Razlika između verzija stranice "Šećer"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Vraćene izmjene korisnika 31.217.36.128 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika AnToni oznake: vraćanje SWViewer [1.3] |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
||
Red 18: | Red 18: | ||
* [https://www.youtube.com/watch?v=Fs5Dwz4hFfA Jestiva historija: Šećer], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal |
* [https://www.youtube.com/watch?v=Fs5Dwz4hFfA Jestiva historija: Šećer], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal |
||
* http://www.foodsubs.com/Sweeten.html |
* http://www.foodsubs.com/Sweeten.html |
||
* http://www.dmoz.org |
* https://web.archive.org/web/20120604091934/http://www.dmoz.org/Recreation/Collecting/Food_and_Drink_Related/Sugar |
||
{{Začini}} |
{{Začini}} |
Verzija na dan 24 oktobar 2019 u 20:47
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Aaala Šećera je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani. Oni su po hemijskom sastavu ugljikohidrati, sastavljeni od atoma ugljika, vodika i kisika. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao monosaharidi, disaharidi i trisaharidi. Najjednostavni šećeri nazivaju se monosaharidi, a uključuju glukozu (također poznatu i kao dekstrozu), fruktozu i galaktozu. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je saharoza (C12H22O11), koja spada u disaharide. U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju maltoza i laktoza (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.
Saharoza se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.
Etimologija
U bosanski jezik, kao i ostale južnoslavenske jezike, šećer je došao iz turskog naziva şeker.
Proizvodnja
Šećerna repa se vadi u ranu jesen. Ako vađenje zakasni, ili dođu rani mrazovi, repu treba čuvati. Odreže se lišće zajedno s najgornjim dijelom, otprema se u tvornicu, i tamo započinje šećerna kampanja koja traje od 2 do 3 mjeseca. Ubrzanim se tempom prerađuju zalihe repe kojom šećerana raspolaže. Repa se ubrzanoo prerađuje zato što se i poslije vađenja iz zemlje u repi odvijaju procesi pod uticajem enzima invertaze i prisutnih organskih kiselina. Pod njihovim se uticajem saharoza djeli na 2 monosaharida: glukozu i fruktozu. Taj se proces naziva inverzija, a dobivena smjesa glukoze i fruktoze invertni šećer.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Šećer |
- Jestiva historija: Šećer, RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
- http://www.foodsubs.com/Sweeten.html
- https://web.archive.org/web/20120604091934/http://www.dmoz.org/Recreation/Collecting/Food_and_Drink_Related/Sugar
Nedovršeni članak Šećer koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.