Nedostatak mitohondrijskog trifunkcionalnog proteina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nedostatak mitohondrijskog trifuncijskog proteina
(Nedostatak TFP[1])
Nedostatak mitohondrijskog trifunkcijskog proteina ima autosomno recesivni obrazac nasljeđivanja
Klasifikacija i vanjski resursi
OMIM609015
DiseasesDB34111
eMedicineped/1284
MeSHD024741

Nedostatak mitohondrijskog trifuncijskog proteina (nedostatak MTP ili MTPD) je autosomno recesivni poremećaj oksidacije masnih kiselina[2] koji sprečava organizam da određene masti pretvara u energiju, posebno tokom perioda bez hrane.[3][4] Ljudi sa ovim poremećajem imaju neadekvatne nivoe enzima koji razgrađuju određenu grupu masti zvanu dugolančane masne kiseline.[4]

Znakovi i simptomi[uredi | uredi izvor]

Ispoljavanje nedostatka mitohondrijalnog trofunkcijskog proteina može početi u djetinjstvu, a karakteristike koje se javljaju su: nizak šećer u krvi, slab tonus mišića i problemi s jetrom. Dojenčad s ovim poremećajem izložena su riziku od srčanih problema, poteškoća s disanjem i pigmentacijskom retinopatijom. Znakovi i simptomi mogu početi "nakon" uzrasta dojenčeta uključuju hipotoniju, bol u mišićima, raspad mišićnog tkiva i gubitak osjeta u ekstremitetima koji se naziva periferna neuropatija. Neki koji imaju manjak MTP-a pokazuju progresivni tok povezan sa miopatijom i rekurentnom rabdomiolizom.[4][5][6]

Genetika[uredi | uredi izvor]

Funkcija HADHB u beta-oksidaciji

Genetika nedostatka mitohondrijskog trofunkciojskog proteina zasniva se na mutacijama u genima HADHA[7] i HADHB[8] koji uzrokuju ovaj poremećaj. Svaki od ovih gena daje upute za stvaranje dijela enzimskog kompleksa koji se zove mitohondrijski trifunkcijskni protein. Ovaj enzimski kompleks funkcionira u mitohondrijama, centrima za proizvodnju energije unutar ćelija: mitohondrijski trifunkcijski protein sadrži tri enzima, od kojih svaki obavlja različitu funkciju. Ovaj enzimski kompleks je potreban za metabolizam grupe masti koje se nazivaju dugolančane masne kiseline. Ove masne kiseline se pohranjuju u tjelesnom masnom tkivu i glavni su izvor energije za srce i mišiće. Tokom perioda posta, masne kiseline su također važan izvor energije za jetru i ostala tkiva.[9][10][11]

Mutacije u genima HADHA ili HADHB koje uzrokuju nedostatak mitohondrijskog trifunkcijskog proteina remete sve funkcije ovog enzimskog kompleksa.[12] Bez dovoljne razine ovog enzimskog kompleksa, dugolančane masne kiseline se ne mogu metabolizirati. Kao posljedica toga, ove masne kiseline ne pretvaraju se u energiju, što može dovesti do nekih obilježja ovog poremećaja. Dugolančane masne kiseline također mogu nagomilati i oštetiti jetru, srce i mišiće. Ovo abnormalno nakupljanje uzrokuje druge simptome nedostatka mitohondrijalnog trifunkcionalnog proteina.

Mehanizam ovog stanja ukazuje da mitohondrijski trofunkcijskii protein katalizira tri koraka u mitohondrijskoj beta-oksidaciji masnih kiselina: dugolančanom 3-hidroksiacil-CoA dehidrogenazom (LCHAD), aktivnošću dugolančane enoil-CoA hidrataze i dugolančane tiolaze. Nedostatak ovog proteina okarakteriziran je smanjenom aktivnošću sva tri enzima. Klinički, nedostatak trifunkcijskog proteina obično dovodi do iznenadne neobjašnjive smrti dojenčadi, kardiomiopatije ili miopatije skeletnih mišića.[10][11][13]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza nedostatka mitohondrijskog trifunkcionkcijskog proteina često se potvrđuje korištenjem tandemske masene spektrometrije.[2] Za ovo stanje dostupno je genetičko savjetovanje. Dodatno su dostupni i sljedeći testovi:

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Glukoza

Upravljanje nedostatkom mitohondrijskog trifunkcijskog proteina podrazumijeva sljedeće:[6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Mitochondrial trifunctional protein deficiency | Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program". rarediseases.info.nih.gov. Arhivirano s originala, 31. 7. 2019. Pristupljeno 31. 7. 2019.
  2. ^ a b Solish JO, Singh RH (2002). "Management of fatty acid oxidation disorders: a survey of current treatment strategies". J Am Diet Assoc. 102 (12): 1800–1803. doi:10.1016/S0002-8223(02)90386-X. PMID 12487544.subscription needed
  3. ^ "OMIM Entry - # 609015 - MITOCHONDRIAL TRIFUNCTIONAL PROTEIN DEFICIENCY; MTPD". omim.org. Pristupljeno 5. 11. 2016.
  4. ^ a b c Reference, Genetics Home. "mitochondrial trifunctional protein deficiency". Genetics Home Reference. Pristupljeno 28. 10. 2016.
  5. ^ "Mitochondrial trifunctional protein deficiency | Genetic and Rare Diseases Information Center(GARD) – an NCATS Program". rarediseases.info.nih.gov. Pristupljeno 12. 11. 2016.
  6. ^ a b Swaiman, Kenneth F.; Ashwal, Stephen; Ferriero, Donna M.; Schor, Nina F. (2014). Swaiman's Pediatric Neurology: Principles and Practice (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 461, 1638. ISBN 978-0323089111. Pristupljeno 12. 11. 2016.
  7. ^ Reference, Genetics Home. "HADHA gene". Genetics Home Reference. Pristupljeno 5. 11. 2016.
  8. ^ Reference, Genetics Home. "HADHB gene". Genetics Home Reference. Pristupljeno 5. 11. 2016.
  9. ^ "Long-Chain Acyl CoA Dehydrogenase Deficiency: Background, Pathophysiology, Epidemiology". eMedicine. 24. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2016.
  10. ^ a b "HADHA hydroxyacyl-CoA dehydrogenase/3-ketoacyl-CoA thiolase/enoyl-CoA hydratase (trifunctional protein), alpha subunit [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI". www.ncbi.nlm.nih.gov. Pristupljeno 12. 11. 2016.
  11. ^ a b "Home - Gene - NCBI". www.ncbi.nlm.nih.gov. Pristupljeno 12. 11. 2016.
  12. ^ "OMIM Entry - * 600890 - HYDROXYACYL-CoA DEHYDROGENASE/3-KETOACYL-CoA THIOLASE/ENOYL-CoA HYDRATASE, ALPHA SUBUNIT; HADHA". omim.org. Pristupljeno 5. 11. 2016.
  13. ^ Rector, R. Scott; Payne, R. Mark; Ibdah, Jamal A. (1. 1. 2008). "Mitochondrial Trifunctional Protein Defects: Clinical Implications and Therapeutic Approaches". Adv Drug Deliv Rev. 60 (13–14): 1488–1496. doi:10.1016/j.addr.2008.04.014. ISSN 0169-409X. PMC 2848452. PMID 18652860.
  14. ^ a b RESERVED, INSERM US14 -- ALL RIGHTS. "Orphanet: Mitochondrial trifunctional protein deficiency". www.orpha.net. Pristupljeno 12. 11. 2016.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]