Mađarska

Republika Mađarska Magyar Köztársaság
Zastava Grb
Himna: Himnusz ("Isten, áldd meg a magyart...") ("Bože, blagoslovi Mađare")
Položaj Mađarske na karti Položaj Mađarske
Glavni grad		Budimpešta (Budapest)
Službeni jezik		mađarski
Državno uređenje
• Predsjednik		László Sólyom
• Premijer		Ferenc Gyurcsány
Zakonodavstvo
Nezavisnost		31. oktobar, 1918. raspadom Austro-Ugarske 1989- Republika Mađarska
Površina
• Ukupno		93,030 km² km2 (109)
• Vode (%)		0.74
Stanovništvo
• Ukupno		10,064,000 Procjena 2007 (79)
• Gustoća		109/km2
Valuta		Forinta (HUF)
Vremenska zona		CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj		+36
Internetska domena		.hu

Mađarska je republika u Srednjoj Evropi, a graniči sa Slovačkom, Ukrajinom, Rumunijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. Površina Mađarske je 93.030 km², dok broj stanovnika prema popisu iz 2001. iznosi 10.198.315, uglavnom mađarske nacionalnosti. Glavni grad je Budimpešta. Mađarska je sa Bosnom i Hercegovinom diplomatske odnose uspostavila 28. decembra 1992. godine, a prvi ambasador Mađarske predao je akreditive u Sarajevu 25. aprila 1994. godine. U trupama SFOR-a učestvovalo je i 150 mađarskih vojnika. Postala je članica Evropske Unije 1. maja 2004. godine.

Historija

Današnja teritorija Mađarske je u starom vijeku bila rimska provincija Panonija. U 4. vijeku su je naselili Huni pod vođstvom Atile, biča Božijeg. Potom ovo područje naseljavaju germanska plemena. Nakon njih dolaze Avari. Ugri, današnji Mađari, Panoniju su naselili krajem IX vijeka. Bosanski naziv za Ugre je Mađari od mađarske riječi za njihovu naciju. 1000. godine Mađari su primili hrišćanstvo, a Stefan se krunisao za kralja. 1000-1301 Ugarskom su vladali Arpadovići, nakon čega pada pod strani uticaj. 1526. u Mohačkoj bici, Mađari su pretrpjeli poraz od strane Turaka i jedan dio pada pod Osmanlijsko carstvo, a drugi ulazi u Habsburšku monarhiju. U periodu reformacije, Mađari prilaze luteranstvu i klavinizmu. Pod velikim pritiskom na Beč od strane Mađara u periodu od 1848, osnovana je državna zajednica Austro-Ugarska 1867. Granica između Austrije i Ugarske je išla rijekom Lajtom. U Prvom svjetskom ratu (1914-1918) bila je članica Sila osovine zajedno sa Njemačkom i Italijom. Kada je Austro-Ugarska izgubila rat, država se podijelila na Austriju i Mađarsku, a preostali dijelovi su ušli u sastav Rumunije, Čehoslovačke i Jugoslavije. U Drugom svjetskom ratu (1939-1945) bila je na strani Trojnog saveza. U sastav Mađarske ušli su Bačka i Međumurje. U periodu od 1945-1989 je bila pod sovjetskim uticajem. Bila je članica Varšavskog ugovora. Do antikomunističke i antisovjetske pobune, tzv.. Mađarska revolucija, je došlo 1956. Pobuna je ugušena. 1989. promjenila je ime Narodna Republika Mađarska u Republika Mađarska.

Vlada

Predsjednika Mađarske bira parlament svakih 5 godina. Od 2006. predsjednik Mađarske je László Sólyom. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti. Mađarski parlament jest jednodoman i ima 386 zastupnika. Svaka osoba iznad 18 godina ima pravo glasa.

Političke podjele

Pored Budimpešte, u Mađarskoj ima još 19 pokrajina (megyék), te 20 slobodnih gradova (megyei város).

Geografija

• Gradovi: Budimpešta (Budapest), Debrecen, Miškolc (Miskolc), Segedin (Szeged), Pečuj (Pécs);kaposwar

Stanovništvo

Oko 98% stanovništva govori mađarski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji više etničkih manjina, kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumuni (0.7%) i Srbi (0.2%), iako većina njih govori mađarski. Neke susjedne zemlje imaju znatne mađarske manjine, pogotovo Rumunija (u Transilvaniji), Slovačka, Srbija (u Vojvodini) i Ukrajina (Zakarpatski kraj). Glavna religija u Mađarskoj je katoličanstvo (67.5%), a postoji i velik broj protestanata, to jest kalvinista (20%) i luterana (5%). Mađarska ima najveću Židovsku vjersku zajednicu (0.2%) u Srednjoj Evropi.

Vanjski linkovi

• Zvanična stranica parlamenta
• Zvanična stranica predsjednika
• Zvanična stranica premijera