Razlika između verzija stranice "Samuel Beckett"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
'''Samuel Beckett''', ([[Dublin]], [[13. april]] [[1906]]. - [[Pariz]], [[22. decembar]] [[1989]].), dramatičar i romanopisac irskog porijekla.
'''Samuel Beckett''' ([[Dublin]]<!-- ukloniti kad se doda infokutija -->, [[13. april]] [[1906]] – [[Pariz]]<!-- ukloniti kad se doda infokutija -->, [[22. decembar]] [[1989]]) bio je dramatičar i romanopisac irskog porijekla.


Od [[1938]]. godine živi u [[Pariz]]u te nakon rata počinje i pisati na francuskom. Prijateljevao je s [[James Joyce|Jamesom Joyceom]], kojemu je bio i osobni tajnik. [[1969]]. godine dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu za književnost]]. Beckett je jedan od glavnih predstavnika [[teatar apsurda|teatra apsurda]].
Od [[1938]]. godine živi u [[Pariz]]u te nakon rata počinje i pisati na francuskom. Prijateljevao je s [[James Joyce|Jamesom Joyceom]], kojemu je bio i osobni tajnik. [[1969]]. godine dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu za književnost]]. Beckett je jedan od glavnih predstavnika [[teatar apsurda|teatra apsurda]].


== Stvaralaštvo ==
== Stvaralaštvo ==
Beckett je najslavniji po drami ''[[U očekivanju Godota]]'', koju je kritičar [[Vivian Mercier]] opisao riječima: "drama u kojoj se dvaput ništa ne događa". Dramatičar pomoću smiješnih i izgubljenih likova prikazuje temeljni besmisao i besciljnost života, što se lijepo poklopilo s tadašnjim usponom [[filozofija|filozofske škole]] [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]. Poput mnogih djela nakon [[1947]]., napisao ju je na francuskom (''En attendant Godot''). Drama je nastala između oktobra [[1948]]. i januara [[1949]]., objavljena je [[1952]]., a premijerno izvedena [[1953]]. Doživjela je uspjeh kod kritike i publike, te potakla kontroverze. I danas se izvodi vrlo često po cijelom svijetu.
Beckett je najslavniji po drami ''[[U očekivanju Godota]]'', koju je kritičar [[Vivian Mercier]] opisao riječima: "drama u kojoj se dvaput ništa ne događa". Dramatičar pomoću smiješnih i izgubljenih likova prikazuje temeljni besmisao i besciljnost života, što se lijepo poklopilo s tadašnjim usponom [[filozofija|filozofske škole]] [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]. Poput mnogih djela nakon [[1947]], napisao ju je na francuskom (''En attendant Godot''). Drama je nastala između oktobra [[1948]]. i januara [[1949]], objavljena je [[1952]], a premijerno izvedena [[1953]]. Doživjela je uspjeh kod kritike i publike, te potakla kontroverze. I danas se izvodi vrlo često po cijelom svijetu.


⚫
Krajem 1940-ih i početkom 1950-ih Beckett je na francuskom napisao svoje najpoznatije [[roman]]e, koji se često, unatoč njegovu izričitom protivljenju, nazivaju "trilogijom": ''[[Molloy]]'' (napisano [[1947]], objavljeno [[1951]]), ''[[Malone umire]]'' (napisano [[1948]], objavljeno [[1951]]) i ''[[Bezimeni]]'' ([[1953]]).

⚫
Krajem 1940-ih i početkom 1950-ih Beckett je na francuskom napisao svoje najpoznatije [[roman]]e, koji se često, unatoč njegovu izričitom protivljenju, nazivaju "trilogijom": ''[[Molloy]]'' (napisano [[1947]]., objavljeno [[1951]].), ''[[Malone umire]]'' (napisano [[1948]]., objavljeno [[1951]].) i ''[[Bezimeni]]'' ([[1953]].).


Kroz ta tri romana čitalac može pratiti razvitak Beckettova zrela stila i tema. ''Molloy'' ima više osobina konvencionalnog romana: vrijeme, mjesto, zbivanje i radnju. ''Malone umire'' uglavnom se rješava zbivanja i radnje, ali ostaju naznake mjesta i vremena. "Radnja" knjige ima oblik unutarnjeg monologa. Napokon, u ''Bezimenome'' nestaje i osjećaj mjesta i vremena. Osnovna je tema tog romana sukob između želje glasa da nastavi govoriti i time nastavi postojati, te gotovo jednako jake želje za tišinom i ništavilom.
Kroz ta tri romana čitalac može pratiti razvitak Beckettova zrela stila i tema. ''Molloy'' ima više osobina konvencionalnog romana: vrijeme, mjesto, zbivanje i radnju. ''Malone umire'' uglavnom se rješava zbivanja i radnje, ali ostaju naznake mjesta i vremena. "Radnja" knjige ima oblik unutarnjeg monologa. Napokon, u ''Bezimenome'' nestaje i osjećaj mjesta i vremena. Osnovna je tema tog romana sukob između želje glasa da nastavi govoriti i time nastavi postojati, te gotovo jednako jake želje za tišinom i ništavilom.



Zaokupljen problemom ljudske egzistencije i otuđenosti modernog života, Beckett u svim svojim djelima daje krajnje pesimističnu viziju svijeta i prikazuje život kao igru viših sila u kojoj je čovjek svedan na fiziološko i duhovno vegetiranje, na besmisleno "trajanje" ispunjeno patnjama i uzaludnim iščekivanjem spasa.
Zaokupljen problemom ljudske egzistencije i otuđenosti modernog života, Beckett u svim svojim djelima daje krajnje pesimističnu viziju svijeta i prikazuje život kao igru viših sila u kojoj je čovjek svedan na fiziološko i duhovno vegetiranje, na besmisleno "trajanje" ispunjeno patnjama i uzaludnim iščekivanjem spasa.
Red 19: Red 17:
Izraz je prilagođen tim apsurdnim situacijama i sugerira ih besmislenim ponavljanjem više-manje istih dijeloga ili dugim unutrašnjim [[monolog|monolozima]], u kojima je [[jezik]] oslobođen uobičajene gramatičke strukture.
Izraz je prilagođen tim apsurdnim situacijama i sugerira ih besmislenim ponavljanjem više-manje istih dijeloga ili dugim unutrašnjim [[monolog|monolozima]], u kojima je [[jezik]] oslobođen uobičajene gramatičke strukture.


S druge strane, iako su Beckettova djela - kako [[roman]]i, tako i [[drama|drame]] - u osnovi [[pesimizam|pesimistična]], uvijek su prožeta blagim humorom i simpatijama prema likovima.
S druge strane, iako su Beckettova djela – kako [[roman]]i, tako i [[drama|drame]] – u osnovi [[pesimizam|pesimistična]], uvijek su prožeta blagim humorom i simpatijama prema likovima.



== Djela ==
== Djela ==
=== Drame ===
=== Drame ===
* ''[[Eleutheria (drama)|Eleutheria]]'' (1940-e/objavljena 1995.)
* ''[[Eleutheria (drama)|Eleutheria]]'' (1940-e/objavljena 1995)
* ''[[U očekivanju Godota]]'' (1952.)
* ''[[U očekivanju Godota]]'' (1952)
* ''[[Svi koji padaju]]'' (1956.)
* ''[[Svi koji padaju]]'' (1956)
* ''[[Djela bez riječi I.]]'' (1956.)
* ''[[Djela bez riječi I.]]'' (1956)
* ''[[Djela bez riječi II.]]'' (1956.)
* ''[[Djela bez riječi II.]]'' (1956)
* ''[[Kraj igre (drama)|Kraj igre]]'' (1957.)
* ''[[Kraj igre (drama)|Kraj igre]]'' (1957)
* ''[[Krappova zadnja snimka]]'' (1958.)
* ''[[Krappova zadnja snimka]]'' (1958)
* ''[[Ugrubo za kazalište I.]]'' (kraj 1950-ih)
* ''[[Ugrubo za kazalište I.]]'' (kraj 1950-ih)
* ''[[Ugrubo za kazalište II.]]'' (kraj 1950-ih)
* ''[[Ugrubo za kazalište II.]]'' (kraj 1950-ih)
* ''[[Žeravica]]'' (1959.)
* ''[[Žeravica]]'' (1959)
* ''[[Sretni dani (drama)|Sretni dani]]'' (1960.)
* ''[[Sretni dani (drama)|Sretni dani]]'' (1960)
* ''[[Ugrubo za radio I.]]'' (1961.)
* ''[[Ugrubo za radio I.]]'' (1961)
* ''[[Ugrubo za radio II.]]'' (1961.)
* ''[[Ugrubo za radio II.]]'' (1961)
* ''[[Riječi i muzika]]'' (1961.)
* ''[[Riječi i muzika]]'' (1961)
* ''[[Cascando]]'' (1962.)
* ''[[Cascando]]'' (1962)
* ''[[Drama (drama)|Drama]]'' (1963.)
* ''[[Drama (drama)|Drama]]'' (1963)
* ''[[Film (film)|Film]]'' (1963.)
* ''[[Film (film)|Film]]'' (1963)
* ''[[Idi mi, dođi mi]]'' (1965.)
* ''[[Idi mi, dođi mi]]'' (1965)
* ''[[Eh Joe]]'' (1965.)
* ''[[Eh Joe]]'' (1965)
* ''[[Dah (drama)|Dah]]'' (1969.)
* ''[[Dah (drama)|Dah]]'' (1969)
* ''[[Ne ja]]'' (1972.)
* ''[[Ne ja]]'' (1972)
* ''[[Onaj put]]'' (1975.)
* ''[[Onaj put]]'' (1975)
* ''[[Zvuk koraka]]'' (1975.)
* ''[[Zvuk koraka]]'' (1975)
* ''[[Trio duhova]]'' (1975.)
* ''[[Trio duhova]]'' (1975)
* ''[[...ali oblaci...]]'' (1976.)
* ''[[...ali oblaci...]]'' (1976)
* ''[[Komad monologa]]'' (1980.)
* ''[[Komad monologa]]'' (1980)
* ''[[Rockaby]]'' (1981.)
* ''[[Rockaby]]'' (1981)
* ''[[Improvizacija Ohio]]'' (1981.)
* ''[[Improvizacija Ohio]]'' (1981)
* ''[[Quad]]'' (1982.)
* ''[[Quad]]'' (1982)
* ''[[Katastrofa (drama)|Katastrofa]]'' (1982.)
* ''[[Katastrofa (drama)|Katastrofa]]'' (1982)
* ''[[Nacht und Träume]]'' (1982.)
* ''[[Nacht und Träume]]'' (1982)
* ''[[Što gdje]]'' (1983.)
* ''[[Što gdje]]'' (1983)


=== Proza ===
=== Proza ===
* ''[[Proust (S. Beckett)|Proust]]'' (1931.)
* ''[[Proust (S. Beckett)|Proust]]'' (1931)
* ''[[Sanjati o lijepim i prosječnim ženama]]'' (1932./objavljeno 1992.)
* ''[[Sanjati o lijepim i prosječnim ženama]]'' (1932/objavljeno 1992)
* ''[[Više bocka nego udara]]'' (1934.)
* ''[[Više bocka nego udara]]'' (1934)
* ''[[Murphy]]'' (1938.)
* ''[[Murphy]]'' (1938)
* ''[[Mercier i Camier]]'' (1946./objavljeno 1974.)
* ''[[Mercier i Camier]]'' (1946/objavljeno 1974)
* ''[[Molloy]]'' (1951.)
* ''[[Molloy]]'' (1951)
* ''[[Malone umire]]'' (1951.)
* ''[[Malone umire]]'' (1951)
* ''[[Bezimeni]]'' (1953.)
* ''[[Bezimeni]]'' (1953)
* ''[[Watt (S. Beckett)|Watt]]'' (1953.)
* ''[[Watt (S. Beckett)|Watt]]'' (1953)
* ''[[Priče i tekstovi nizašto]]'' (1954.)
* ''[[Priče i tekstovi nizašto]]'' (1954)
* ''[[Bram van Velde]]'' (saradnja: Georges Duthuit i Jacques Putnam)(1958.)
* ''[[Bram van Velde]]'' (saradnja: Georges Duthuit i Jacques Putnam) (1958)
* ''[[Kako je to]]'' (1961.)
* ''[[Kako je to]]'' (1961)
* ''[[Izgubljeni (Beckett)|Izgubljeni]]'' (1971.)
* ''[[Izgubljeni (Beckett)|Izgubljeni]]'' (1971)
* ''[[Prva ljubav]]'' (1973.)
* ''[[Prva ljubav]]'' (1973)
* ''[[Šištanje]]'' (1976.)
* ''[[Šištanje]]'' (1976)
* ''[[Društvo (S. Beckett)|Društvo]]'' (1979.)
* ''[[Društvo (S. Beckett)|Društvo]]'' (1979)
* ''[[Loše viđeno, loše rečeno]]'' (1981.)
* ''[[Loše viđeno, loše rečeno]]'' (1981)
* ''[[Disjecta]]'' (1983.)
* ''[[Disjecta]]'' (1983)
* ''[[Worstward Ho]]'' (1984.)
* ''[[Worstward Ho]]'' (1984)
* ''[[Nepomično micanje]]'' (1988.)
* ''[[Nepomično micanje]]'' (1988)


=== Pjesme ===
=== Pjesme ===
* ''[[Whoroscope]]'' (1930.)
* ''[[Whoroscope]]'' (1930)
* ''[[Echo's Bones and other Precipitates]]'' (1935.)
* ''[[Echo's Bones and other Precipitates]]'' (1935)
* ''[[Collected Poems in English]]'' (1961.)
* ''[[Collected Poems in English]]'' (1961)
* ''[[Collected Poems in English and French]]'' (1977.)
* ''[[Collected Poems in English and French]]'' (1977)
* ''[[What is the Word]]'' (1989.)
* ''[[What is the Word]]'' (1989)


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat}}
{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Samuel Beckett}}
{{Wikicitat|Samuel Beckett}}

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1951-1975}}
{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1951-1975}}


[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Beckett, Samuel]]
{{DEFAULTSORT:Beckett, Samuel}}
[[Kategorija:Muškarac|Beckett, Samuel]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Rođeni 1906.|Beckett, Samuel]]
[[Kategorija:Muškarac]]
[[Kategorija:Umrli 1989.|Beckett, Samuel]]
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Irski pisci|Beckett, Samuel]]
[[Kategorija:Umrli 1989.]]
[[Kategorija:Irski pisci]]

Verzija na dan 9 septembar 2017 u 10:48

Samuel Beckett (Dublin, 13. april 1906 – Pariz, 22. decembar 1989) bio je dramatičar i romanopisac irskog porijekla.

Od 1938. godine živi u Parizu te nakon rata počinje i pisati na francuskom. Prijateljevao je s Jamesom Joyceom, kojemu je bio i osobni tajnik. 1969. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Beckett je jedan od glavnih predstavnika teatra apsurda.

Stvaralaštvo

Beckett je najslavniji po drami U očekivanju Godota, koju je kritičar Vivian Mercier opisao riječima: "drama u kojoj se dvaput ništa ne događa". Dramatičar pomoću smiješnih i izgubljenih likova prikazuje temeljni besmisao i besciljnost života, što se lijepo poklopilo s tadašnjim usponom filozofske škole egzistencijalizma. Poput mnogih djela nakon 1947, napisao ju je na francuskom (En attendant Godot). Drama je nastala između oktobra 1948. i januara 1949, objavljena je 1952, a premijerno izvedena 1953. Doživjela je uspjeh kod kritike i publike, te potakla kontroverze. I danas se izvodi vrlo često po cijelom svijetu.

Krajem 1940-ih i početkom 1950-ih Beckett je na francuskom napisao svoje najpoznatije romane, koji se često, unatoč njegovu izričitom protivljenju, nazivaju "trilogijom": Molloy (napisano 1947, objavljeno 1951), Malone umire (napisano 1948, objavljeno 1951) i Bezimeni (1953).

Kroz ta tri romana čitalac može pratiti razvitak Beckettova zrela stila i tema. Molloy ima više osobina konvencionalnog romana: vrijeme, mjesto, zbivanje i radnju. Malone umire uglavnom se rješava zbivanja i radnje, ali ostaju naznake mjesta i vremena. "Radnja" knjige ima oblik unutarnjeg monologa. Napokon, u Bezimenome nestaje i osjećaj mjesta i vremena. Osnovna je tema tog romana sukob između želje glasa da nastavi govoriti i time nastavi postojati, te gotovo jednako jake želje za tišinom i ništavilom.

Zaokupljen problemom ljudske egzistencije i otuđenosti modernog života, Beckett u svim svojim djelima daje krajnje pesimističnu viziju svijeta i prikazuje život kao igru viših sila u kojoj je čovjek svedan na fiziološko i duhovno vegetiranje, na besmisleno "trajanje" ispunjeno patnjama i uzaludnim iščekivanjem spasa.

Da bi prikazao apsurdnost takva života i čovjekovu bespomoćnost, Beckett napušta tradicionalnu romanesknu fabulu i uobičajeni dramski zaplet te ih zamjenjuje nizom scena koje se ponavljaju s malim varijantama, a likove svodi na grotskne i stravične marionete (kljasti, nijemi, slijepi, gluhi, itd.), koje se pomiču po nekom besmislenom ritmu unutar svog ograničenog životnog kruga (ulica, raskršće, soba) ili su čak i u tom kretanju onemogućene (smještene u kante za smeće ili zatrpane u pijesku).

Izraz je prilagođen tim apsurdnim situacijama i sugerira ih besmislenim ponavljanjem više-manje istih dijeloga ili dugim unutrašnjim monolozima, u kojima je jezik oslobođen uobičajene gramatičke strukture.

S druge strane, iako su Beckettova djela – kako romani, tako i drame – u osnovi pesimistična, uvijek su prožeta blagim humorom i simpatijama prema likovima.

Djela

Drame

Proza

Pjesme

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Samuel_Beckett&oldid=2843998"