Fizika elementarnih čestica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja. Često se koristi i naziv "visokoenergetska fizika", jer se eksperimenti ne odvijaju u normalnim okruženjima kakva se nalaze u prirodi, već prilikom visokoenergetskih sudara čestica, kakvi se postižu u akceleratorima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pretpostavka da se sva materija sastoji od elementarnih čestica se pojavila u 6. vijeku p. n. e., ako ne i prije. Filozofsku doktrinu pod nazivom "atomizam" su zagovarali starogrčki filozofi poput Leukipa, Demokrita i Epikura. Iako je već Isaac Newton u 17. vijeku vjerovao da je tvar sastavljena od sitnih osnovnih dijelova, tu je ideju tek 1802. godine formalno izrazio John Dalton.

Periodni sistem elemenata iz 1869. godine, kojeg je izradio Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, je pomogao opravdati tu ideju koja je prevladavala kroz 19. vijek. Joseph John Thompson je otkrio da se atom sastoji od lakših elektrona i težih protona, a Ernest Rutherford je bombardiranjem atoma zlata alfa česticama otkrio da su protoni skupljeni u središtu atoma. Pojava izotopa je bila objašnjena otkrićem da atomsku jezgru uz protone sastavljaju i neutroni.

Početkom 20. vijeka počinje se razvijati nuklearna i kvantna fizika, koje dosežu svoj vrhunac otkrićem nuklearne fuzije i fisije. Ta otkrića su omogućila ostvarenje davnog alhemijskog sna o pretvaranju olova u zlato (kamen mudraca), iako na neisplativ način. Također su omogućila i izradu nuklearnih oružja.

Tokom 1950-ih i 1960-ih otkriveno je veliko mnoštvo čestica, koje je dobilo ime "zoološki vrt čestica", a zbog ogromnog broja čestica počelo se sumnjati u elementarnost tih čestica. Taj naziv je bio odbačen nakon formulacije standardnog modela tokom 1970-ih, koji je obrazložio mnoštvo čestica kao kombinacije puno manjeg broja elementarnih čestica.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: