Obična grbaštica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grbaštica
(Lepidium sativbum)
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiosperme
RazredEudikotiledone
RedRozide
Brassicales
PorodicaBrassicaceae
RodLepidium
VrstaL. sativum
Dvojno ime
Lepidium sativum
L.
Sinonimi
  • Arabis chinensis Rottler ex Wight
  • Cardamon sativum (L.) Fourr.
  • Crucifera nasturtium E.H.L.Krause
  • Lepia sativa (L.) Desv.
  • Lepidium hortense Forssk.
  • Lepidium spinescens DC.
  • Nasturtium crispum Medik.
  • Nasturtium hortense Garsault nom. inval.
  • Nasturtium sativum (L.) Moench
  • Nasturtium spinescens (DC.) Kuntze
  • Thlaspi sativum (L.) Crantz
  • Thlaspidium sativum (L.) Spach

Obična grbaštica ili baštenska sočivica (latinski: Lepidium sativum), ponekad zvana i kao baštenska salata kako bi se razlikovala od srodnog dragušca. Prilično brzo raste i jestiva je biljka.[1] [2]

Baštenska salata je genetički povezana s potočarkom i senfom sa kojima dijeli papreni, osebujan okus i miris. U nekim regijama, vrtna sočivica je poznata kao senfna salata, baštenska paprena salata, paprena trava ili siromahova paprika.[3][4]

Ova jednogodišnja biljka može doseći visinu od 60 cm, s mnogo grana na gornjem dijelu. Bijeli do ružičasti cvjetovi imaju prečnik samo 2 mm, a grupisani su u razgranate grozdove.[5][6]

Kada se konzumira sirova, salata od ove biljke je visoko hranjiva, a sadrži značajnu sadržaj vitamina A, C i K, te nekoliko prehrambenih minerala.

Baštenska salata u poljoprivredi[uredi | uredi izvor]

Baštenska salata uzgaja se komercijalno u: Engleskoj, Francuskoj, Holandiji i skandinavskim zemljama.[7]

Uzgoj je praktičan i po ukupnoj masi i na individualnoj razini. Pogodna je za hidroponski uzgoj i uspijeva u blago alkalnim vodama. Na mnogim lokalnim tržištima, potražnja za hidroponski uzgojenom salatom može premašiti dostupnu opskrbu, dijelom zbog toga što njeni listovi nisu pogodni za distribuciju u suhom obliku, tako da mogu biti djelomično sačuvani. Potrošači obično nabavljaju sjemena ili (u Evropi) na tržištu kao kutije živih sadnica.[7]

Jestivi izdanci beru se obično jednu do dvije sedmice nakon sadnje, kada su visoke 5 –13 cm.[8][9]

Baštenska salata dodaje se supama, sendvičima i salatama zbog osobenog okusa.[8] Također se jede kao klice, a svježe ili osušene sjemenke mogu se upotrijebiti kao paprika začin.[7] Njeni izdanci mogu se izrezati i koristiti u sendvičima s kuhanim jajima, majonezom i soli.

Tok klijanja baštenske salate
Sočivica može rasti gotovo bilo gdje

Hranljive tvari[uredi | uredi izvor]

Sirova biljka sadrži oko 89% vode, 6% ugljikohidrata (uključujući 1% hranjivih vlakana), 3% proteina, a manje od 1% masti (tabela). U iznosu od 100 grama, sirova masa ima zalihe od 32 kalorije i brojnih hranjivih tvari u značajnim količinama, uključujući vitamin K (516% dnevnih potreba, DV), vitamina C (83% DV) i vitamina A (43% DV). Među mineralima, nivo mangana je visok (26% DV), dok nekoliko drugih, uključujući i kalij i magnezij, ima u umjerenim količinama (tabela).

Ostala upotreba[uredi | uredi izvor]

Vrtna salata, poznata kao chandrashoor , a sjeme kao halloon[10] u Indiji obično koristi se u tradicionalnom medicinskom sistemu Ajurveda.[11] Na Bliskom istoku se koristi kao ljekovita biljka, a poznata je pod arapskim imenom "al hamra" (bosanski: "crvene sjemenke").[12] Na Arabijskom poluostrvu se tradicionalno miješa sa kremom napravljenom od mlijeka i jaja, a koristi se kao topli napitak. [13]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Cassidy, Frederic Gomes and Hall, Joan Houston. Dictionary of American regional English, Harvard University Press, 2002. Page 97. ISBN 0-674-00884-7, ISBN 978-0-674-00884-7
  4. ^ Staub, Jack E, Buchert, Ellen. 75 Exceptional Herbs for Your Garden Published by Gibbs Smith, 2008. ISBN 1-4236-0251-X, 9781423602514
  5. ^ Vegetables of Canada. Published by NRC Research Press. ISBN 0-660-19503-8, ISBN 978-0-660-19503-2
  6. ^ Boswell, John T. and Sowerby, James. English Botany: Or, Coloured Figures of British Plants. Robert Hardwicke, 1863. Page 215.
  7. ^ a b c Vegetables of Canada. NRC Research Press. ISBN 0-660-19503-8, ISBN 978-0-660-19503-2
  8. ^ a b Hirsch, David P.. The Moosewood Restaurant kitchen garden: creative gardening for the adventurous cook. Ten Speed Press, 2005. ISBN 1-58008-666-7, ISBN 978-1-58008-666-0
  9. ^ https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/2956?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=11203= Arhivirano 11. 2. 2017. na Wayback Machine Full Link to USDA Database entry
  10. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 2. 2010. Pristupljeno 7. 1. 2017.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ^ The Wealth of Indian Raw Materials,. New Delhi: Publication and information Directorate. 1979. str. CSIR Vol 9, Page 71–72.
  12. ^ "Traditional cookery, craft lessons from Emirati housewives". The National (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 10. 2018.
  13. ^ "Haba Al Hamra Drink with Custard". Taste of Emarat (jezik: engleski). 1. 11. 2015. Pristupljeno 11. 10. 2018.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]