Preslica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Preslica
Equisetum arvense nf.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Pteridophyta
Razred Equisetopsida
Red Equisetales
Porodica Equisetaceae
Rod Equisetum
Vrsta E. arvense
Dvojno ime
Equisetum arvense
L.
Sinonimi
  • Allosites arvense Brogn.
  • Equisetum arvense fo. arcticum (Rupr.) M. Broun
  • Equisetum arvense fo. boreale (Bong.) Klinge
  • Equisetum arvense fo. campestre (Schultz) Klinge
  • Equisetum arvense fo. ramulosum (Rupr.) Klinge ex Scoggan
  • Equisetum arvense subsp. boreale (Bong.) Á. Löve
  • Equisetum arvense subsp. ramulosum (Rupr.) W.F. Rapp
  • Equisetum arvense var. arcticum Rupr.
  • Equisetum arvense var. campestre (Schultz) Rupr.
  • Equisetum arvense var. ramulosum Rupr.
  • Equisetum boreale Bong.
  • Equisetum calderi B. Boivin
  • Equisetum campestre Schultz
  • Equisetum saxicola Suksd.

Preslica (lat.Equisetum arvense), poznata i pod nazivima: konjski rep, koseterka, njivska preslica, poljska preslica, rastavić, šutkavac, je biljna vrsta iz porodice Equisetaceae. Jedan je od vrlo rasprostranjenih korova koji se teško iskorjenjuje. Ubraja se u red papratnjača

Preslica
Mlada preslica
Preslica voli vlažno i močvarno zemljište
Preslica podanak

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Raste u močvamom tlu, na pjeskovitim livadama i poljima, te duž željezničkih nasipa.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Ima trajnu podzemna stabljika je crne boje i poput niti rasprostranjuje se u dubinu i širinu. Jako je otporna. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu radi čega se naziva i "konjskim repom".

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Sadrži i do 12% kremne kiseline, što zavisi od zemljišta na kojem uspijeva i od starosti biljke. Starija biljka sadrži više ove kiseline, ali obliku koji se teže otapa u vodi. Sadrži također saponina ekvizetonina do 5%, što je posebno važno, jer se smatra da djeluje kao diuretik. Navodno sadrži alkaloide: nikotin, trimetoksipiridin i dimetilsulfon i flavonide (ekvizeterin, izokvercitrin), te organskih kiselina (jabučne, askorbinske i oksalne), smole, tanine, pektina nekih gorkih materija, karotenoida i dosta neorganskih soli: kalcij karbonata, kalij sulfata, kalij hlorida, magnezija, željeza i mangana.[1][2]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Za lijek se skuplja cijela biljka. Mnogostruka ljekovitost preslice bila je poznata još u starom vijeku. Jedno je od najboljih sredstava za liječenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i tuberkuloze pluća. Preslica je veoma dobra u liječenju svih oblika malokrvnosti, jer pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Nenadoknadivo je sredstvo u liječenju čira na želucu, fistula na debelom crijevu i drugih oblika čireva, zatim u liječenju bolesti mokraćnih organa. Mladi listovi preslice se mogu koristiti u ishrani kao dodatak salatama.

Primjena u narodnoj medicini[uredi | uredi izvor]

Poljska preslica se više primjenjuje u narodnoj nego u oficielnoj medicini i pored toga što je u velikom broju svjetskih farmakopeja[1][2] navedena kao oficijelna ljekovita biljka. Zbog astringentnog djelovanja upotrebljava za liječenje otvorenih rana kod kojih je teško zaustaviti krvarenje. Narodni ljekari i travaru preporučuju da se preslica izgnječi i stavi direktno na ranu. Ako nije moguće naći svježu, rana se može posuti izmrvljenom suhom preslicom. Česta je upotreba preslice kod problema sa urinarnim traktom te se koristi i u čajnim mješavinama za liječenje urinarne infekcije. Zavisno od potreba, čaj od preslice se može pripremiti na nekoliko različitih načina.[3][4]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
  • Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Brit. Herb Pharm (1983)
  2. ^ a b Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje, str. 150
  3. ^ Priprema čaja od preslice
  4. ^ Priprema čaja od preslice 2