Razlika između verzija stranice "Namaz"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (Bot dodaje: be:Намаз
m r2.7.3) (Bot: dodaje min:Sumbayang mijenja: diq:Nemac, zh:礼拜 (伊斯兰教)
Red 94: Red 94:
[[da:Salah]]
[[da:Salah]]
[[de:Salat (Gebet)]]
[[de:Salat (Gebet)]]
[[diq:Nemaz]]
[[diq:Nemac]]
[[dv:ނަމާދު]]
[[dv:ނަމާދު]]
[[en:Salah]]
[[en:Salah]]
Red 118: Red 118:
[[lt:Salat]]
[[lt:Salat]]
[[lv:Salāhs]]
[[lv:Salāhs]]
[[min:Sumbayang]]
[[ml:സലാ]]
[[ml:സലാ]]
[[ms:Solat]]
[[ms:Solat]]
Red 143: Red 144:
[[uz:Namoz]]
[[uz:Namoz]]
[[xmf:ნამაზი]]
[[xmf:ნამაზი]]
[[zh:礼拜]]
[[zh:礼拜 (伊斯兰教)]]
[[zh-min-nan:Lé-pài]]
[[zh-min-nan:Lé-pài]]

Verzija na dan 9 februar 2013 u 17:09

Namaz (arapski: صلوة fonol. salah ili salat) je najznačajniji vid molitve kod muslimana, tzv. ibadeta. Namaz je farz, obveza strogo naređena od Allaha dž.š. Spomenut je na preko stotinu mjesta u Kur'anu. Muslimani su obavezni obavljati pet namaza dnevno i to u naznačeno vrijeme:

bosanski naziv arapski naziv Period kad se obavlja
sabah namaz fadžr (arapski: فجر) Između zore i izlaska Sunca
podne namaz zuhr (arapski: ظهر) Poslije podneva i prije ikindije
ikindija namaz asr (arapski: عصر) Ovisno o šerijatskoj pravnoj školi [1]
akšam namaz magrib (arapski: مغرب) Poslije zalaska Sunca i prije jacije
jacija namaz iša (arapski: عشاء) Između sumraka i zore (sabaha)

Stalno, redovno i na vrijeme klanjati pet propisanih dnevnih namaza, svaki dan, obveza je svakog punoljetnog (u Islamu se pod punoljetnošću podrazumijeva pubertet) muslimana i muslimanke, dok su muškarci petkom umjesto podne namaza dužni u džamiji u džematu (zajedno) klanjati džuma namaz. Osim ovih obaveznih (farz) namaza, postoje i namazi koji nisu obavezni pojedincu, već zajednici i od kojih su izuzete žene, a to su bajram namazi i dženaza namaz (koji se klanja kad neko umre), te dobrovoljni (nafila) namazi, koje vjernik klanja kada ima neku neostvarenu želju, dvoumicu, problem, ili jednostavno želi zadobiti Božije zadovoljstvo. Namaz se može klanjati sam ili u grupi, kod kuće ili u džamiji ili na bilo kojem drugom čistom mjestu. Ukoliko vjernik propusti neki namaz, postoji mogućnost njegovog klanjanja u drugom namaskom vremenu, kao iskup, tzv. naklanjavanje.

Sama riječ namaz je perzijskog porijekla. Arapski izraz za islamsku molitvu je salat. To je izraz koji je koristio Poslanik i koji se koristi pri nijjetu, tj. odluci da se klanja namaz. U bosanskom jeziku se za ispunjavanje te obveze koristi riječ "klanjanje".

Priprema za namaz

Da bi se klanjao namaz, muslimanski vjernik mora da se duhovno i fizički očisti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku se zove abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu (izgovara se slično vudu). Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi.

Nijjet

Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda pravi duhovnu odluku da klanja namaz. Ta odluka se zove nijjet. Neke islamske škole smatraju da je potrebno da se nijjet izgovara riječima (ja odlučih da klanjam...), dok druge smatraju da nije potrebno izgovarati ništa, već da to predstavlja odluku koju vjernik donese u srcu, te smatraju izgovaranje nijjeta novotarijom jer nema dokaza za takvo nešto.

Namaski farzovi [2]

Ukoliko bi izostao jedan od ovih farzova namaz neće biti ispravan. Oni obuhvataju:

Šartove (uvjete) koji su izvan namaza, i
ruknove (sastavne dijelove) koji su dio samog namaza.

Namaski farzovi su:

  1. Prvi: Čistoća od fiktivne nečisti (hades)
  2. Drugi: Čistoća od stvarne nečisti
  3. Treći: Pokrivanje stidnog dijela tijela (avreta)
  4. Četvrti: Nastupanje vremena
  5. Peti: Okretanje prema Kibli
  6. Šesti: Odluka (nijjet)
  7. Sedmi: Prvi tekbir (Iftitāhi-tekbīr)
  8. Osmi: Stajanje (Kijām)
  9. Deveti: Učenje (Kirāet)
  10. Deseti: Ruku' (pregibanje u namazu)
  11. Jedanaesti: Sedžda
  12. Dvanaesti: Zadnje sjedenje

Vanjski linkovi

Bilješke

  1. ^ Ebu Hanifa, smatra da ikindija ne nastupa sve dok se sjenka nečega ne udvostruči, ne računajući sjenku zevala. Također, on smatra da jacija ne nastupa sve dok se ne izgubi večernje bljedilo. Međutim, u mezhebu se postupa po mišljenju njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhameda. (vidi Hanefijski fikh, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz)
  2. ^ Abdulhamid Mahmud Tuhamz, Hanefijski fikh, knjiga 1, Bemust, ISBN 9958-9857-1-3


Nedovršeni članak Namaz koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.