Razlika između verzija stranice "Hadži Omerova džamija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Husedžinović 2005. |
No edit summary |
||
Red 34: | Red 34: | ||
== Historija == |
== Historija == |
||
Izgrađena je 1618. godine u podgrađu tvrđave [[Kastel]], u naselju Dolac, pošto se ime osnivača nalazi upisano na vakufnami Sefer-spahije iz 1618. godine. U popisu mahala iz 1851. godine, mahala Dolac ima 29 kuća. Harem uz džamiju se počeo formirati poslije izgradnje džamije, te se tu nalazilo nekoliko masivnih i lijepo klesarski obrađenih bašluka. |
Izgrađena je 1618. godine u podgrađu tvrđave [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], u naselju Dolac, pošto se ime osnivača nalazi upisano na vakufnami Sefer-spahije iz 1618. godine. U popisu mahala iz 1851. godine, mahala Dolac ima 29 kuća. Harem uz džamiju se počeo formirati poslije izgradnje džamije, te se tu nalazilo nekoliko masivnih i lijepo klesarski obrađenih bašluka. |
||
Pod zaštitom [[UNESCO]]-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije. Harem džamije sadrži stotinjak nišana, što starijih, što novijih. Jedan dio nišana je oštećen, a jedan dio je prenesen iz drugih banjalučkih mezaristana. |
Pod zaštitom [[UNESCO]]-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije. Harem džamije sadrži stotinjak nišana, što starijih, što novijih. Jedan dio nišana je oštećen, a jedan dio je prenesen iz drugih banjalučkih mezaristana. |
Verzija na dan 2 maj 2021 u 20:32
Hadži Omerova džamija | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Lokacija | Banja Luka |
Geografske koordinate | 44°46′02″N 17°11′38″E / 44.767219°N 17.193868°E |
Država | Bosna i Hercegovina |
Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
Arhitektonski opis | |
Dovršeno | Početak 16. vijeka[1] |
Specifikacije | |
Munare | 1 |
Hadži Omerova ili Dolačka džamija nalazi se u banjalučkom naselju Dolac.
Historija
Izgrađena je 1618. godine u podgrađu tvrđave Kastel, u naselju Dolac, pošto se ime osnivača nalazi upisano na vakufnami Sefer-spahije iz 1618. godine. U popisu mahala iz 1851. godine, mahala Dolac ima 29 kuća. Harem uz džamiju se počeo formirati poslije izgradnje džamije, te se tu nalazilo nekoliko masivnih i lijepo klesarski obrađenih bašluka.
Pod zaštitom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije. Harem džamije sadrži stotinjak nišana, što starijih, što novijih. Jedan dio nišana je oštećen, a jedan dio je prenesen iz drugih banjalučkih mezaristana.
Hadži Omerova džamija je bila izgrađena u tipologiji džamija sa drvenom munarom i otvorenim sofama. Krov trijema se oslonjao na drvene stupove povezane drvenim lukovima. Unutar sofa je bilo drveno stepenište, pošto su na jednom dijelu sofe imale sprat, odakle se moglo ući na mahfil izvana.
Rušenje
Spaljena je 9. septembra 1993. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni; izgorio je krov i munara. U septembru naredne godine svi ostaci džamije odvezeni su na smetljište.[2] Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Obnova
Hadži Omerova džamija je obnovljena, te otvorena 14. jula 2007. godine.[3] Nije izvedena u skladu sa stanjem objekta prije rušenja.
Galerija
Također pogledajte
- Spisak džamija u Bosni i Hercegovini
- Spisak džamija u Banjoj Luci
- Spisak džamija u Banjoj Luci sagrađenih u 16. vijeku
- Ibrahim Halilović
Reference
- ^ a b "Hadži Omerova (Dolačka) džamija". KONS.gov.ba. Pristupljeno 4. 5. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.
- ^ "Otvorena obnovljena Hadži Omerova džamija". nezavisne.com. Pristupljeno 4. 5. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Literatura
- Alija Bejtić, Banja Luka pod turskom vladavinom, Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u 16. i 17. vijeku, Naše starine, I (Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine), Sarajevo 1953.
- Sabira Husedžinović, Džamije Banja Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII vijeka, Prilozi za orijentalnu filologiju 47-48, Orijentalni institut, Sarajevo 1999.
- Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Hadži Omerova džamija |