Ruta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja, pogledajte Ruta (čvor).
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Ruta
Ruta graveolens3.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Sapindales
Porodica Rutaceae
Rod Ruta
Vrsta R. graveolens
Dvojno ime
Ruta graveolens
L.
Ruta graveolens

Ruta (latinski: Ruta graveolens) je začinska, ljekovita i ukrasna biljka iz porodice Rutaceae.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Ruta potiče iz južne Evrope. Na području Mediterana i Balkanskog poluostrva do Krima raste divlje.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Obična ruta, poznata i kao "biljka ljupkosti" je polugrmasta, višegodišnja biljka sa mnogobrojnim žlijezdama u kojima se nalazi eterično ulje. Stablo joj je uspravno. U donjem dijelu odrveni, visine 20-100 cm, okruglog presjeka. Listovi su naizmjenični perasto dijeljeni na objajaste režnjeve, plavičastozelene boje. Cvjetovi su bez mirisa, zelenkastožuti, četveročlani i jedino na vrhu petočlani. Cvate od juna do augusta. Čašični listići su trokutasti, krunični listići duž oboda nazubljeni ili na rese usječeni. Plod je čahura presjeka do 1 cm.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Biljka sadrži mliječni sok, koji se koristi protiv bradavica i kurijih očiju. Sadrži i eterično ulje, flavonske glikozide, furanokumarine, alkaloide kinolinskog tipa.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Ruta se danas ne koristi u ljekovite svrhe, jer je fototoksična biljka, koja kod dodira pri sunčevoj svjetlosti draži kožu.

Koristila se kao začin još od antičkog Rima, ali u jako malim količinama. Što zbog intenzivnog, nekima i neugodnog, mirisa i ukusa, što zbog činjenice da veće količine loše utiču na crijeva. Koristila se i u lječenju očnih bolesti, bolesti uha i lišavanju crijevnih parazita. Treba je koristiti samo u obliku standardiziranih gotovih pripravaka. U homeopatskim pripravcima daje se kod nagnječenja mišića i zglobova, bolesti vena. Ne smije se koristiti tokom trudnoće, jer može prouzrokovati pobačaj.

Zbog eteričnih ulja, koristi se u proizvodnji parfema, a u domaćinstvu i kao sredstvo protiv mrava.

Narodno vjerovanje[uredi | uredi izvor]

Ruti su se pripisivale karakteristike univerzalne ljekovite biljke: protiv otrova, zlih duhova, vraga i zlih pogleda. Da bi poprimila ljekovitost, sijala se uz psovke, a mladu biljku je trebalo ukrasti.

U Italiji su se rutom štiti od loših pogleda. Potopljenom u svetu vodu, njome su svetili kuću.

U Švicarskoj, sa drugim sastojcima umotana ispod kućnog praga, štitila je od duhova i vještica.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]