Preslica
| Preslica | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Pteridophyta |
| Razred | Equisetopsida |
| Red | Equisetales |
| Porodica | Equisetaceae |
| Rod | Equisetum |
| Vrsta | E. arvense |
| Dvojno ime | |
| Equisetum arvense L. | |
| Sinonimi | |
| |
Preslica (lat.Equisetum arvense), poznata i pod nazivima: konjski rep, koseterka, njivska preslica, poljska preslica, rastavić, šutkavac, je biljna vrsta iz porodice Equisetaceae. Jedan je od vrlo rasprostranjenih korova koji se teško iskorjenjuje. Ubraja se u red papratnjača
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Raste u močvamom tlu, na pjeskovitim livadama i poljima, te duž željezničkih nasipa.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Ima trajnu podzemna stabljika je crne boje i poput niti rasprostranjuje se u dubinu i širinu. Jako je otporna. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu radi čega se naziva i "konjskim repom".
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]Sadrži i do 12% kremne kiseline, što zavisi od zemljišta na kojem uspijeva i od starosti biljke. Starija biljka sadrži više ove kiseline, ali obliku koji se teže otapa u vodi. Sadrži također saponina ekvizetonina do 5%, što je posebno važno, jer se smatra da djeluje kao diuretik. Navodno sadrži alkaloide: nikotin, trimetoksipiridin i dimetilsulfon i flavonide (ekvizeterin, izokvercitrin), te organskih kiselina (jabučne, askorbinske i oksalne), smole, tanine, pektina nekih gorkih materija, karotenoida i dosta neorganskih soli: kalcij karbonata, kalij sulfata, kalij hlorida, magnezija, željeza i mangana.[1][2]
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Za lijek se skuplja cijela biljka. Mnogostruka ljekovitost preslice bila je poznata još u starom vijeku. Jedno je od najboljih sredstava za liječenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i tuberkuloze pluća. Preslica je veoma dobra u liječenju svih oblika malokrvnosti, jer pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Nenadoknadivo je sredstvo u liječenju čira na želucu, fistula na debelom crijevu i drugih oblika čireva, zatim u liječenju bolesti mokraćnih organa. Mladi listovi preslice se mogu koristiti u ishrani kao dodatak salatama.
Primjena u narodnoj medicini
[uredi | uredi izvor]Poljska preslica se više primjenjuje u narodnoj nego u oficielnoj medicini i pored toga što je u velikom broju svjetskih farmakopeja[1][2] navedena kao oficijelna ljekovita biljka. Zbog astringentnog djelovanja upotrebljava za liječenje otvorenih rana kod kojih je teško zaustaviti krvarenje. Narodni ljekari i travaru preporučuju da se preslica izgnječi i stavi direktno na ranu. Ako nije moguće naći svježu, rana se može posuti izmrvljenom suhom preslicom. Česta je upotreba preslice kod problema sa urinarnim traktom te se koristi i u čajnim mješavinama za liječenje urinarne infekcije. Zavisno od potreba, čaj od preslice se može pripremiti na nekoliko različitih načina.[3][4]
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
- Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor] | ||
- ^ a b Brit. Herb Pharm (1983)
- ^ a b Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje, str. 150
- ^ Priprema čaja od preslice
- ^ "Priprema čaja od preslice 2". Arhivirano s originala, 24. 10. 2015. Pristupljeno 6. 1. 2015.