Che Guevara

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ernesto "Che" Guevara
Example alt text
Che Guevara
Rođenje 14. juni 1928.
Rosario, Argentina
Smrt 9. oktobar 1967.
La Higuera, Bolivija

Ernesto Rafael Guevara Lynch de la Serna, poznatiji kao Che Guevara (1928 - 1967) bio je kubanski revolucionar, inače po zvanju ljekar iz Argentine. Ernesto Guevara de la Serna rođen je 14. juna 1928. u mjestu Rosario, jednom od većih argentinskih gradova, u dobrostojećoj porodici. Iako je porodica bila aristokratskog porijekla, preferirala je socijalističke ideje. Godine 1947. Ernesto susreće mladu Bertu Gildu Infante, znanu pod imenom Tita. Tita je bila članica argentinske komunističke omladine i njih dvoje će kasnije postati nerazdvojni prijatelji. Zajedno će čitati marksističke tekstove i raspravljati o aktuelnim pitanjima. Godine 1948. Ernestu je 20 godina i upisuje se na studij medicine na univerzitetu u Buenos Airesu. Do marta je položio sve ispite iz prve godine, u junu polaže sve ispite iz druge godine, a u decembru iste godine sve ispite sa treće godine. 1. januara 1950. mladi Ernesto kreće na putovanje sjevernim argentinskim provincijama, i to na biciklu kojeg je preradio u maleni motor. Tako stiže u San Francisco del Chahar, blizu Córdobe, gdje njegov prijatelj Alberto Granado upravlja centrom za oboljele od lepre. Po povratku s tog putovanja nastavlja studij s velikim interesom za alergije, astmu i lepru.

Za vrijeme studija radio je kao bolničar na trgovačkim brodovima argentinske nacionalne trgovačke pomorske kompanije. Na tim putovanjima obilazi južne obale Argentine, Brazil, Venecuelu i Trinidad. U oktobru odlučuje krenuti na putovanje kroz Latinsku Ameriku, zajedno s Albertom Grandadom na starom Norton-motociklu od 500 cc. Na tom putovanju 1. maja stiže u Limu. Tu upoznaje doktora Huga Pescea, peruanskog naučnika i direktora nacionalnog programa za lepru, te istaknutog marksistu. Oni nekoliko noći do ranih jutarnjih sati vode razgovore. Che će te razgovore kasnije istaknuti kao veoma važne u promjeni njegova stava prema životu i društvu. Tada se odlučuje vratiti u Buenos Aires, kako bi dovršio studij. Putuje teretnim avionom preko Miamija, gdje dolazi do tehničkih poteškoća što odlaže let za mjesec dana. Kako bi preživio, mladi Che radi kao konobar i perač posuđa u jednom baru. U redovnoj proceduri provjere stranaca ispituje ga policija, te ga pitaju da li su njegovi roditelji komunisti. Vraća se u Buenos Aires 31. august, a studij završava početkom 1953. godine. Nakon liječničkog pregleda za regrutovanje u vojsku proglašen je nesposobnim. Potom odlazi u Boliviju, da bi se nakon promjene nekoliko zemalja skrasio u Gvatemali. 7. jula ponovo odlazi na proputovanje Latinskom Amerikom. S tog putovanja piše svojoj tetki Beatriz: Na slici našeg voljenog druga Staljina zakleo sam se da neću predahnuti prije nego taj kapitalistički oktopus bude uništen. Godine 1954. učestvuje u borbama protiv gvatemalske vlade, gdje se prijavio u sanitet pobunjenika i naučio svoje prve vojničke vještine. Početkom 1955. godine Che radi kao doktor u bolnici Hospital Central u Mexico Cityu. U junu susreće brata Fidela Castra - Raula Castra, s kojim će se sprijateljiti.

24. juna 1956. meksička policija hapsi Chea zajedno sa njegovim kubanskim prijateljima (među kojima je bio i Fidel Castro), a 3. jula novinska agencija UPI objavljuje: Argentinski doktor Guevara biće deportiran u domovinu zbog pretpostavka da je učestvovao u neuspjeloj zavjeri protiv kubanske vlade Fulgencija Batiste. Bivši meksički predsjednik Lázaro Cárdenas umiješaće se u rad policije kako bi odbranio kubanske revolucionare pa su krajem jula Che Guevara i braća Castro pušteni na slobodu. Na slobodi su u tajnosti nastavili sa svojim revolucionarnim aktivnostima. 2. decembra grupa od 82 ljudi iskrcava se na istočnoj obali Kube kod mjesta Los Cayelos. Međutim njihov dolazak je primjećen i vladine snage kreću u potjeru za njima. Revolucionari se dijele u manje grupe.

5. decembra kod mjesta Alegría del Pino Che upada u zasjedu, biva ranjen u vrat ali uz pomoć suboraca uspijeva pobjeći u polja šećerne trske, da bi 21. decembra Cheova grupa stigla na plantažu kafe, gdje ih je Fidel već čekao nekoliko dana. U januaru 1957. napadaju kasarnu u mjestu La Plata. Bila je to prva pobjeda revolucionara. U osvit zore prvog dana nove godine diktator Batista pobjegao je iz zemlje. Nakon pobjede revolucije Che 9. februara dobija kubansko državljanstvo. Od jula do augusta na putu je sa službenom kubanskom delegacijom, prvo u Ujedinjene Arapske Emirate i Egipat, gdje susreće Nassera. Potom odlazi u Indiju, Tajland, Japan, Indoneziju i Pakistan. Povodom incidenta u Zaljevu svinja kada su izbjegli Kubanci uz pomoć Amerikanaca pokušali srušiti vlast na Kubi izjavljuje: Mi imamo sastanak sa historijom i jednostavno sebi ne možemo dopustiti da nas uplašite! Moramo zadržati entuzijazam s kojim smo krenuli u borbu. Moramo graditi tvornice s lijevom rukom, u desnoj ruci držati pušku, a s obje noge zgaziti crve.

Nakon ubistva kongoanskog predsjednika Lumubme i dolaska na vlast diktatora Čombe Che u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku izjavljuje: Svi slobodni ljudi svijeta moraju biti spremni na osvetu za kongoanski zločin. Godine 1965. Che odlazi u Kongo s grupom kubanskih suboraca, kako bi učestvovao u tamošnjim borbama. Godinu dana kasnije (1966.) Che u najvećoj tajnosti putuje u Havanu gdje se priprema za novu misiju u Boliviji. Preko Moskve, Praga, Beča i Brazila Che stiže u Boliviju 3. novembra. Međutim 8. oktobra 1967. kod sela La Higuera Chea i njegova dva suborca zarobila je bolivijska vojska. Na mjesto gdje su zarobljeni uskoro dolazi pukovnik bolivijske vojske, Kubanac koji radi za CIA-u. On sprovodi zapovijed s više instance i na licu mjesta ubija Chea i njegove suborce Willya Cubu i Juana Pabla Changa. Bolivijski vojnik je izvršio naređenje, ali nije mogao gledati dok je pucao u njih.

Nakon Cheove smrti vodeći svjetski listovi ponudili su 125.000 američkih dolara za njegov dnevnik. 1. jula 1968. dnevnik je objavljen na Kubi i distribuiran je besplatno. Sadržaj dnevnika izazvao je međunarodni skandal zbog načina na koji su bolivijska vojska i Amerikanci tretirali ratne zarobljenike. Zbog svoje tragične smrti Che je postao uzor mnogim mladima posebno tokom 1960-ih i 1970-ih godina XX. vijeka.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
Wikicitat
Wikicitat: Che Guevara