Autoimunske bolesti

Autoimunske boleesti
	Mlada žena sa tipskim "jagodičnim (leptirastim) osipom" kod sistemiskog lupus erythematosus.
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-9	279.4
OMIM	109100
DiseasesDB	28805
MeSH	D001327
GeneReviews	Oblasti: Reumatologija, imunologija, gastroenterologija, neurologija, dermatologija; Simptomi: Ovisi o stanju. Uobičajeno niskog stupnja groznica, osjećaj umora; Pojava: Odrasli; Tipovi: Lista autoimunskih bolesti (alopecia areata, celijakija, diabetes mellitus tip 1, Gravesova bolest, upalna bolest crijeva, multipla skleroza, psorijaza, reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus i drugi); Lijekovi: Nesteroidni protivupalni lijekovi, imunosupresanti, intravenski imunoglobulin Frekvencija: 24 milliona/7% (SAD);

Autoimunske bolesti su brojni poremećaji koji nastaju kao posljedica gubitka imunološke tolerancije organizma na vlastite antigene, odnosno radi se o bolestima kod kojih sam organizam napada vlastite ćelije. Ove bolesti se najčešće javljaju kod pacijenata sa genetskom predispozicijom, izazvanom brojnim egzogenim i endogenim faktorima.

Bilo koji poremećaj u radu imunskog sistema ima za posljedicu slabost tog sistema, koja dovodi do različitih poremećaja, koji mogu biti od lahkih alergijskih do teških imunskih bolesti, različitih imunoloških deficijencija i tumora.

Patofiziologija[uredi | uredi izvor]

Autoimunske bolesti, nastaju usljed oštećenja vlastitih tkiva i organa („organizam napada sam sebe“), ili gubitka tolerancije na vlastita tkiva. Aktivirana ćelijska i humoralna reakcija vezana uz autoimunski proces u organizmu dovodi do oštećenja vlastitih tkiva. Patogenezu i kliničku sliku bolesti određuje vlastiti antigen organa koji je napadnut, odnosno na čijim ćelijama se taj antigen nalazi pa se razlikuju dva tips autoimunskih bolesti:

Organ specifične autoimunske bolesti, kao što su npr. Hashimoto tireoiditis ili autoimunski hepatitis.
Tkivno specifične autoimunske bolesti, koje su sistemske bolesti, kao što je naprimjer anafilaktična purpura (osip).^[1]

Imunski sistem štiti organizam od tuđih ćelija i čuva ga od napada vlastitog organizma na vlastite ćelije i na taj način spriječi:

napad endogenih činilaca koji mogu izazvati pojavu tumora
brojne autoimunske promjene i uticaje vanjskih (egzogenih) činilaca kao što su mikroorganizmi, toksini (otrovi), različiti antigeni itd.

Normalna funkcija imunoregulacionih mehanizama sprječava pojavu autoimunskih bolesti. Do danas u medicini nije u potpunosti razjašnjeno na koji način organizam prepoznaje svoje, a na koji način tuđe antigene i zašto kod zdravih ljudi ne napada vlastita tkiva. Prema dosadašnjim saznanjima, najvjerovatnije je to zbog gubitka aktivne tolerancije na antigenske determinante vlastitih ćelija, zbog kojih nastaju neodgovarajuće i promjenjene reakcije imunskog sistema, što rezultira nastankom autoimunske bolesti.

U nastajanju autoimunskih bolesti ulogu imaju genetički i vanjski činioci.

Tipovi[uredi | uredi izvor]

Bolest	Pogođeno tkivo, organ
Autoimunska enterpotija	Debelo i tanko crijevo
Autoimunski hepatitis	Jetra
Sindromi	Pankreas, nadbubrežne žlijezde, timus
Bulozni pemfigus	Koža
Hronični gastritis	Želudac
Churg-Straussov sindrom	-
Ulcerozni kolitis	Debelo crijevo i rektum
Dermatomiozitis	Mišići i Koža
Diabetes mellitus tip 1	Pankreas
Duhringov dermatitis herpetiformis	Koža, tanko crijevo
Stečena bulozna epidermoliza	Koža
Glomerulonefritis	Bubreg
Guillain-Barréov sindrom	Aksonski mijelin perifernog nervnog sistema
Hashimoto tireoiditis	Štitna žlijezda
Lichen sclerosus	Koža
Linearna IgA-dermatoza	Koža
Eritemski lupus	Unutrašnji organi i koža
Mikroskopski poliangiitis	Koža, bubreg, pluća
Behçetov morbus	Koža, šarenica
Basedowljev morbus	TSH receptori štitnjače
Bechterewljev morbus	Kičmeni stub, šarenica^[2]^[3]^[4]
Crohnova bolest	Cijeli digestivni trakt (tanko i debelo crijevo)
Multipla skleroza	Demijelinzacija aksona nervnih ćelija CNS
Miastenia gravis	Acetilholinski receptori na krajevima motornih ploča
PANDAS	Bazne ganglije mozga
Pemfigus foliaceus	Koža
Pemfigus seboroični	Koža
Pemfigus vulgaris	Keratoza usne sluzokože i kože
Polihondritis	Zglobne hrskavice, ušna i nosna hrskavica
Polimiozitis	Mišići
Reumatska groznica	Vezivno tkivo i zglobovi, srčani mišić, bazalne ganglije u mozgu, koža
Reumatoidni artritis	Vezivno tkivo i zglobovi, tetive
SAPHO-sindrom	Skelet (artritis, hiperostoza, upala kostiju), koža (akne)
Sarkoidoza (Boeckova bolest)	Limfni čvorovi, pluća, vezivno tkivo
Sjögrenov sindrom	Pljuvačne žlijezde, suzne žlijezde
Sklerodermija	Vezivno tkivo ispod kože
Stiff-Manov sindrom	Nervne ćelije centralnog nervnog sistema
Simpatička oftalmija	Oči
Sistemski eritematozni lupus	Koža, zglobovi, bubreg, centralni nervni sistem, krvni sudovi
Alergijski vaskulitis	Koža, bubreg, gastrointestinalni trakt, zglobovi^[5]
Vitiligo	Melanociti^[6]^[7]
Vagnerova granulomatoza	Uključujući bubrege, pluća, ORL-regija^[8]
Celijakija	Tanko crijevo^[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Tešija Kuna A. Autoimunosne bolesti. u: E. Topić, D. Primorac, S. Janković. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi Zagreb: Medicinska Naklada, 2004; str 288-303.
^ "HLA-B27 and Ankylosing Spondylitis". Arhivirano s originala, 29. 9. 2019. Pristupljeno 20. 11. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ "Inflammatory Diseases of Immune Dysregulation". Arhivirano s originala, 8. 3. 2018. Pristupljeno 30. 7. 2021.
^ Khan MA, Khan MK (1982). "Diagnostic Value of HLA-B27 Testing in Ankylosing Spondylitis and Reiter's Syndrome". Annals of Internal Medicine. 96 (1): 70–76.
^ "Autoimmune Disorders: Immune Disorders: Merck Manual Home Edition".
^ "Questions and Answers about Vitiligo". Pristupljeno 15. 6. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ "A New Gene Linked to Vitiligo and Susceptibility to Autoimmune Disorders - Journal Watch Dermatology". Arhivirano s originala, 3. 9. 2007. Pristupljeno 15. 6. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ Sánchez-Cano D, Callejas-Rubio JL, Ortego-Centeno N (april 2008). "Effect of rituximab on refractory Wegener granulomatosis with predominant granulomatous disease". J Clin Rheumatol. 14 (2): 92–3. doi:10.1097/RHU.0b013e31816b4487. PMID 18391678.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Heel D, West J (2006). "Recent advances in coeliac disease". Gut. 55 (7): 1037–46. doi:10.1136/gut.2005.075119.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Blog o autoimunim bolestima

[1] Tešija Kuna A. Autoimunosne bolesti. u: E. Topić, D. Primorac, S. Janković. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi Zagreb: Medicinska Naklada, 2004; str 288-303.

[2] "HLA-B27 and Ankylosing Spondylitis". Arhivirano s originala, 29. 9. 2019. Pristupljeno 20. 11. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[3] "Inflammatory Diseases of Immune Dysregulation". Arhivirano s originala, 8. 3. 2018. Pristupljeno 30. 7. 2021.

[4] Khan MA, Khan MK (1982). "Diagnostic Value of HLA-B27 Testing in Ankylosing Spondylitis and Reiter's Syndrome". Annals of Internal Medicine. 96 (1): 70–76.

[urlAutoimmune_Disorders-5] "Autoimmune Disorders: Immune Disorders: Merck Manual Home Edition".

[6] "Questions and Answers about Vitiligo". Pristupljeno 15. 6. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[7] "A New Gene Linked to Vitiligo and Susceptibility to Autoimmune Disorders - Journal Watch Dermatology". Arhivirano s originala, 3. 9. 2007. Pristupljeno 15. 6. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[pmid18391678-8] Sánchez-Cano D, Callejas-Rubio JL, Ortego-Centeno N (april 2008). "Effect of rituximab on refractory Wegener granulomatosis with predominant granulomatous disease". J Clin Rheumatol. 14 (2): 92–3. doi:10.1097/RHU.0b013e31816b4487. PMID 18391678.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[VanHeelWest-9] Heel D, West J (2006). "Recent advances in coeliac disease". Gut. 55 (7): 1037–46. doi:10.1136/gut.2005.075119.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]