stepeni.[3]

Glavni logistički problem prilikom takmičenja bio je saobraćaj jer je do skakaonice vodila samo jedna uska cesta. Tokom 1950-ih posjećenost je porasla dobro preko nekadašnje od 5.000 gledalaca, prisilivši da se cesta proširi i nadogradi 1955.[4] Do 1950-ih počele su se graditi veće skakaonice, pa je 1954. Kristian Hovde predložio proširenje Vikersundbakkena, za koje se nadao da će omogućiti skokove od 100 m. Planovi su prihvaćeni na klupskom sastanku 13. septembra, a radovi su počeli u ljeto 1955. Donji dio padine ukopan je za 1,75 m, zaletište je podignuto za 85 cm, a izgrađeni su i novi toranj za sudije i stepenište. Dodatno proširenje odobreno je 27. aprila 1956; iznad starog zaletišta izgrađeno je novo na skelama visokim 12 m. Skakaonicu je dizajnirao Carl Borgen. Izvođači su bili "Braća Teigen", a s obzirom na to da klub nije imao dovoljno novca, bili su voljni čekati dok se novac skupi. Nova skakaonica otvorena je 10. marta 1956.[5]

Nova skakaonica bila je prevelika da bi se smatrala velikom (u terminološkom smislu), ali nedovoljno velika da bi se kategorizirala kao letaonica. Godine 1964. klub je imenovao komitet na čelu s Ottarom Grøtterudom sa zadatkom da razmotri povećanje skakaonice.[6] U nordijskim zemljama trebala je biti sagrađena samo jedna letaonica, a glavna alternativa bila bi skakaonica Renabakken u Reni.[7] Izgradnja je koštala 445.000 NOK; 75.000 dobijeno je u vidu granta, 150.000 posuđeno je od općine Modum, 20.000 bilo je od volonterskog rada, 80.000 od kluba te u vidu grantova od kompanija i banaka, kao i od općine Buskerud, a 100.000 od kladioničkih fondova.[8] Radove je izvršila građevinska firma Gunnara Sterkebyeja. Skakaonica je dobila novo zaletište visine 23 m i toranj za sudije udaljen 70 m. Na doskočištu i isteku moralo je biti uklonjeno 200.000 m3 zemlje. Radove su otežavali obilan snijeg i temperatura koja se spuštala i do –28 °C. Skakaonica je otvorena 13. marta 1966.[9]

Do SP-a 1977. urađeno je još nekoliko manjih popravki[9], a skakaonica je opet renovirana pred SP 1990. Uz nju je sagrađena i mala skakaonica (K-90).[10]

Letaonica je još jednom obnovljena pred SP 2012. Ugrađena je dublje u teren, a sa strane su podignute barijere od prirodnog šljunka kako bi se izbjegli problemi s vjetrom tokom takmičenja. Osim toga, od zaletišta je blago nagnuta prema jugu s ciljem da se još više smanje problemi s vjetrom. Letaonica je bila spremna za probno SP 2011. koje je održano od 11. do 13. februara.

Staro zaletište srušeno je 2010. Arhitekti nove i veće skakaonice bili su Slovenci Janez Gorišek i njegov sin Sebastjan. Janez, sa svojim bratom Ladom, najpoznatiji je po projektu Letalnice, koja je do posljednje obnove Vikersundbakkena bila najveća skakaonica na svijetu. Obično ga nazivaju ocem modernih skijaških letova, a poznat je i kao stručnjak za letaonice.

Tokom probnog prvenstva u letovima Evensen je već na prvom službenom treningu 11. februara doletio na 243 m, postavivši novi svjetski rekord. U kvalifikacijama je to popravio na zapanjujućih 246,5 m. Idućeg dana Gregor Schlierenzauer popravio je austrijski rekord na 243,5 m. Evensen je ponovio dobru formu od prethodnog dana doletjevši na 240 m uz savršen telemark.

U jesen 2011. letaonica je još malo poboljšana povećavajući mogućnost za ostvarivanje još većih dužina. Dodatno je bila skraćena za metar zato što je skakačima bila potrebna manja brzina. Zapravo, tokom takmičenja 2011. moralo je biti dodano nekoliko "kapija" (visina zaletišta) ispod najniže radi uvjeta boljih no što su ih predvidjeli tokom radova 2010. Ukupno je dodano pet kapija. Schlierenzauer je hvalio letaonicu u intervjuima, nazivajući je najboljom na svijetu. Evensen je također bio izuzetno zadovoljan letaonicom, nazivajući je "savršenom".

Takmičenja[uredi | uredi izvor]

Prvo takmičenje održano je 25. februara 1936. pred 5.000 gledalaca.[3] Pobijedio je Hilmar Myhra, postavivši rekord skakaonice s 86 m.[11] Skakaonica je svake godine upotrebljavana za jedno takmičenje – Vikersundrennet. Arnold Kongsgård srušio je rekord skakaonice 1946. kad je skočio 87,5 m, a dvije godine kasnije poboljšao je rekord za još metar. Posljednji rekord na originalnoj skakaonici iznosio je 98 m (što je bio i norveški rekord), a postavio ga je Arne Hoel 1951.[12] Nakon otvaranja nove skakaonice 1957. Hoel je postavio rekord skočivši 100,5 m.[5] To je naredne godine popravio Asbjørn Osnes doskočivši na 108,5 m da bi 1960. Paavo Lukkariniemi zabilježio dužinu 116,5 m.[4]

Na prvom letačkom takmičenju 14. marta 1966. Bjørn Wirkola postavio je svjetski rekord sletjevši na 146 m.[9] Počevši od 12. marta 1967. klub je uveo Međunarodnu sedmicu ski-letova. Istog dana Austrijanac Reinhold Bachler popravio je svjetski rekord za osam metara (154 m). 11. marta 1968. takmičenje je otkazano zbog jakog vjetra iako je bilo došlo 22.500 gledalaca.[13] Godine 1973. skokovi su opet otkazani, ali ovog puta zbog nedostatka snijega.[9] Godine 2004. ovdje su održana dva takmičenja u okviru Kontinentalnog kupa. Na oba je slavio Austrijanac Roland Müller.

Krajem 1960-ih FIS je počeo planirati Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima. Norveški skijaški savez bio je protiv toga.[14] Vikersundbakken dobila je domaćinstvo četvrtog SP-a u letovima, održanog 1977. Zlatnu medalju osvojio je Švicarac Walter Steiner, a novi rekord skakaonice postavio je František Novák iz Čehoslovačke (157 m). Ovdje su održana i takmičenja u Svjetskom kupu 1980, 1983. i 1986.[15]

Mala skakaonica upotrebljavana je za prvenstvo Norveške 1989. Budući da nije bilo snijega, iz Finsea je Bergenskom prugom vozom dopremljeno 3.000 m3 do stanice u Vikersundu, a odatle je do skakaonice snijeg prevožen kamionima.[16]

Međunarodna takmičenja[uredi | uredi izvor]

Ovo su rezultati svih međunarodnih takmičenja na ovoj letaonici održanih pod okriljem FIS-a:[17]

Datum Takmičenje Skakaonica 1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto
1. 1. 1977. Svjetsko prvenstvo K-155 Švicarska Walter Steiner Austrija Toni Innauer Istočna Njemačka Henry Glaß
2. 3. 1980. Svjetski kup K-155 Norveška Per Bergerud Poljska Stanisław Bobak Čehoslovačka Ján Tánczos
18. 2. 1983. Svjetski kup K-155 Finska Matti Nykänen Čehoslovačka Pavel Ploc Austrija Hans Wallner
19. 2. 1983. K-155 Finska Matti Nykänen Kanada Horst Bulau Finska Tuomo Ylipulli
20. 2. 1983. K-155 Finska Matti Nykänen Norveška Olav Hansson Čehoslovačka Pavel Ploc
15. 2. 1986. Svjetski kup K-180 Austrija Andreas Felder Finska Matti Nykänen Poljska Piotr Fijas
16. 2. 1986. K-180 Austrija Andreas Felder Austrija Ernst Vettori Finska Matti Nykänen
25. 2. 1990. Svjetsko prvenstvo K-180 Njemačka Dieter Thoma Finska Matti Nykänen Istočna Njemačka Jens Weißflog
18. 2. 1995. Svjetski kup K-180 Austrija Andreas Goldberger Japan Takanobu Okabe Norveška Lasse Ottesen
19. 2. 1995. K-180 Austrija Andreas Goldberger Japan Takanobu Okabe Italija Roberto Cecon
1. 3. 1998. Svjetski kup K-180 Austrija Andreas Widhölzl Njemačka Sven Hannawald Japan Akira Higashi
1. 3. 1998. K-180 Japan Takanobu Okabe Japan Hiroya Saitō Japan Noriaki Kasai
14. 2. 2000. Svjetsko prvenstvo K-185 Njemačka Sven Hannawald Austrija Andreas Widhölzl Finska Janne Ahonen
6. 3. 2004. Kontinentalni kup HS 207 Austrija Roland Müller Norveška Olav Magne Dønnem Austrija Balthasar Schneider
7. 3. 2004. HS 207 Austrija Roland Müller Austrija Balthasar Schneider Austrija Martin Koch
13. 1. 2007. Svjetski kup HS 207 Norveška Anders Jacobsen Austrija Thomas Morgenstern Finska Matti Hautamäki
14. 1. 2007. HS 207 Otkazano
14. 3. 2009. Svjetski kup HS 207 Austrija
Martin Koch
Wolfgang Loitzl
Thomas Morgenstern
Gregor Schlierenzauer
Finska
Matti Hautamäki
Kalle Keituri
Ville Larinto
Harri Olli
Norveška
Johan Remen Evensen
Bjørn Einar Romøren
Anders Bardal
Anders Jacobsen
15. 3. 2009. HS 207 Austrija Gregor Schlierenzauer Švicarska Simon Ammann Rusija Dmitrij Vasiljev
12. 2. 2011. Svjetski kup HS 225 Austrija Gregor Schlierenzauer
Norveška Johan Remen Evensen
Švicarska Simon Ammann
13. 2. 2011. HS 225 Austrija Gregor Schlierenzauer Norveška Johan Remen Evensen Poljska Adam Małysz
25. 2. 2012. Svjetsko prvenstvo HS 225 Slovenija Robert Kranjec Norveška Rune Velta Austrija Martin Koch
26. 2. 2012. HS 225 Austrija
Thomas Morgenstern
Andreas Kofler
Gregor Schlierenzauer
Martin Koch
Njemačka
Andreas Wank
Richard Freitag
Maximilian Mechler
Severin Freund
Slovenija
Jernej Damjan
Jurij Tepeš
Jure Šinkovec
Robert Kranjec
26. 1. 2013. Svjetski kup HS 225 Austrija Gregor Schlierenzauer Švicarska Simon Ammann Slovenija Robert Kranjec
27. 1. 2013. HS 225 Slovenija Robert Kranjec Njemačka Michael Neumayer Austrija Gregor Schlierenzauer
14. 2. 2015. Svjetski kup HS 225 Slovenija Peter Prevc Norveška Anders Fannemel Japan Noriaki Kasai
15. 2. 2015. HS 225 Njemačka Severin Freund Norveška Anders Fannemel Norveška Johann André Forfang
12. 2. 2016. Svjetski kup HS 225 Slovenija Robert Kranjec Norveška Kenneth Gangnes Japan Noriaki Kasai
13. 2. 2016. HS 225 Slovenija Peter Prevc Norveška Johann André Forfang Slovenija Robert Kranjec
14. 2. 2016. HS 225 Slovenija Peter Prevc Austrija Stefan Kraft Norveška Andreas Stjernen
18. 3. 2017. Svjetski kup HS 225 Norveška
Daniel-André Tande
Robert Johansson
Johann André Forfang
Andreas Stjernen
Poljska
Piotr Żyła‎‎
Dawid Kubacki
Maciej Kot
Kamil Stoch
Austrija
Michael Hayböck
Manuel Fettner
Gregor Schlierenzauer
Stefan Kraft
19. 3. 2017. HS 225 Poljska Kamil Stoch Japan Noriaki Kasai Austrija Michael Hayböck
17. 3. 2018. Svjetski kup HS 240 Norveška
Daniel-André Tande
Johann André Forfang
Andreas Stjernen
Robert Johansson
Poljska
Piotr Żyła‎‎
Stefan Hula
Dawid Kubacki
Kamil Stoch
Slovenija
Domen Prevc
Jernej Damjan
Tilen Bartol
Peter Prevc
18. 3. 2018. HS 240 Norveška Robert Johansson Norveška Andreas Stjernen Norveška Daniel-André Tande

Rekordi letaonice[uredi | uredi izvor]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Službeni[uredi | uredi izvor]

Datum Skakač Dužina
1936. Norveška Hilmar Myhra 85 m
1946. Norveška Arnold Kongsgård 87,5 m
1948. Norveška Arnold Kongsgård 88,5 m
1951. Norveška Arne Hoel 98 m
1957. Norveška Arne Hoel 100,5 m
1958. Norveška Asbjørn Osnes 108,5 m
1960. Finska Paavo Lukkariniemi 116,5 m
1966. Norveška Bjørn Wirkola 145 m World record icon.svg
1966. Norveška Bjørn Wirkola 146 m World record icon.svg
12. 3. 1967. Austrija Reinhold Bachler 154 m World record icon.svg
20. 2. 1977. Čehoslovačka František Novák 157 m
15. 2. 1986. Poljska Piotr Fijas 163 m
25. 2. 1990. Finska Matti Nykänen 171 m
25. 2. 1990. Zapadna Njemačka Dieter Thoma 171 m
18. 2. 1995. Norveška Lasse Ottesen 175 m
18. 2. 1995. Austrija Andreas Goldberger 179 m
Godina Skakač Dužina
1995. Norveška Espen Bredesen 185 m
19. 2. 1995. Finska Janne Ahonen 187 m
19. 2. 1995. Austrija Andreas Goldberger 188 m
1. 3. 1998. Japan Takanobu Okabe 194 m
11. 2. 2000. Austrija Andreas Goldberger 207 m
12. 1. 2007. Njemačka Michael Uhrmann 214,5 m
14. 3. 2009. Austrija Martin Koch 216,5 m
14. 3. 2009. Finska Harri Olli 219 m
11. 2. 2011. Japan Daiki Itō 220 m
11. 2. 2011. Norveška Johan Remen Evensen 243 m World record icon.svg
11. 2. 2011. Norveška Johan Remen Evensen 246,5 m World record icon.svg
14. 2. 2015. Slovenija Peter Prevc 250 m World record icon.svg
15. 2. 2015. Norveška Anders Fannemel 251,5 m World record icon.svg
18. 3. 2017. Norveška Robert Johansson 252 m World record icon.svg
18. 3. 2017. Austrija Stefan Kraft 253,5 m World record icon.svg

Neslužbeni i nevažeći[uredi | uredi izvor]

Godina Skakač Dužina Napomena
5. 2.2000. Norveška Tom Aage Aarnes 204 m probni skakač
9. 2. 2000. Norveška Terje Nyhus 211 m predskakač
13. 2. 2000. Njemačka Sven Hannawald 214,5 m pad
4. 3. 2004. Norveška Jostein Smeby 211 m Kont. kup
4. 3. 2004. Norveška Kim-Roar Hansen 212 m Kont. kup
6. 3. 2004. Norveška Olav Magne Dønnem 214 m Kont. kup
6. 3. 2004. Austrija Roland Müller 219 m Kont. kup
12. 1. 2007. Austrija Martin Koch 220,5 m pad
12. 3. 2009. Norveška Bøorge Gellein Blikeng 220,5 m predskakač
14. 3. 2009. Austrija Gregor Schlierenzauer 224 m pad
10. 2. 2011. Norveška Andreas Vilberg 220,5 m probni skakač
15. 2. 2015. Rusija Dmitrij Vasiljev 254 m pad

Žene[uredi | uredi izvor]

Godina Skakačica Dužina
2004. Norveška Anette Sagen 174,5 m

Reference[uredi | uredi izvor]

Bibliografija
  1. ^ "Johansson satte verdensrekord – så ble han slått av Kraft: 253,5 meter!". 18. 3. 2017. Pristupljeno 18. 3. 2017.  (no)
  2. ^ a b Drolsum, 42.
  3. ^ a b Drolsum, 43.
  4. ^ a b Drolsum, 47.
  5. ^ a b Drolsum, 46.
  6. ^ Drolsum, 49.
  7. ^ Drolsum, 54.
  8. ^ Drolsum, 55.
  9. ^ a b c d Drolsum, 53.
  10. ^ Drolsum, 61.
  11. ^ Drolsum, 44.
  12. ^ Drolsum, 45.
  13. ^ Drolsum, 57.
  14. ^ Drolsum, 58.
  15. ^ Drolsum, 60.
  16. ^ Drolsum, 50.
  17. ^ "Results". Pristupljeno 26. 2. 2012.  Pažnja: Na ovom linku nalaze se i rezultati takmičenja održanih na manjim skakaonicama u Vikersundu; oni nisu uključeni u ovu tabelu.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Koordinate: 59°56′18″N 10°00′22″E / 59.93833°N 10.00611°E / 59.93833; 10.00611