Idi na sadržaj

Saul Bellow

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Saul Bellow
Saul Bellow (lijevo) s Keithom Botsfordom (1992.)
Rođenje (1915-06-10) 10. juni 1915.
Lachine, Kanada
Smrt5. april 2005(2005-04-05) (89 godina)
Brookline, Massachusetts, SAD

Saul Bellow ( Lachine, Québec, Kanada, 10. juni 1915. - Brookline, Massachusetts, SAD, 5. april 2005.), američki književnik, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost iz 1976.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Saul Bellow rođen je 1915. kao Solomon Bellows u Lachineu, predgrađu Montréala. Njegovi roditelji bili su jevrejski doseljenici iz ruskog grada Sankt Petersburga. Odrastao je u Chicagu, kamo se njegova obitelj preselila kad mu je bilo 9 godina, u zajednici koja je usred dinamike modernog velegrada sačuvala tradicionalne etničke osobine. Odjeci takve mladosti djeluju na junake njegovih romana. On je pripovjedač s jakim smislom za smiješno čiji likovi nastoje svoju nesigurnost i potištenost prevladati smionim naporom da se otvore prema životnim mogućnostima. Bellow je dvije godine studirao na univerzitetu University of Chicago, a nakon toga je prešao na Northwestern University, gdje je diplomirao antropologiju. Predavao je na univerzitetima University of Minnesota, New York University, Princeton University, University of Chicago, Bard College i Boston University. 1993. je iz Chicaga preselio u Brookline u Massachusettsu, gdje je 2005. umro u dobi od 89 godina. Pokopan je na jevrejskom groblju u Brattleborou u Vermontu.

Djela[uredi | uredi izvor]

U romanima o sinovima židovskih doseljenika u Ameriku Čovjek u iščekivanju (Dangling Man, 1944), Žrtva (The Victim, 1947), Ne propusti dan (Seize the Day, 1956) daje sliku potištena otuđenika u velegradu, a ta slika prerasta u bujnu, afirmativnu viziju čovjeka koji svoje odnose prema drugim ljudima gradi izvan konvencija ekonomske i karijerističke discipline u romanu Doživljaji Augiea Marcha (The Adventures of Augie March, 1953).

Filozofija, traganje i spoznaje iz moderne antropologije tvore bitan sadržaj burlesknog romana Henderson, kralj kiše (Henderson the Rain King, 1959), a simbolika u romanu Herzog (1964) seže do razine izvornog mita o suvremenom američkom intelektualcu. Među zadnjim romanima o kompleksnom odnosu između društva i pojedinca ističu se Humboldtov dar (Humboldt’s Gift, 1975), Dekanov prosinac (The Dean’s December, 1982) i Ravelstein (2000).[1]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 1. 2. 2023.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]