Razlika između verzija stranice "Koljeno (biologija)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m clean up, replaced: → (167) using AWB
Red 1: Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
[[Datoteka:Biological classification L Pengo bs.svg|mini|desno|200px|Položaj koljena u [[Taksonomija|taksonomskoj]] hijerarhiji živih bića]]
[[Datoteka:Biological classification L Pengo bs.svg|mini|desno|200px|Položaj koljena u [[Taksonomija|taksonomskoj]] hijerarhiji živih bića]]
'''Koljeno''' ([[latinski jezik|lat.]] φῦλον - ''phylon'' = rasa, grana u vezi sa φυλή - ''phyle'' = pleme , klan) – je [[taksonomski rang]] – u [[biosistematika|biosistematici]]: u [[botanika|botanici]], [[zoologija|zoologiji]] i [[bakteriologija|bakteriologiji]]. Ponekad se dijeli na potkoljena (''subphyla'', jednina ''subphylum''). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (''superphylum''), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.
'''Koljeno''' ([[latinski jezik|lat.]] φῦλον - ''phylon'' = rasa, grana u vezi sa φυλή - ''phyle'' = pleme , klan) – je [[taksonomski rang]] – u [[biosistematika|biosistematici]]: u [[botanika|botanici]], [[zoologija|zoologiji]] i [[bakteriologija|bakteriologiji]]. Ponekad se dijeli na potkoljena (''subphyla'', jednina ''subphylum''). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (''superphylum''), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.


[[Takson]] koljeno nalazi se između [[carstvo (biologija)|carstva]] i [[razred (biologija)|razreda]].<ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
[[Takson]] koljeno nalazi se između [[carstvo (biologija)|carstva]] i [[razred (biologija)|razreda]].<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>


* U nekim sistematikama [[životinje|životinjsko]] carstvo se prvo dijeli na [[odjeljak (biologija)|odjeljke]], koji se zatim dijele na koljena. [[Bilateralne životinje]] se tako dijelom prikazuju kao odjeljak.
* U nekim sistematikama [[životinje|životinjsko]] carstvo se prvo dijeli na [[odjeljak (biologija)|odjeljke]], koji se zatim dijele na koljena. [[Bilateralne životinje]] se tako dijelom prikazuju kao odjeljak.
* U [[botanika|botanici]] i [[mikologija|mikologiji]] je, uz koljeno (''phylum''), kao sinonim dozvoljen i pojam divizija (''divisio'').
* U [[botanika|botanici]] i [[mikologija|mikologiji]] je, uz koljeno (''phylum''), kao sinonim dozvoljen i pojam divizija (''divisio'').
* U [[bakteriologija|bakteriologiji]] se dozvoljava korištenje pojma "koljeno" i za [[klan]]ove, ćešće grupa sojeva.<ref>{{cite book
* U [[bakteriologija|bakteriologiji]] se dozvoljava korištenje pojma "koljeno" i za [[klan]]ove, ćešće grupa sojeva.<ref>{{cite book
|title=The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy
|title=The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy
Red 14: Red 14:
|publisher=Houghton Mifflin Company
|publisher=Houghton Mifflin Company
|chapter=Life sciences
|chapter=Life sciences
|quote=Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.}}</ref><ref name="Berg2007">{{cite book|last=Berg|first=Linda R.|title=Introductory Botany: Plants, People, and the Environment|url=https://books.google.com/books?id=I71WWH9ZmfsC&pg=PA15|accessdate=23 July 2012|edition=2|date=2007-03-02|publisher=Cengage Learning|isbn=9780534466695|page=15}}</ref>
|quote=Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.}}</ref><ref name="Berg2007">{{cite book|last=Berg|first=Linda R.|title=Introductory Botany: Plants, People, and the Environment|url=https://books.google.com/books?id=I71WWH9ZmfsC&pg=PA15|accessdate=23 July 2012|edition=2|date=2007-03-02|publisher=Cengage Learning|isbn=9780534466695|page=15}}</ref>


Carstvo [[Animalia]]i ([[životinje]]) obuhvata približno 35 koljena, [[Plantae]] ([[biljke]]) 12, a [[Fungi]] ([[gljive]]) oko 7.
Carstvo [[Animalia]]i ([[životinje]]) obuhvata približno 35 koljena, [[Plantae]] ([[biljke]]) 12, a [[Fungi]] ([[gljive]]) oko 7.
Novija [[filogenetika|filogenetička]] istraživanja odnosa u ovom [[taksonomski rang|taksonomskom rangu]], svrstavaju ih u veće [[kladus|grane]], kao što su [[Ecdysozoa]] i [[Embryophyta]].
Novija [[filogenetika|filogenetička]] istraživanja odnosa u ovom [[taksonomski rang|taksonomskom rangu]], svrstavaju ih u veće [[kladus|grane]], kao što su [[Ecdysozoa]] i [[Embryophyta]].


== Opći opis i poznati primjeri ==
== Opći opis i poznati primjeri ==
Od Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Pojam '''koljeno''' (''phylum''), uveo je [[Ernst Haeckel]] , na osnovu grčke riječi ''phylon '' (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, [[Eichler]] ([[1883]].) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom '''divizija'''.<ref>Collins AG, Valentine JW (2001). [http://si-pddr.si.edu/jspui/bitstream/10088/7403/1/Collins_Valentine_EvDev2001.pdf "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans."] Evol. Dev. 3: 432-442.</ref><ref>{{cite book |author=Naik, V.N. |year=1984 |page=27 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC}}</ref>
Od Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Pojam '''koljeno''' (''phylum''), uveo je [[Ernst Haeckel]] , na osnovu grčke riječi ''phylon '' (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, [[Eichler]] ([[1883]].) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom '''divizija'''.<ref>Collins AG, Valentine JW (2001). [http://si-pddr.si.edu/jspui/bitstream/10088/7403/1/Collins_Valentine_EvDev2001.pdf "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans."] Evol. Dev. 3: 432-442.</ref><ref>{{cite book |author=Naik, V.N. |year=1984 |page=27 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC}}</ref>


Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili specijaliziranim, plana tijelesne građe.<ref>{{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla
Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili specijaliziranim, plana tijelesne građe.<ref>{{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla
|publisher=University Of Chicago Press|location=Chicago |isbn=0-226-84548-6 |page=7}}</ref>
|publisher=University Of Chicago Press|location=Chicago |isbn=0-226-84548-6 |page=7}}</ref>


Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina:
Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina:
*kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u [[fenetika|fenetičkoj]] definiciji), ili
*kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u [[fenetika|fenetičkoj]] definiciji), ili
*grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj].<ref name="Budd2000">{{cite journal|author=Budd, G.E. |author2=Jensen, S. |year=2000 |title=A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla |journal=Biological Reviews |volume=75 |issue=2 |pages=253–295 |doi=10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x |url=http://www.journals.cambridge.org/abstract_S000632310000548X|accessdate=2007-05-26 |pmid=10881389}}</ref>
*grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj]].<ref name="Budd2000">{{cite journal|author=Budd, G.E. |author2=Jensen, S. |year=2000 |title=A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla |journal=Biological Reviews |volume=75 |issue=2 |pages=253–295 |doi=10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x |url=http://www.journals.cambridge.org/abstract_S000632310000548X|accessdate=2007-05-26 |pmid=10881389}}</ref>


Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesne građe.
Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesne građe.


=== Definicija na temelju genetičkih odnosa ===
=== Definicija na temelju genetičkih odnosa ===
Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim [[takson]]ima. Na primjer, [[Siboglinidae | bradati crvi]] (''Siboglinidae'') su opisani kao novo koljeno (u [[Pogonophora]]), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja, gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa [[Annelida]], tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao [[porodica (biologija) | porodica]]).<ref>{{cite journal | author=Rouse G.W. |title=A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=132 | issue=1| year=2001 | pages=55–80 | doi = 10.1006/zjls.2000.0263}}</ref> Na drugoj strani, visoko [[parazit]]sko koljeno [[Mesozoa]] je ipodijeljeno u dva koljena, [[Orthonectida]] i [[Rhombozoa]], kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u [[deuterostomia]], a Rhombozoa u [[protostomia]].<ref>{{cite journal |author=Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L |title=Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=13 |issue=8 |pages=1128–32 |date=October 1996 |pmid=8865666 |doi= 10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675|url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8865666}}</ref>
Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim [[takson]]ima. Na primjer, [[Siboglinidae|bradati crvi]] (''Siboglinidae'') su opisani kao novo koljeno (u [[Pogonophora]]), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja, gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa [[Annelida]], tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao [[porodica (biologija)|porodica]]).<ref>{{cite journal | author=Rouse G.W. |title=A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=132 | issue=1| year=2001 | pages=55–80 | doi = 10.1006/zjls.2000.0263}}</ref> Na drugoj strani, visoko [[parazit]]sko koljeno [[Mesozoa]] je ipodijeljeno u dva koljena, [[Orthonectida]] i [[Rhombozoa]], kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u [[deuterostomia]], a Rhombozoa u [[protostomia]].<ref>{{cite journal |author=Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L |title=Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=13 |issue=8 |pages=1128–32 |date=October 1996 |pmid=8865666 |doi= 10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675|url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8865666}}</ref>


Ova smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist [[Kladistika|kladistike]], načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.
Ova smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist [[Kladistika|kladistike]], načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.


===Definicija na osnovu plana tjelesne građe===
===Definicija na osnovu plana tjelesne građe===
Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijela, predložili su paleontolozi [[Graham Budd]] i [[Sören Jensen]] (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). Ta definicija je postavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koljeno, pred znakove koji definiraju moderne koljeno. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup organizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.
Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijela, predložili su paleontolozi [[Graham Budd]] i [[Sören Jensen]] (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). Ta definicija je postavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koljeno, pred znakove koji definiraju moderne koljeno. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup organizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.


Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer predačke oznake kod većine članova koljen možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.<ref name=Budd1998>{{Cite journal | author = Budd, G. E. | year = 1998 | journal = Lethaia | title = Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle | volume = 31 | issue = 3 | pages = 197–210 | url = http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x | publisher = Blackwell Synergy | doi = 10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x}}</ref>
Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer predačke oznake kod većine članova koljen možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.<ref name=Budd1998>{{Cite journal | author = Budd, G. E. | year = 1998 | journal = Lethaia | title = Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle | volume = 31 | issue = 3 | pages = 197–210 | url = http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x | publisher = Blackwell Synergy | doi = 10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x}}</ref>


Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stiumulirati takve procese.
Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stiumulirati takve procese.


Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo ''nakon'' [[kambrij]]a.<ref name="Briggs2005">{{Cite journal |year=2005 |title=Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation |journal=Paleobiology |volume=31 |issue=2 (Suppl) |pages=94–112 |doi=10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2 |author1=Briggs, D. E. G. |author2=Fortey, R. A.}}</ref>
Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo ''nakon'' [[kambrij]]a.<ref name="Briggs2005">{{Cite journal |year=2005 |title=Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation |journal=Paleobiology |volume=31 |issue=2 (Suppl) |pages=94–112 |doi=10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2 |author1=Briggs, D. E. G. |author2=Fortey, R. A.}}</ref>


== Poznata koljena/divizije==
== Poznata koljena/divizije==


=== Životinje ===
=== Životinje ===
Najstarija klasifikacija, životinjsko carstvo je podijelila prema tipu tjelesne simetrije.
Najstarija klasifikacija, životinjsko carstvo je podijelila prema tipu tjelesne simetrije.
{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
|-
|-
| style="background: #ffe0e0" width="15%"|
| style="background: #ffe0e0" width="15%"|
| Protostomia
| Protostomia
|rowspan="3"| [[Bilateralia]]
|rowspan="3"| [[Bilateralia]]
|-
|-
| style="background: #f8de7e"|
| style="background: #f8de7e"|
| Deuterostomia
| Deuterostomia
|-
|-
| style="background: #f0e0d0"|
| style="background: #f0e0d0"|
| Basalia/sporne
| Basalia/sporne
|-
|-
| style="background: #bebebe"|
| style="background: #bebebe"|
|colspan="2"| Ostale: [[Radiata]] ili [[Parazoa]]
|colspan="2"| Ostale: [[Radiata]] ili [[Parazoa]]
|}
|}


Red 77: Red 77:
||Bodljoglavi crvi
||Bodljoglavi crvi
|Kukaši
|Kukaši
| Uvlačivo/izvlačivo bodljikavo [[rilo]] sa više redova kukastih bodlji
| Uvlačivo/izvlačivo bodljikavo [[rilo]] sa više redova kukastih bodlji
|{{nts|1100|prefix=approx.&nbsp;}}
|{{nts|1100|prefix=approx.&nbsp;}}
|- style="background: #f0e0d0"
|- style="background: #f0e0d0"
Red 84: Red 84:
|Bescrijevaši
|Bescrijevaši
|Nemaju usta ili [[probava|probavni kanal]] ( = digestive trakt i sistem za varenje)
|Nemaju usta ili [[probava|probavni kanal]] ( = digestive trakt i sistem za varenje)
|Približno 350
|Približno 350
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
|[[Annelida]]
|[[Annelida]]
Red 95: Red 95:
|Člankonošci
|Člankonošci
|[[Insekti]]
|[[Insekti]]
|Člankovito tijelo i noge, [[hitin]]ski [[egzoskelet]]
|Člankovito tijelo i noge, [[hitin]]ski [[egzoskelet]]
|{{nts|1134000}}+ izumrli
|{{nts|1134000}}+ izumrli
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
Red 101: Red 101:
|Lampaste školjke
|Lampaste školjke
|Granonošci
|Granonošci
|[[Lophophore]] i [[Brachiopoda]]
|[[Lophophore]] i [[Brachiopoda]]
|{{nts|300}}-500 izumrli
|{{nts|300}}-500 izumrli
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
|[[Bryozoa]]
|[[Bryozoa]]
Red 119: Red 119:
|Imaju [[horda|hordu]]
|Imaju [[horda|hordu]]
|[[Kičmenjaci]]
|[[Kičmenjaci]]
| Cjevasto leđno nervno stablo, [[notocorda]], ždrijelno prorezi, [[endostil]], post - [[anus | analni]] [[rep]]
| Cjevasto leđno nervno stablo, [[notocorda]], ždrijelno prorezi, [[endostil]], post - [[anus|analni]] [[rep]]
|{{nts|100000|prefix=approx.&nbsp;}}+
|{{nts|100000|prefix=approx.&nbsp;}}+
|- style="background: #bebebe"
|- style="background: #bebebe"
Red 147: Red 147:
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
|[[Entoprocta]]
|[[Entoprocta]]
|Unutrašnji [[anus]]
|Unutrašnji [[anus]]
|Peharasti crvi
|Peharasti crvi
|Anus u krugu [[treplja|treplji]]
|Anus u krugu [[treplja|treplji]]
Red 153: Red 153:
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
|[[Gastrotricha]]
|[[Gastrotricha]]
|Čekinjast stomak
|Čekinjast stomak
|Čekinjasta leđa
|Čekinjasta leđa
| Dvije terminalne cjevaste prianjaljke
| Dvije terminalne cjevaste prianjaljke
Red 167: Red 167:
|Poluhordati
|Poluhordati
|Žirnjaci
|Žirnjaci
|[[Stomohorda]] u okovratnom ždrijelnom prorezu
|[[Stomohorda]] u okovratnom ždrijelnom prorezu
|{{nts|100|prefix=approx.&nbsp;}} živućih
|{{nts|100|prefix=approx.&nbsp;}} živućih
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
Red 185: Red 185:
|Životinje tankih vilica
|Životinje tankih vilica
| —
| —
|[[Harmonika]]sto proširivi [[toraks]]
|[[Harmonika]]sto proširivi [[toraks]]
|{{nts|1}}
|{{nts|1}}
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
Red 191: Red 191:
|Mehko
|Mehko
|[[Mehkušci]]
|[[Mehkušci]]
|Mišićavo stopalo i [[plašt (mehkušac)|plašt]] i okrugla ljuštura
|Mišićavo stopalo i [[plašt (mehkušac)|plašt]] i okrugla ljuštura
|{{nts|112000}}<ref>Feldkamp, S. (2002): Modern Biology. Holt, Rinehart, and Winston, USA. (pp. 725)</ref>
|{{nts|112000}}<ref>Feldkamp, S. (2002): Modern Biology. Holt, Rinehart, and Winston, USA. (pp. 725)</ref>
|- style="background: #ffe0e0"
|- style="background: #ffe0e0"
Red 281: Red 281:
|Čudni pljosnati crvi
|Čudni pljosnati crvi
| —
| —
|Trepljaste [[deuterostomia]]
|Trepljaste [[deuterostomia]]
|{{nts|2}}
|{{nts|2}}
|-class="sortbottom"
|-class="sortbottom"
Red 300: Red 300:
|[[Acanthocephala]]
|[[Acanthocephala]]
|[[Bodljoglave gliste]]
|[[Bodljoglave gliste]]
|Jako modificirane [[Rotifera]]
|Jako modificirane [[Rotifera]]
|-
|-
|[[Aschelminthes]]
|[[Aschelminthes]]
|[[Pseudocelomati]]
|[[Pseudocelomati]]
|Podijeljene u nekoliko pseudocelomatskih koljena
|Podijeljene u nekoliko pseudocelomatskih koljena
|-
|-
|[[Craniata]]
|[[Craniata]]
| Lobanjaši
| Lobanjaši
|Podgruppa koljena [[Chordata]]; moguće i sinonimne sa [[Vertebrata]]
|Podgruppa koljena [[Chordata]]; moguće i sinonimne sa [[Vertebrata]]
|-
|-
|[[Cephalochordata]]
|[[Cephalochordata]]
Red 316: Red 316:
|[[Cephalorhyncha]]
|[[Cephalorhyncha]]
| Glavosurlaši
| Glavosurlaši
|Natkoljeno [[Scalidophora]].
|Natkoljeno [[Scalidophora]].
|-
|-
|[[Coelenterata]]
|[[Coelenterata]]
Red 324: Red 324:
|[[Echiura]]
|[[Echiura]]
|Kašikaste gliste
|Kašikaste gliste
|Razred koljena [[Annelida]].
|Razred koljena [[Annelida]].
|-
|-
|[[Enteropneusta]]
|[[Enteropneusta]]
Red 336: Red 336:
|[[Mesozoa]]
|[[Mesozoa]]
|Mezozoe
|Mezozoe
|Podijeljeni u koljena [[Orthonectida]] i [[Rhombozoa]].
|Podijeljeni u koljena [[Orthonectida]] i [[Rhombozoa]].
|-
|-
|[[Myxozoa]]
|[[Myxozoa]]
|Miksozoe
|Miksozoe
|Veoma modificirane [[Cnidaria]]
|Veoma modificirane [[Cnidaria]]
|-
|-
|[[Pentastomida]]
|[[Pentastomida]]
|Jezičaste gliste
|Jezičaste gliste
|Potklasa [[Maxillopoda]] koljena [[Arthropoda]]
|Potklasa [[Maxillopoda]] koljena [[Arthropoda]]
|-
|-
|[[Siboglinidae|Pogonophora]]
|[[Siboglinidae|Pogonophora]]
|Medvjedaste gliste
|Medvjedaste gliste
|Dio porodice [[Siboglinidae]] koljena [[Annelida]].
|Dio porodice [[Siboglinidae]] koljena [[Annelida]].
|-
|-
|[[Pterobranchia]]
|[[Pterobranchia]]
Red 373: Red 373:


=== Koljena/divizije kopnenih biljaka===
=== Koljena/divizije kopnenih biljaka===
U narednoj tabeli je prikazano deset divizija današnjih [[Embryophyte|embriofita]] (kopnene biljke). Na njih se mogu dodati dvije divizije/koljena algi: [[Chlorophyta]] i [[Charophyta]], koje su uključeni s kopnenim biljkama u kladus [[Viridiplantae]]. Definicija i klasifikacija biljaka na ovom nivou varira od izvora do izvora i progresivno se mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Tako neki izvori stavljaju preslice u diviziju Arthrophyta i paprati u diviziju Pteridophyta, dok ih drugi uključuju u Pteridophyta, kao što je prikazano u nastavku. Podjela Pinophyta se može koristiti za sve golosemenjače (tj. uključujući [[cikada|cikade]], [[ginkgo]] i gnetofte), ili četinjača samo u nastavku.
U narednoj tabeli je prikazano deset divizija današnjih [[Embryophyte|embriofita]] (kopnene biljke). Na njih se mogu dodati dvije divizije/koljena algi: [[Chlorophyta]] i [[Charophyta]], koje su uključeni s kopnenim biljkama u kladus [[Viridiplantae]]. Definicija i klasifikacija biljaka na ovom nivou varira od izvora do izvora i progresivno se mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Tako neki izvori stavljaju preslice u diviziju Arthrophyta i paprati u diviziju Pteridophyta, dok ih drugi uključuju u Pteridophyta, kao što je prikazano u nastavku. Podjela Pinophyta se može koristiti za sve golosemenjače (tj. uključujući [[cikada|cikade]], [[ginkgo]] i gnetofte), ili četinjača samo u nastavku.


Od prvog objavljivanja [[APG sistem]]a, [[1998]]. godine, koji je predložio klasifikaciju cvjetnica do nivoa reda, mnogi izvori radije za zamjenjuju redove neformalnim [[kladus]]ima. Gdje su se u formalnom redove, tradicionalne podjele navedene u nastavku su svedeni na mnogo nižem nivou, npr. potklase, kao što su konifere ([[Conifera]]).<ref name="Cronquist 1966 129–134">{{cite journal | last=Cronquist | first=A. |author2=A. Takhtajan |author3=W. Zimmermann | year=1966 | title=On the higher taxa of Embryobionta | journal=Taxon | issue=15 | pages=129–134 | doi=10.2307/1217531 | volume=15 | publisher=International Association for Plant Taxonomy (IAPT) | jstor=1217531 }}</ref><ref>{{Citation |last=Chase |first=Mark W. |last2=Reveal |first2=James L. |year=2009 |title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=122–127 |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x |lastauthoramp=yes }}</ref>
Od prvog objavljivanja [[APG sistem]]a, [[1998]]. godine, koji je predložio klasifikaciju cvjetnica do nivoa reda, mnogi izvori radije za zamjenjuju redove neformalnim [[kladus]]ima. Gdje su se u formalnom redove, tradicionalne podjele navedene u nastavku su svedeni na mnogo nižem nivou, npr. potklase, kao što su konifere ([[Conifera]]).<ref name="Cronquist 1966 129–134">{{cite journal | last=Cronquist | first=A. |author2=A. Takhtajan |author3=W. Zimmermann | year=1966 | title=On the higher taxa of Embryobionta | journal=Taxon | issue=15 | pages=129–134 | doi=10.2307/1217531 | volume=15 | publisher=International Association for Plant Taxonomy (IAPT) | jstor=1217531 }}</ref><ref>{{Citation |last=Chase |first=Mark W. |last2=Reveal |first2=James L. |year=2009 |title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=122–127 |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x |lastauthoramp=yes }}</ref>


{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
Red 386: Red 386:
|''[[Anthoceros]]''olike biljke
|''[[Anthoceros]]''olike biljke
|Rožnate mahovine
|Rožnate mahovine
| Rogoliki [[sporofit]], nemaju provodni (vaskularni) sistem
| Rogoliki [[sporofit]], nemaju provodni (vaskularni) sistem
|-
|-
|[[Bryophyta]]
|[[Bryophyta]]
Red 398: Red 398:
Jetraste biljke
Jetraste biljke
|Mahovine jetrenjače
|Mahovine jetrenjače
|Prolazni negranati [[sporofit]]i, bez provodnog sistema
|Prolazni negranati [[sporofit]]i, bez provodnog sistema
|-
|-
|[[Lycopodiophyta]],<ref name="Cronquist 1966 129–134"/><br>
|[[Lycopodiophyta]],<ref name="Cronquist 1966 129–134"/><br>
Red 405: Red 405:
"Vučije" biljke
"Vučije" biljke
|Klupkolike i bodljaste mahovine
|Klupkolike i bodljaste mahovine
|[[Mikrofil]]ski [[list]]ovi, imaju provodni sistem
|[[Mikrofil]]ski [[list]]ovi, imaju provodni sistem
|-
|-
|[[Pteridophyta]]
|[[Pteridophyta]]
|''[[Paprati]]''ma slične biljke, paprati
|''[[Paprati]]''ma slične biljke, paprati
|Paparati i preslice
|Paparati i preslice
|[[Protalij]] [[gametofit]]i, provodni sistem
|[[Protalij]] [[gametofit]]i, provodni sistem
|-
|-
|[[Pinophyta]]
|[[Pinophyta]]
Red 427: Red 427:
|''[[Ginkgo]]''like biljke
|''[[Ginkgo]]''like biljke
|Ginko, Drvo vilina kosa
|Ginko, Drvo vilina kosa
|Sjemenke nisu zaštićene [[plod]]om (pojedinačno današnje vrste)
|Sjemenke nisu zaštićene [[plod]]om (pojedinačno današnje vrste)
|-
|-
|[[Gnetophyta]]{{sfn|Mauseth|2012|p=543}}
|[[Gnetophyta]]{{sfn|Mauseth|2012|p=543}}
|''[[Gnetum]]''olike biljke
|''[[Gnetum]]''olike biljke
|Gnetofite
|Gnetofite
| Sjemenke i drvenasti sistem provodnih sudova
| Sjemenke i drvenasti sistem provodnih sudova
|-
|-
|[[Cvjetnice|Magnoliophyta]]
|[[Cvjetnice|Magnoliophyta]]
Red 475: Red 475:
|[[Actinopoda]]
|[[Actinopoda]]
|Zrakastonošci
|Zrakastonošci
| -------
| -------
|Duge, tanke aksopodije
|Duge, tanke aksopodije
|Radiolarije
|Radiolarije
Red 496: Red 496:
| Biljke Božije či
| Biljke Božije či
|[[Euglenidae]]
|[[Euglenidae]]
|Imaju pelikulu, opnasti omotač koji ćeliji daje oblik.
|Imaju pelikulu, opnasti omotač koji ćeliji daje oblik.
|Euglena
|Euglena
|-
|-
Red 506: Red 506:
|-
|-
|[[Rhodophyta]]
|[[Rhodophyta]]
|Ružičaste alge
|Ružičaste alge
|Crvrne alge
|Crvrne alge
|Ćelije nemaju bič ili [[centriol]]e; sadrže fikoobiliproteine koji daju tintu (mastilo)
|Ćelije nemaju bič ili [[centriol]]e; sadrže fikoobiliproteine koji daju tintu (mastilo)
|Koralne alge
|Koralne alge
|-
|-
Red 514: Red 514:
|Mrke alge
|Mrke alge
|Smeđe slge
|Smeđe slge
|Hloroplasti su omotani sa četiri membrane, formiraju razna tkiva
|Hloroplasti su omotani sa četiri membrane, formiraju razna tkiva
|Morske alge
|Morske alge
|-
|-
Red 566: Red 566:
=== Bacterijska koljena/divizije ===
=== Bacterijska koljena/divizije ===
{{Glavni|Bacterijska koljena}}
{{Glavni|Bacterijska koljena}}
Danas je poznato 29 koljena koje prihvata [[Spisak prokariotskih imena sa statusom u nomenklaturi]] (LPSN)<ref name="LPSN phyla">{{cite web |url=http://www.bacterio.cict.fr/classifphyla.html |title=List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature: Phyla |author=J.P. Euzéby |accessdate=30 December 2010}}</ref>
Danas je poznato 29 koljena koje prihvata [[Spisak prokariotskih imena sa statusom u nomenklaturi]] (LPSN)<ref name="LPSN phyla">{{cite web |url=http://www.bacterio.cict.fr/classifphyla.html |title=List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature: Phyla |author=J.P. Euzéby |accessdate=30 December 2010}}</ref>
# [[Acidobacteria]], fenotipski raznolike pretežno nekultivirane
# [[Acidobacteria]], fenotipski raznolike pretežno nekultivirane
# [[Actinobacteria]], Visoko-G+C Gram pozitivne vrste
# [[Actinobacteria]], Visoko-G+C Gram pozitivne vrste
# [[Aquificae]], samo 14 termofilnih rodova, veoma razgranate
# [[Aquificae]], samo 14 termofilnih rodova, veoma razgranate
# [[Bacteroidetes]]
# [[Bacteroidetes]]
# [[Caldiserica]], nekadašnji kanditati za diviziju OP5, ''Caldisericum exile'' je jedini predstavnik
# [[Caldiserica]], nekadašnji kanditati za diviziju OP5, ''Caldisericum exile'' je jedini predstavnik
# [[Chlamydiae]], samo 6 rodova
# [[Chlamydiae]], samo 6 rodova
# [[Chlorobi]], samo 7 rodova , zelene sumporne bakterije
# [[Chlorobi]], samo 7 rodova , zelene sumporne bakterije
# [[Chloroflexi (koljeno)|Chloroflexi]], zelene nesumporne bakterije
# [[Chloroflexi (koljeno)|Chloroflexi]], zelene nesumporne bakterije
# [[Chrysiogenetes]], samo 3 roda (''Chrysiogenes arsenatis'', ''Desulfurispira natronophila'', ''Desulfurispirillum alkaliphilum'')
# [[Chrysiogenetes]], samo 3 roda (''Chrysiogenes arsenatis'', ''Desulfurispira natronophila'', ''Desulfurispirillum alkaliphilum'')
Red 582: Red 582:
# [[Elusimicrobia]], nekadašnji kandidat divizije Thermus grupe 1
# [[Elusimicrobia]], nekadašnji kandidat divizije Thermus grupe 1
# [[Fibrobacteres]]
# [[Fibrobacteres]]
# [[Firmicutes]], Nisko-G+C Gram pozitivne vrste, kao one koje formiraju [[spore]]: [[Bacilli]] (aerobni) i [[Clostridia]] (anaerobna)
# [[Firmicutes]], Nisko-G+C Gram pozitivne vrste, kao one koje formiraju [[spore]]: [[Bacilli]] (aerobni) i [[Clostridia]] (anaerobna)
# [[Fusobacteria]]
# [[Fusobacteria]]
# [[Gemmatimonadetes]]
# [[Gemmatimonadetes]]
# [[Lentisphaerae]], nekadašnji [[kladus]] VadinBE97
# [[Lentisphaerae]], nekadašnji [[kladus]] VadinBE97
# [[Nitrospira]]
# [[Nitrospira]]
# [[Planctomycetes]]
# [[Planctomycetes]]
# [[Proteobacteria]], poznatiji kao koljena, uključuje vrste kao što su ''[[Escherichia coli]]'' ili ''[[Pseudomonas aeruginosa]]''
# [[Proteobacteria]], poznatiji kao koljena, uključuje vrste kao što su ''[[Escherichia coli]]'' ili ''[[Pseudomonas aeruginosa]]''
# [[Spirochaetes]], vrsta uključuje ''[[Borrelia burgdorferi]]'', koja uzrokuje [[Lymeova bolest|Lymeovu bolest]]
# [[Spirochaetes]], vrsta uključuje ''[[Borrelia burgdorferi]]'', koja uzrokuje [[Lymeova bolest|Lymeovu bolest]]
# [[Synergistetes]]
# [[Synergistetes]]
# [[Tenericutes]], alternativno razred [[Mollicutes]] u koljenu [[Firmicutes]] (rod: ''[[Mycoplasma]]'')
# [[Tenericutes]], alternativno razred [[Mollicutes]] u koljenu [[Firmicutes]] (rod: ''[[Mycoplasma]]'')
# [[Thermodesulfobacteria]]
# [[Thermodesulfobacteria]]
# [[Thermomicrobia]]
# [[Thermomicrobia]]
Red 598: Red 598:


=== Koljena/divizije/carstva arhea ===
=== Koljena/divizije/carstva arhea ===
# [[Crenarchaeota]], drugo najuobičajenije koljenomo [[Archea]]
# [[Crenarchaeota]], drugo najuobičajenije koljenomo [[Archea]]
# [[Euryarchaeota]], najuobičajenije koljeni [[Archaea]]
# [[Euryarchaeota]], najuobičajenije koljeni [[Archaea]]
# [[Korarchaeota]]
# [[Korarchaeota]]
# [[Nanoarchaeota]], ultra-mali simbioti, pojedinačno poznate vrste
# [[Nanoarchaeota]], ultra-mali simbioti, pojedinačno poznate vrste
Red 618: Red 618:


{{Taksonomija}}
{{Taksonomija}}

[[Kategorija:Taksonomske kategorije]]
[[Kategorija:Taksonomske kategorije]]
[[Kategorija:Biološka klasifikacija]]
[[Kategorija:Biološka klasifikacija]]

Verzija na dan 17 septembar 2019 u 22:52

Položaj koljena u taksonomskoj hijerarhiji živih bića

Koljeno (lat. φῦλον - phylon = rasa, grana u vezi sa φυλή - phyle = pleme , klan) – je taksonomski rang – u biosistematici: u botanici, zoologiji i bakteriologiji. Ponekad se dijeli na potkoljena (subphyla, jednina subphylum). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (superphylum), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.

Takson koljeno nalazi se između carstva i razreda.[1]

Carstvo Animaliai (životinje) obuhvata približno 35 koljena, Plantae (biljke) 12, a Fungi (gljive) oko 7. Novija filogenetička istraživanja odnosa u ovom taksonomskom rangu, svrstavaju ih u veće grane, kao što su Ecdysozoa i Embryophyta.

Opći opis i poznati primjeri

Od Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") Georgesa Cuviera. Pojam koljeno (phylum), uveo je Ernst Haeckel , na osnovu grčke riječi phylon (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, Eichler (1883.) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom divizija.[4][5]

Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili specijaliziranim, plana tijelesne građe.[6]

Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina:

  • kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u fenetičkoj definiciji), ili
  • grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u filogenetskoj.[7]

Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesne građe.

Definicija na temelju genetičkih odnosa

Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim taksonima. Na primjer, bradati crvi (Siboglinidae) su opisani kao novo koljeno (u Pogonophora), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja, gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa Annelida, tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao porodica).[8] Na drugoj strani, visoko parazitsko koljeno Mesozoa je ipodijeljeno u dva koljena, Orthonectida i Rhombozoa, kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u deuterostomia, a Rhombozoa u protostomia.[9]

Ova smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist kladistike, načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.

Definicija na osnovu plana tjelesne građe

Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijela, predložili su paleontolozi Graham Budd i Sören Jensen (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). Ta definicija je postavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koljeno, pred znakove koji definiraju moderne koljeno. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup organizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.

Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer predačke oznake kod većine članova koljen možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.[10]

Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stiumulirati takve procese.

Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo nakon kambrija.[11]

Poznata koljena/divizije

Životinje

Najstarija klasifikacija, životinjsko carstvo je podijelila prema tipu tjelesne simetrije.

Protostomia Bilateralia
Deuterostomia
Basalia/sporne
Ostale: Radiata ili Parazoa

Danas je široko prihvaćena slijedeća klasifijacija koljena/divizija.

Koljeno Značenje Uobičajeno ime Izdvajajuća obilježja Broj opisanih vrsta
Acanthocephala Bodljoglavi crvi Kukaši Uvlačivo/izvlačivo bodljikavo rilo sa više redova kukastih bodlji approx. 1.100
Acoelomorpha Acela Bescrijevaši Nemaju usta ili probavni kanal ( = digestive trakt i sistem za varenje) Približno 350
Annelida Mali prstenovi (metamere) Prstenaste gliste Multipli kružni segmenti 17.000+ izumrle
Arthropoda Člankonošci Insekti Člankovito tijelo i noge, hitinski egzoskelet 1.134.000+ izumrli
Brachiopoda Lampaste školjke Granonošci Lophophore i Brachiopoda 300-500 izumrli
Bryozoa Mahovnjaci Mahovinaste životinje, morski tepisi Lophophora, bez drške, pipci prekriveni cilijama, anus van prstena cilija 5.000 izumrli
Chaetognatha Dugočekinjaste vilice Streličasti crvi Hitinske bodlje na svakoj strani glave, peraja approx. 100 izumrli
Chordata Imaju hordu Kičmenjaci Cjevasto leđno nervno stablo, notocorda, ždrijelno prorezi, endostil, post - analni rep approx. 100.000+
Cnidaria Žarnjaci Anemone / Meduze Nematociste (žarne ćelije) approx. 11.000
Ctenophora Češljonošci Češljaste ili grebenaste meduze Osam "češljastig grebenova" spojenih treplji approx. 100 izumrli
Cycliophora Koturši Simbionti Okruglasta usta okružena malim trepljama, kesastog tijela 3+
Echinodermata Bodljokošci Bodljokošci Petozračna radijalna simmetrija živih oblika, klicini listovi, mezoderm nekalcificirane bodlje approx. 7.000 živućih; približno 13,000 izumrlih
Entoprocta Unutrašnji anus Peharasti crvi Anus u krugu treplji approx. 150
Gastrotricha Čekinjast stomak Čekinjasta leđa Dvije terminalne cjevaste prianjaljke approx. 690
Gnathostomulida Viličari Viličnjaši approx. 100
Hemichordata Poluhordati Žirnjaci Stomohorda u okovratnom ždrijelnom prorezu approx. 100 živućih
Kinorhyncha Pokretna njuška Blatnjački zmajevi Jedanaest segmenata, svaki sa leđnom pločom approx. 150
Loricifera Steznjaci Četkaste glave Kišobranaste krljušti na svakom kraju approx. 122
Limnognathia (Micrognathozoa) Životinje tankih vilica — Harmonikasto proširivi toraks 1
Mollusca Mehko Mehkušci Mišićavo stopalo i plašt i okrugla ljuštura 112.000[12]
Nematoda Uvijeni, navojasti Oble gliste Okruglog presjeka, keratinska kutikula 25.000–1,000,000[13][14]
Nematomorpha Končasto-uvijenog oblika Konjskodlake gliste approx. 320
Nemertea Morske nimfe Trakaste gliste approx. 1.200
Onychophora Kandžonosci Baršunaste gliste Vrhovi nogu sa hitinskim kandžicama approx. 200 živućih
Orthonectida Ravno plivanje Jednostruki sloj trepljastih ćelija okoružuje masu spolnih ćelija approx. 20
Phoronida Zeusova ljubavnica Kopitaste gliste U-oblikovano crijevo 11
Placozoa Pločaste životinje Diferencirana vršna i donja površina, dva sloja trepljastih ćelija, između ameboidnnih nitastih ćelija 1
Platyhelminthes Pljosnate gliste Pljosnate gliste approx. 25.000[15]
Porifera Parafiletskli takson* Poraši Spužve Perforirani unutrašni zid (sloj) 5.000+današnje
Priapulida Mali priapus approx. 16
Rhombozoa Pastelna životinja — Pojedinačne (usamljaničke), antero-posteriorna osovina, ćelija okružene trepljama 75
Rotifera Koturaši Rotifere Prednji vijenac treplji approx. 2.000
Sipuncula Mala cijev Kikiriki crvi Mouth surrounded by invertible tentacles 144–320
Tardigrada Spori koraci (pokreti) Vodeni medvjedi Četverodijelno tijelo i glava 1.000+
Xenacoelomorpha Čudni pljosnati crvi — Trepljaste deuterostomia 2
Ukupno: 35 2,000.000+

Grupe koje su nekada rangirane kao koljena

Koljeno Uobičajeno ime Aktuelni konsensus
Acanthocephala Bodljoglave gliste Jako modificirane Rotifera
Aschelminthes Pseudocelomati Podijeljene u nekoliko pseudocelomatskih koljena
Craniata Lobanjaši Podgruppa koljena Chordata; moguće i sinonimne sa Vertebrata
Cephalochordata Lobanjski hordati Potkoljeno koljena Chordata.
Cephalorhyncha Glavosurlaši Natkoljeno Scalidophora.
Coelenterata Dupljari Podijeljeni u koljena Cnidaria i Ctenophora.
Echiura Kašikaste gliste Razred koljena Annelida.
Enteropneusta Žiraste gliste Class of phylum Hemichordata.
Gephyra Kikirikaste i kašikaste gliste Podijeljene u koljena Sipuncula i Echiura.
Mesozoa Mezozoe Podijeljeni u koljena Orthonectida i Rhombozoa.
Myxozoa Miksozoe Veoma modificirane Cnidaria
Pentastomida Jezičaste gliste Potklasa Maxillopoda koljena Arthropoda
Pogonophora Medvjedaste gliste Dio porodice Siboglinidae koljena Annelida.
Pterobranchia Perastoškrgaši Razred koljena Hemichordata
Symplasma Staklaste spužve Razred Hexactinellida koljena Porifera
Urochordata Tunikati Potkoljeno koljena Chordata
Vestimentifera Gliste sa oduškom Dio porodice Siboglinidae koljena Annelida
Ukupno: 16

Koljena/divizije kopnenih biljaka

U narednoj tabeli je prikazano deset divizija današnjih embriofita (kopnene biljke). Na njih se mogu dodati dvije divizije/koljena algi: Chlorophyta i Charophyta, koje su uključeni s kopnenim biljkama u kladus Viridiplantae. Definicija i klasifikacija biljaka na ovom nivou varira od izvora do izvora i progresivno se mijenjala u posljednjih nekoliko godina. Tako neki izvori stavljaju preslice u diviziju Arthrophyta i paprati u diviziju Pteridophyta, dok ih drugi uključuju u Pteridophyta, kao što je prikazano u nastavku. Podjela Pinophyta se može koristiti za sve golosemenjače (tj. uključujući cikade, ginkgo i gnetofte), ili četinjača samo u nastavku.

Od prvog objavljivanja APG sistema, 1998. godine, koji je predložio klasifikaciju cvjetnica do nivoa reda, mnogi izvori radije za zamjenjuju redove neformalnim kladusima. Gdje su se u formalnom redove, tradicionalne podjele navedene u nastavku su svedeni na mnogo nižem nivou, npr. potklase, kao što su konifere (Conifera).[16][17]

Divizija Značenje Opće ime Obiježavajuća svojstva
Anthocerotophyta[18] Anthocerosolike biljke Rožnate mahovine Rogoliki sporofit, nemaju provodni (vaskularni) sistem
Bryophyta Bryumolike biljke, mahovine Mahovine Stalni negranati sporofiti, bez provodnih snopića
Marchantiophyta,[19]

Jetrenjače [20]

Marchantiolike biljke

Jetraste biljke

Mahovine jetrenjače Prolazni negranati sporofiti, bez provodnog sistema
Lycopodiophyta,[16]

Lycophyta[21]

'Lycopodiumaste biljke

"Vučije" biljke

Klupkolike i bodljaste mahovine Mikrofilski listovi, imaju provodni sistem
Pteridophyta Papratima slične biljke, paprati Paparati i preslice Protalij gametofiti, provodni sistem
Pinophyta

Coniferophyta[22]

Pinusolike biljke

Biljke sa šišarkom

Četinari Šišarke sa sjemenkama i drvenastim traheidama
Cycadophyta[23] Cycasolike biljke, palmolike biljke Cikade Sjemenke, krunasto spojeni listovi
Ginkgophyta[24] Ginkgolike biljke Ginko, Drvo vilina kosa Sjemenke nisu zaštićene plodom (pojedinačno današnje vrste)
Gnetophyta[25] Gnetumolike biljke Gnetofite Sjemenke i drvenasti sistem provodnih sudova
Magnoliophyta Magnolia,Magnoliolike biljke Cvjetnice, angiosperme Cvjetovi i plodovi, provodni sistem sa sudovima
Ukupno: 10

Divizije gljiva

Glavni članak: Fungi
  1. Chytridiomycota
  2. Blastocladiomycota
  3. Zygomycota
  4. Glomeromycota
  5. Ascomycota
  6. Basidiomycota
  7. Microsporidia
  8. Neocallimastigomycota

Koljena/divizije protista

Opis grupe Koljeno[26] Značenje Uobičajeno ime Izdvajajuća svojstva Primjer
Heterotrofi (bez aparata za kretanje) Rhizopoda root-foot[27] Amoeba Ameboidi sa sposobnošću promjene oblika tijela Amoeba
Actinopoda Zrakastonošci ------- Duge, tanke aksopodije Radiolarije
Foraminifera Imaju otvore Foraminifere Komplesna ljuštura sa jednom ili više komora more Foraminifere
Fotosintetski protisti Dinoflagellata Vrtložasti bičari Dinoflagelate Jednoćelijski, imaju dva nejednaka biča Crvene oznake
Euglenophyta Biljke Božije či Euglenidae Imaju pelikulu, opnasti omotač koji ćeliji daje oblik. Euglena
Chrysophyta Zlatna biljka Zlatne alge Diatoma
Rhodophyta Ružičaste alge Crvrne alge Ćelije nemaju bič ili centriole; sadrže fikoobiliproteine koji daju tintu (mastilo) Koralne alge
Phaeophyta Mrke alge Smeđe slge Hloroplasti su omotani sa četiri membrane, formiraju razna tkiva Morske alge
Heterotrofi sa bičevima Sarcomastigophora Trypanosoma cruzi
Ciliophora Paramecium
Stvaraju nepokretne spore Apicomplexa Plasmodium
Heterotrofi ograničene pokretljivosti Oomycota Vodene plijesni
Acrasiomycota Dictyostelium
Myxomycota Fuligo
Ukupno: 14

Bacterijska koljena/divizije

Glavni članak: Bacterijska koljena

Danas je poznato 29 koljena koje prihvata Spisak prokariotskih imena sa statusom u nomenklaturi (LPSN)[28]

  1. Acidobacteria, fenotipski raznolike pretežno nekultivirane
  2. Actinobacteria, Visoko-G+C Gram pozitivne vrste
  3. Aquificae, samo 14 termofilnih rodova, veoma razgranate
  4. Bacteroidetes
  5. Caldiserica, nekadašnji kanditati za diviziju OP5, Caldisericum exile je jedini predstavnik
  6. Chlamydiae, samo 6 rodova
  7. Chlorobi, samo 7 rodova , zelene sumporne bakterije
  8. Chloroflexi, zelene nesumporne bakterije
  9. Chrysiogenetes, samo 3 roda (Chrysiogenes arsenatis, Desulfurispira natronophila, Desulfurispirillum alkaliphilum)
  10. Cyanobacteria, poznate i kao plavo-zelene alge
  11. Deferribacteres
  12. Deinococcus-Thermus, Deinococcus radiodurans i Thermus aquaticus su "općenito poznate" vrste ovog koljena
  13. Dictyoglomi
  14. Elusimicrobia, nekadašnji kandidat divizije Thermus grupe 1
  15. Fibrobacteres
  16. Firmicutes, Nisko-G+C Gram pozitivne vrste, kao one koje formiraju spore: Bacilli (aerobni) i Clostridia (anaerobna)
  17. Fusobacteria
  18. Gemmatimonadetes
  19. Lentisphaerae, nekadašnji kladus VadinBE97
  20. Nitrospira
  21. Planctomycetes
  22. Proteobacteria, poznatiji kao koljena, uključuje vrste kao što su Escherichia coli ili Pseudomonas aeruginosa
  23. Spirochaetes, vrsta uključuje Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje Lymeovu bolest
  24. Synergistetes
  25. Tenericutes, alternativno razred Mollicutes u koljenu Firmicutes (rod: Mycoplasma)
  26. Thermodesulfobacteria
  27. Thermomicrobia
  28. Thermotogae, duboko razgranate
  29. Verrucomicrobia

Koljena/divizije/carstva arhea

  1. Crenarchaeota, drugo najuobičajenije koljenomo Archea
  2. Euryarchaeota, najuobičajenije koljeni Archaea
  3. Korarchaeota
  4. Nanoarchaeota, ultra-mali simbioti, pojedinačno poznate vrste
  5. Thaumarchaeota

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ "Life sciences". The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third izd.). Houghton Mifflin Company. 2005. Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.
  3. ^ Berg, Linda R. (2007-03-02). Introductory Botany: Plants, People, and the Environment (2 izd.). Cengage Learning. str. 15. ISBN 9780534466695. Pristupljeno 23 July 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Collins AG, Valentine JW (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Evol. Dev. 3: 432-442.
  5. ^ Naik, V.N. (1984). Taxonomy of Angiosperms. Tata McGraw-Hill. str. 27. ISBN 9780074517888.
  6. ^ Valentine, James W. (2004). On the Origin of Phyla. Chicago: University Of Chicago Press. str. 7. ISBN 0-226-84548-6.
  7. ^ Budd, G.E.; Jensen, S. (2000). "A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla". Biological Reviews. 75 (2): 253–295. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x. PMID 10881389. Pristupljeno 2007-05-26. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ Rouse G.W. (2001). "A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera". Zoological Journal of the Linnean Society. 132 (1): 55–80. doi:10.1006/zjls.2000.0263.
  9. ^ Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L (October 1996). "Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences". Mol. Biol. Evol. 13 (8): 1128–32. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675. PMID 8865666.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Budd, G. E. (1998). "Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle". Lethaia. Blackwell Synergy. 31 (3): 197–210. doi:10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x.
  11. ^ Briggs, D. E. G.; Fortey, R. A. (2005). "Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation". Paleobiology. 31 (2 (Suppl)): 94–112. doi:10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2.
  12. ^ Feldkamp, S. (2002): Modern Biology. Holt, Rinehart, and Winston, USA. (pp. 725)
  13. ^ Hodda, M (2011). "Phylum Nematoda Cobb, 1932. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal biodiversity: An outline of higher-level classification and survey of taxonomic richness". Zootaxa. 3148: 63–95.
  14. ^ Zhang, Z (2013). "Animal biodiversity: An update of classification and diversity in 2013. In: Zhang, Z.-Q. (Ed.) Animal Biodiversity: An Outline of Higher-level Classification and Survey of Taxonomic Richness (Addenda 2013)". Zootaxa. 3703 (1): 5–11. doi:10.11646/zootaxa.3703.1.3.
  15. ^ Species Register. "Flatworms — Phylum Platyhelminthes". Marine Discovery Centres. Pristupljeno 2007-04-09. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  16. ^ a b Cronquist, A.; A. Takhtajan; W. Zimmermann (1966). "On the higher taxa of Embryobionta". Taxon. International Association for Plant Taxonomy (IAPT). 15 (15): 129–134. doi:10.2307/1217531. JSTOR 1217531.
  17. ^ Chase, Mark W.; Reveal, James L. (2009), "A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III", Botanical Journal of the Linnean Society, 161 (2): 122–127, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  18. ^ Mauseth, James D. (2012). Botany : An Introduction to Plant Biology (5th izd.). Sudbury, MA: Jones and Bartlett Learning. ISBN 978-1-4496-6580-7.CS1 održavanje: ref=harv (link) p. 489
  19. ^ Crandall-Stotler, Barbara; Stotler, Raymond E. (2000). "Morphology and classification of the Marchantiophyta". Bryophyte Biology. Cambridge: Cambridge University Press. str. 21. ISBN 0-521-66097-1. Nepoznati parametar |editors= zanemaren (prijedlog zamjene: |editor=) (pomoć)
  20. ^ Mauseth 2012, str. 489.
  21. ^ Mauseth 2012, str. 509.
  22. ^ Mauseth 2012, str. 535.
  23. ^ Mauseth 2012, str. 540.
  24. ^ Mauseth 2012, str. 542.
  25. ^ Mauseth 2012, str. 543.
  26. ^ http://www.nicholls.edu/biol-ds/Biol156/Lectures/Protista.pdf
  27. ^ http://www.memidex.com/rhizopoda
  28. ^ J.P. Euzéby. "List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature: Phyla". Pristupljeno 30 December 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Koljeno_(biologija)&oldid=3015020"