Hermes

Hermes Ἑρμῆς
Prikaz Hermesa (Merkur) koji je načinio Hendrick Goltzius
Partner(i)	Afrodita
Djeca	Eros Pan Prijap
Roditelji	Zeus Maja

Hermes ili Hermo (grč. Ἑρμῆς, Hermễs) bio je starogrčki glasnik bogova, zaštitnik putnika, lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca. Hermesov pandan u rimskoj mitologiji je Merkur. Roditelji Hermesa su Zeus i Maja.

Etimologija

Za Hermesovo grčko ime mislilo se da dolazi od grčke riječi ἕρμα, herma koja označava kamen; kvadratni ili pravougli stub sa Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. Međutim, vjerovatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stubova došlo od njegovog imena. Od njegovog imena izvedene su riječi hermetičan koja označava nešto zatvoreno, budući da bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između bogova i ljudi. Na grčkom je hermaion označavalo sretan pronalazak.

Karakteristike

Hermesovi simboli su pijevac i kornjača, a može ga se prepoznati po putničkoj kapi (petasus), torbi, krilatim sandalama (talaria) i glasničkom štapu - grč. kerykeion s astrološkim simbolom bika ili štap kaducej sa zmijama. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira.

Ovidije daje kratak opis u svojim Metamorfozama:

Odmah na glavu klobuk i krila na noge ovaj
Metne, a u ruku jaku uspavljivu šibljiku uzme;
Jupiter-boga sin učinivši sve to iz dvora
Očinih na zemlju skoči i onda skine sa glave
Klobuk i ostavi krila te šibljiku samo zadrži,
Kojom koze ko pastir po zahodnim poljima goni

Hermes je glasnik koji prenosi ljudima poruke bogova, najbrži je od svih bogova i odan svom ocu Zeusu. Izumio je vatru i pritom se može usporediti sa Prometejem koji je vatru donio ljudima. Također je izumio liru i sirinks koje je potom razmijenio s Apolonom. Izmislio je i mnoge vrste utrka i boksački sport te je bio zaštitnik atletičara. Hermes je bio i pratilac mrtvih u Had. Često su ga prikazivali kao jedinog boga koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz samog Hada i Perzefonu. Isprva je Hermes bio falusni bog.

Epiteti

• Acacesius (akakijski)
• Argeiphontes (ubica Arga, diva)
• Charidotes (koji daje šarm)
• Criophorus (ovnonosac)
• Cyllenius (rođen na Kileni)
• Diaktoros (glasnik)
• Dolios (projektant)
• Enagonios (vezan uz igre, olimpijske)
• Enodios (na cesti)
• Epimelius (čuvar jata)
• Eriounios (srećonoša)
• Psychopompos (pratilac mrtvih)

Rođenje

Hermesa je rodila nimfa Maja na brdu Kileni u Arkadiji. Maja je Plejada, Atlantova kćerka. U Homerskim himnama opisano je rađanje Hermesa. Njegovu majku tajno je oplodio Zeus te je ona zamotala dijete u povoje, ali je ono pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u Tesaliju gdje je Apolon držao svoju stoku, ukrao mu je goveda i odnio ih u jednu pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao kornjaču koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega smjestio kravlja crijeva i tako napravio prvu liru. Apolon se požalio njegovoj majci da mu je Hermes ukrao stoku, ali se Hermes već vratio u svoje povoje te Maja nije vjerovala Apolonovim riječima. Zeus se umiješao i složio s Apolonom tvrdivši da je vidio sve događaje. Hermes je zatim počeo svirati na svojoj novoj liri, a Apolon se zaljubio u taj instrument te mu je ponudio stoku u zamjenu za liru. Apolon je tada postao umjetnik na liri, a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument, sirinks. Poslije je Apolon u zamjenu za sirinks Hermesu dao kaducej. Zbog ovog je događaja Hermes zaštitnik lopova.

Hermesova djeca

• Abder, Heraklov ljubavnik
• Autolik, princ lopova, Odisejev pradjed
• Eros (Kupid, Kupidon), s Afroditom
• Hermafrodit, s Afroditom
• Pan, s nimfom Driopom
• Prijap, s Afroditom, falusni bog
• Tiha ili Fortuna, s Afroditom, božica sreće

Priče

Hermes i Arg

Peter Paul Rubens: Merkur i Arg

Argeiphontes, Hermesov epitet koji označava Argovog ubicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom očiju koji je pazio na nimfu Iju, Zeusovu ljubavnicu, u Herinu svetištu u gradu Argu. Hermes je, na Zeusovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsjekao glavu. Njegove oči zatim su postavljene u paunov rep, a paun je postao Herin simbol. Kasnije je Hera nastavila goniti Iju poslavši na nju (bila je u obličju junice) obada da je progoni po svijetu i da joj smeta. Ija je naposljetku stigla do Egipta gdje je štovana kao božica.

Hermes i Perzej

Hermes je pomogao Perzeju da ubije gorgonsku Meduzu tako što mu je posudio svoje krilate sandale i Zeusov srp. Također mu je dao kacigu nevidljivosti i rekao mu da je koristi da ga Meduzine besmrtne sestre ne bi mogle vidjeti.

Artus Quellinus: Merkur, sa krilatom kacigom i sandalama

Hermes i Prometej

Eshil je u svom Okovanom Prometeju napisao da je Zeus poslao Hermesa da se suoči s Titanom Prometejem zbog proročanstva da će Zeusa neko svrgnuti sa prijestolja. Hermes je grdio Prometeja da je nerazuman, ali mu ovaj ipak nije odao detalje proročanstva.

Ilijada i Odiseja

U Homerovim djelima Ilijada i Odiseja, Hermes je pomogao kralju Prijamu od Troje da se ušulja u ahejsko uporište i suoči s Ahilejem te da ga uvjeri da mu vrati Hektorovo tijelo. U Odiseji je poslan da bi Kalipsi izrazio želju bogova da pusti Odiseja s ostrva. U desetom pjevanju, Odiseju daje biljku koja će ga štititi od Kirke.

Ljubav

Hermes se zaljubio u Herzu, jednu od tri sestre koje su služile Atini. Njena ljubomorna sestra Aglaura htjela je spriječiti tu ljubav pa ju je Hermes pretvorio u kamen. Sin Hermesa i Herze zvao se Kefal. Imao je još jednog sina, Keriksa, najvjerovatnije sa trećom sestrom - Pandrozom ili sa samom Herzom. Sa Aglaurom je imao Eumolpa.

Ostalo

Hermes ima još neka pojavljivanja u mitologiji:

• pomogao je Orfeju da vrati Euridiku iz Hada
• zaštitio je Dionisa od ljubomorne Here, nakon šta je ona ubila Dionisovu majku Semelu koja je začela to dijete sa Zeusom
• pretvorio je Minjade u šišmiše
• od Trija je naučio proricanje i vračanje
• odveo je Pandoru smrtnicima i usadio joj snažnu znatiželju.

Reference

• Hermes u grčkoj mitologiji (en)