Razlika između verzija stranice "Mjanmar"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija država|
{{Infokutija država|
izvorno_ime=Mijanmar|
izvorno_ime=Mjanmar|
zvanično_ime=Mijanmarska Unija|
zvanično_ime=Mjanmarska Unija|
ime_genitiv=Mijanmara|
ime_genitiv=Mjanmara|
zastava=Flag of Myanmar.svg|
zastava=Flag of Myanmar.svg|
grb=State seal of Myanmar.svg|
grb=State seal of Myanmar.svg|
Red 25: Red 25:
pozivni_broj=95|
pozivni_broj=95|
|}}
|}}
'''Mjanmar''', država koja je do [[1989]]. godine postojala pod nazivom [[Burma]], smještena je u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]] u zapadnom dijelu [[Indokina|Indokineskog poluotoka]].


== Historija ==
Ime Mjanmara, odnosno Burme političko je pitanje. Od nezavisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, ali promjenu nisu priznale opozicione snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjene nacije u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.


'''Mijanmar''', država koja je do [[1989]]. godine postojala pod nazivom [[Burma]], smještena je u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]] u zapadnom dijelu [[Indokina|Indokineskog poluotoka]].

== Historija ==
Ime Mijanmara, odnosno Burme političko je pitanje. Od nezavisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, ali promjenu nisu priznale opozicione snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjene nacije u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.
== Vlada ==
== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}
{{Proširiti sekciju}}


== Političke podjele ==
== Političke podjele ==
Mjanmarsku republiku čini savez sedam država i sedam provincija.

Mijanmarsku republiku čini savez sedam država i sedam provincija.


== Geografija ==
== Geografija ==
[[Datoteka:Burma_topo_en.jpg|mini|desno|300px|Topografska karta Mijanmara]]
[[Datoteka:Burma_topo_en.jpg|mini|desno|300px|Topografska karta Mjanmara]]
Graniči na zapadu sa [[Bangladeš]]om, na sjeverozapadu sa [[Indija|Indijom]], na sjeveroistoku sa [[Kina|Kinom]], na istoku sa [[Laos]]om te na jugoistoku sa [[Tajland]]om.
Graniči na zapadu sa [[Bangladeš]]om, na sjeverozapadu sa [[Indija|Indijom]], na sjeveroistoku sa [[Kina|Kinom]], na istoku sa [[Laos]]om te na jugoistoku sa [[Tajland]]om.


U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U centralnom dijelu nalazi se dolina glavne mijanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim brežuljcima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. [[Klima]] je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.
U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U centralnom dijelu nalazi se dolina glavne mjanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim brežuljcima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. [[Klima]] je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.


Najveće rijeke izviru u planinama i teku ka [[Indijski okean|Indijskom okeanu]]. Najviši vodostaj je u vrijeme monsunskih kiša, kada su česte poplave, dok u sušnoj sezoni mnoge rijeke presuše. Obale uz okean su niske i močvane. Plima nekada dosegne i 100 metara od obale.
Najveće rijeke izviru u planinama i teku ka [[Indijski okean|Indijskom okeanu]]. Najviši vodostaj je u vrijeme monsunskih kiša, kada su česte poplave, dok u sušnoj sezoni mnoge rijeke presuše. Obale uz okean su niske i močvane. Plima nekada dosegne i 100 metara od obale.
Red 49: Red 47:


== Privreda ==
== Privreda ==
Ovo je jedna od najsiromašnijih država u jugoistočnoj Aziji, i pati od decenija stagnacije, lošeg rukovođenja i izolacije.
Ovo je jedna od najsiromašnijih država u jugoistočnoj Aziji i pati od decenija stagnacije, lošeg rukovodstva i izolacije.

== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
U zemlji dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski [[Budizam]]. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa centralnom vlasti oko zahtjeva za nezavisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).
U zemlji dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski [[budizam]]. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa centralnom vlasti oko zahtjeva za nezavisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).


== Kultura ==
== Kultura ==
Red 65: Red 64:


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Myanmar}}

{{Wikivijesti|Raste broj žrtava nakon ciklona u Mijanmaru}}
{{Wikivijesti|Raste broj žrtava nakon ciklona u Mjanmaru}}
{{Wikivijesti|Prvi izbori u Mijanmaru nakon 20 godina‎}}
{{Wikivijesti|Prvi izbori u Mjanmaru nakon 20 godina‎}}


{{Države Azije}}
{{Države Azije}}

{{Commonscat|Myanmar}}


[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]]
[[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]]
[[Kategorija:Mijanmar]]
[[Kategorija:Mjanmar]]

Verzija na dan 5 januar 2016 u 21:53

Mjanmarska Unija
Mjanmar
Zastava Mjanmara Grb Mjanmara
Zastava Grb
Himna"Ga Ba Majay Ba Ma Pyay"

Položaj Mjanmara na karti
Položaj Mjanmara
Glavni grad Naypyidaw
Službeni jezik burmanski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Than Shwe
• Predsjednik vlade
Thein Sein
Zakonodavstvo
Nezavisnost 1948 
Površina
• Ukupno
678.500 km2 (39.)
• Vode (%)
3,06%
Stanovništvo
• Ukupno
54.000.000 (27.)
62/km2 
Valuta Kjat
Vremenska zona +6:30, ljeti +6:30
Pozivni broj 95
Internetska domena .mm

Mjanmar, država koja je do 1989. godine postojala pod nazivom Burma, smještena je u jugoistočnoj Aziji u zapadnom dijelu Indokineskog poluotoka.

Historija

Ime Mjanmara, odnosno Burme političko je pitanje. Od nezavisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, ali promjenu nisu priznale opozicione snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjene nacije u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.

Vlada

Političke podjele

Mjanmarsku republiku čini savez sedam država i sedam provincija.

Geografija

Topografska karta Mjanmara

Graniči na zapadu sa Bangladešom, na sjeverozapadu sa Indijom, na sjeveroistoku sa Kinom, na istoku sa Laosom te na jugoistoku sa Tajlandom.

U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U centralnom dijelu nalazi se dolina glavne mjanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim brežuljcima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.

Najveće rijeke izviru u planinama i teku ka Indijskom okeanu. Najviši vodostaj je u vrijeme monsunskih kiša, kada su česte poplave, dok u sušnoj sezoni mnoge rijeke presuše. Obale uz okean su niske i močvane. Plima nekada dosegne i 100 metara od obale.

Najveće rijeke Mjanmara su: Irrawaddy, Mekong, Salween, Sittaung i Kraburi, zatim nešto kraće Ye, Heinze, Dawei (Tavoy), Veliki Tenasserim (Tanintharyi) i Lenya [1].

Privreda

Ovo je jedna od najsiromašnijih država u jugoistočnoj Aziji i pati od decenija stagnacije, lošeg rukovodstva i izolacije.

Stanovništvo

U zemlji dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa centralnom vlasti oko zahtjeva za nezavisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).

Kultura

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Avijit Gupta, The Physical Geography of Southeast Asia, Oxford University Press, 2005. ISBN 978-0-19-924802-5

Vanjski linkovi