Razlika između verzija stranice "Tihi okean"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot dodaje: se:Jaskesáhpi |
m Bot: Migrating 182 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q98 (translate me) |
||
Red 114: | Red 114: | ||
{{Link FA|hr}} |
{{Link FA|hr}} |
||
{{Link FA|tl}} |
{{Link FA|tl}} |
||
[[ab:Аокеан Ҭынч]] |
|||
[[af:Stille Oseaan]] |
|||
[[als:Pazifischer Ozean]] |
|||
[[am:ሰላማዊ ውቅያኖስ]] |
|||
[[an:Ocián Pacifico]] |
|||
[[ang:Sericus Gārsecg]] |
|||
[[ar:المحيط الهادئ]] |
|||
[[arc:ܐܘܩܝܢܘܣ ܫܝܢܝܐ]] |
|||
[[arz:المحيط الهادى]] |
|||
[[as:প্ৰশান্ত মহাসাগৰ]] |
|||
[[ast:Océanu Pacíficu]] |
|||
[[az:Sakit okean]] |
|||
[[ba:Тымыҡ океан]] |
|||
[[bar:Pazifik]] |
|||
[[bat-smg:Ramosis ondėnīns]] |
|||
[[bcl:Kadagatan Pacifico]] |
|||
[[be:Ціхі акіян]] |
|||
[[be-x-old:Ціхі акіян]] |
|||
[[bg:Тихи океан]] |
|||
[[bi:Pasifik]] |
|||
[[bn:প্রশান্ত মহাসাগর]] |
|||
[[bo:ཞི་བདེ་རྒྱ་མཚོ་ཆེན་པོ།]] |
|||
[[br:Meurvor Habask]] |
|||
[[bxr:Номгон тэнгис]] |
|||
[[ca:Oceà Pacífic]] |
|||
[[ceb:Kadagatang Pasipiko]] |
|||
[[ckb:ئۆقیانووسی پاسیفیک]] |
|||
[[crh:Tınç okean]] |
|||
[[cs:Tichý oceán]] |
|||
[[cv:Лăпкă океан]] |
|||
[[cy:Y Cefnfor Tawel]] |
|||
[[da:Stillehavet]] |
|||
[[de:Pazifischer Ozean]] |
|||
[[diq:Okyanuso Gırd]] |
|||
[[dsb:Śichy ocean]] |
|||
[[el:Ειρηνικός Ωκεανός]] |
|||
[[en:Pacific Ocean]] |
|||
[[eo:Pacifika Oceano]] |
|||
[[es:Océano Pacífico]] |
|||
[[et:Vaikne ookean]] |
|||
[[eu:Ozeano Barea]] |
|||
[[ext:Océanu Pacíficu]] |
|||
[[fa:اقیانوس آرام]] |
|||
[[fi:Tyynimeri]] |
|||
[[fiu-vro:Vaiknõ suurmeri]] |
|||
[[fo:Kyrrahavið]] |
|||
[[fr:Océan Pacifique]] |
|||
[[frp:Ocèan Pacefico]] |
|||
[[frr:Grut Oseåån]] |
|||
[[fy:Stille Oseaan]] |
|||
[[ga:An tAigéan Ciúin]] |
|||
[[gan:太平洋]] |
|||
[[gd:Cuan Sèimh]] |
|||
[[gl:Océano Pacífico]] |
|||
[[gn:Paraguasu Py'aguapy]] |
|||
[[gu:પ્રશાંત મહાસાગર]] |
|||
[[gv:Yn Keayn Sheealtagh]] |
|||
[[hak:Thai-phìn-yòng]] |
|||
[[haw:Moana Pākīpika]] |
|||
[[he:האוקיינוס השקט]] |
|||
[[hi:प्रशान्त महासागर]] |
|||
[[hif:Pacific Ocean]] |
|||
[[hr:Tihi ocean]] |
|||
[[hsb:Ćichi ocean]] |
|||
[[ht:Pasifik]] |
|||
[[hu:Csendes-óceán]] |
|||
[[hy:Խաղաղ օվկիանոս]] |
|||
[[ia:Oceano Pacific]] |
|||
[[id:Samudra Pasifik]] |
|||
[[ie:Pacific Ocean]] |
|||
[[ig:Òrìmìlì Pacific]] |
|||
[[ilo:Taaw Pasipiko]] |
|||
[[io:Oceano Pacifiko]] |
|||
[[is:Kyrrahaf]] |
|||
[[it:Oceano Pacifico]] |
|||
[[ja:太平洋]] |
|||
[[jbo:pasifik. zei braxamsi]] |
|||
[[jv:Samudra Pasifik]] |
|||
[[ka:წყნარი ოკეანე]] |
|||
[[kaa:Tınısh okeanı]] |
|||
[[kk:Тынық мұхит]] |
|||
[[km:មហាសមុទ្រប៉ាស៊ីហ្វិក]] |
|||
[[kn:ಪೆಸಿಫಿಕ್ ಮಹಾಸಾಗರ]] |
|||
[[ko:태평양]] |
|||
[[koi:Лӧнь океан]] |
|||
[[krc:Шош океан]] |
|||
[[ksh:Stelle Ozean]] |
|||
[[ku:Okyanûsa Mezin]] |
|||
[[kw:Mor Cosel]] |
|||
[[la:Oceanus Pacificus]] |
|||
[[lad:Oseano Pasifiko]] |
|||
[[lez:Лас океан]] |
|||
[[li:Sjtille Oceaan]] |
|||
[[lij:Oçeano Paciffigo]] |
|||
[[lmo:Ucean Pacifich]] |
|||
[[lt:Ramusis vandenynas]] |
|||
[[lv:Klusais okeāns]] |
|||
[[map-bms:Samudra Pasifik]] |
|||
[[mg:Ranomasimbe Pasifika]] |
|||
[[mhr:Тыныс тептеҥыз]] |
|||
[[mi:Te Moana-nui-a-Kiwa]] |
|||
[[mk:Тихи Океан]] |
|||
[[ml:ശാന്തസമുദ്രം]] |
|||
[[mn:Номхон далай]] |
|||
[[mr:प्रशांत महासागर]] |
|||
[[ms:Lautan Pasifik]] |
|||
[[mt:Oċean Paċifiku]] |
|||
[[mwl:Ouceano Pacífico]] |
|||
[[my:ပစိဖိတ် သမုဒ္ဒရာ]] |
|||
[[mzn:آروم اوقیانوس]] |
|||
[[nah:Tēpāpāquiltiliztli Ilhuicaātl]] |
|||
[[nds:Pazifische Ozean]] |
|||
[[ne:प्रशान्त महासागर]] |
|||
[[new:प्रशान्त महासागर]] |
|||
[[nl:Grote Oceaan]] |
|||
[[nn:Stillehavet]] |
|||
[[no:Stillehavet]] |
|||
[[nso:Pacific Ocean]] |
|||
[[oc:Ocean Pacific]] |
|||
[[om:Garba Paasifiik]] |
|||
[[os:Сабыр фурд]] |
|||
[[pa:ਪ੍ਰਸ਼ਾਂਤ ਮਹਾਂਸਾਗਰ]] |
|||
[[pag:Dayat Pacifico]] |
|||
[[pam:Pasifiko Kadayatmalatan]] |
|||
[[pap:Oceano Pasifiko]] |
|||
[[pih:Pesifik Oshen]] |
|||
[[pl:Ocean Spokojny]] |
|||
[[pms:Océan Passìfich]] |
|||
[[pnb:بحرالکاہل]] |
|||
[[ps:غلی سمندر]] |
|||
[[pt:Oceano Pacífico]] |
|||
[[qu:Pasiphiku mama qucha]] |
|||
[[rm:Ocean pacific]] |
|||
[[ro:Oceanul Pacific]] |
|||
[[roa-tara:Oceane Pacifeche]] |
|||
[[ru:Тихий океан]] |
|||
[[rue:Тихый океан]] |
|||
[[sah:Чуумпу океан]] |
|||
[[scn:Ocèanu Pacìficu]] |
|||
[[sco:Paceefic Ocean]] |
|||
[[se:Jaskesáhpi]] |
|||
[[sh:Tihi ocean]] |
|||
[[si:ශාන්තිකර සාගරය]] |
|||
[[simple:Pacific Ocean]] |
|||
[[sk:Tichý oceán]] |
|||
[[sl:Tihi ocean]] |
|||
[[sm:Vasa Pasefika]] |
|||
[[sn:Gungwa rePacific]] |
|||
[[so:Badweynta Baasifik]] |
|||
[[sq:Oqeani Paqësor]] |
|||
[[sr:Тихи океан]] |
|||
[[stq:Pazifiske Ozean]] |
|||
[[sv:Stilla havet]] |
|||
[[sw:Pasifiki]] |
|||
[[szl:Pokojny Uocean]] |
|||
[[ta:அமைதிப் பெருங்கடல்]] |
|||
[[te:పసిఫిక్ మహాసముద్రం]] |
|||
[[tg:Уқёнуси Ором]] |
|||
[[th:มหาสมุทรแปซิฟิก]] |
|||
[[tk:Ýuwaş okean]] |
|||
[[tl:Karagatang Pasipiko]] |
|||
[[tpi:Solwara Pasifik]] |
|||
[[tr:Büyük Okyanus]] |
|||
[[tt:Тын океан]] |
|||
[[ty:Moana Pātitifā]] |
|||
[[uk:Тихий океан]] |
|||
[[ur:بحر الکاہل]] |
|||
[[uz:Tinch okeani]] |
|||
[[vec:Osèano Pasìfego]] |
|||
[[vi:Thái Bình Dương]] |
|||
[[vls:Stillen Oceoan]] |
|||
[[wa:Oceyan Pacifike]] |
|||
[[war:Kalawdan Pacifico]] |
|||
[[wo:Mbàmbulaan Gu-Dal]] |
|||
[[wuu:太平洋]] |
|||
[[xmf:რჩქალი ოკიანე]] |
|||
[[yi:פאציפישער אקעאן]] |
|||
[[yo:Òkun Pàsífíkì]] |
|||
[[zh:太平洋]] |
|||
[[zh-classical:太平洋]] |
|||
[[zh-min-nan:Thài-pêng-iûⁿ]] |
|||
[[zh-yue:太平洋]] |
Verzija na dan 9 mart 2013 u 03:09
Tihi okean ili Pacifik (od latinskog Mare Pacificum, mirno more) je najveći od 5 okeana. Nalazi se između Južnog okeana, Azije, Australije i zapadne hemisfere.
Ime mu je dao Ferdinand Magellan, poznati portugalski istraživač-moreplovac. Ovaj okean zauzima trećinu Zemljine površine, bolje rečeno 179,7 miliona km2, što je više od ukupne površine cjelokupnog Zemljinog kopna. Proteže se na približno 15.500 kilometara, od Beringovog mora na Arktiku na sjeveru do ledenih dijelova Antarktike na jugu. Iako nema neke prirodne granice koja bi ga odvajala od Južnog okeana, taj njegov dio na Antarktici naziva se Južni okean. Granica je dogovorna.
Tihi okean najširi je na 5° sjeverne geografske širine. Proteže se na 19.800 kilometara od Indonezije do obala Kolumbije i Perua. Najdublja tačka ujedno je najdublja tačka na svijetu. Nalazi se u Marijanskoj brazdi, a podatak o njenoj dubini stalno varira, posljednji podatak kaže 11.022 metara ispod nivoa mora. Prosječna dubina je 4.300 metara.
Tihi okean sadrži oko 25.000 ostrva (više nego u svim drugim okeanima zajedno), od kojih je većina južno od ekvatora. Jedna teorija govori kako se tektonske ploče u Tihom okeanu smanjuju, dok se one u Atlantskom okeanu povećavaju.
Duž nepravilnih zapadnih granica Tihog okeana leže mnoga rubna mora, od kojih su najveća Koraljno, Južnokinesko, Japansko, Tasmansko i Žuto more. Malajskim prolazom je spojen s Indijskim na zapadu, te Magellanovim moreuzom na istoku s Atlantikom. Prema sjeveru, Beringov prolaz spaja ga s Arktičkim okeanom.
Kako se Tihi okean širi na ± 180° geografske dužine, gdje zapad postaje istok, azijska strana okeana se smatra istočnim Tihim okeanom, a suprotna je strana zapadni Tihi okean. Datumska granica većim dijelom prati ±180° geografske dužine koja razgraničava istočni i zapadni dio. No, na nekim se mjestima odvaja od te geografske odrednice. Tako na sjeveru skreće prema istoku da bi zaobišla najistočniji dio Azje, zatim skreće prema zapadu obilazeći Aleutska ostrva da bi zatim puno južnije jako skrenula prema zapadu kako bi obuhvatila ostrvsku državu Kiribati i još neke manja ostrva.
Tokom Magellanovog putovanja do Filipina, po izlasku iz prolaza kroz Ognjenu zemlju (prolaz je kasnije po njemu dobio ime) poznatom po silovitim olujama, učinilo mu se da je Tihi okean vrlo miran okean, po čemu je dobio i ime. Ipak, nije uvijek miran. Kopno raspršeno po Tihom okeanu podložno je vulkanskim erupcijama i potresima. Također, brojni tajfuni počinju upravo na tom području. No, najopasniji su cunamiji (koji su posljedica podvodnih potresa) s ogromnim valovima koji uništavaju ostrva i gradove na svom putu.
Karakteristike vode
Temperature mora u Tihom okeanu kreću se od smrzavajućih na Zemljinim polovima do vrlo toplih (oko 29 °C) na ekvatoru. Salinitet također varira po geografskoj dužini. Voda bliže ekvatoru manje je slana od one u umjerenom pojasu zbog mnogo obilnih padavina na ekvatoru tokom cijele godine. Također, salinitet vode na polovima vrlo je nizak zbog malenog ili nikakvog isparavanja vode. No, po prosjeku temperatura, Tihi okean topliji je od Atlantskog okeana.
Morske struje na sjevernoj polutci uglavnom se kreću u smjeru kazaljke na satu, a na južnoj polutci obrnuto. Sjevernoekvatorska struja tjerana vjetrovima kreće se širinom od oko 15°N u smjeru zapada da bi kod Filipina skrenula na sjever i postala topla japanska ili Kuroshio struja.
Na oko 45°N Kuroshio struja skreće prema istoku gdje se račva. Dio struje skreće prema sjeveru postajući Aleutska struja. Drugi dio vodenih masa skreće prema jugu i ponovo dolazi u područje sjevernoekvatorske struje. U blizini Sjeverne Amerike, Aleutska struja također se račva. Sjeverni dio ulazi u Beringovo more kružeći njime u smjeru kazaljke na satu. Južni krak usporava i nastavlja prema jugu kao kalifornijska struja.
Južnoekvatorska struja prati ekvator u smjeru zapada. Istočno od Nove Gvineje skreće prema jugu da bi se na oko 50°S, priključila antarktičkoj struji. U blizini čileanske obale, južnoekvatorska se struja dijeli; jedan ogranak teče oko rta Horn, a drugi skreće prema sjeveru i formira peruansku ili Humboldtovu struju.
Geološki podaci
Andesitska linija najvažnija je linija koja služi za odvajanje regija u Tihom okeanu. Odvaja dublji dio okeana s eruptivnim stijenama od plićeg dijela s dijelovima kopna. Ova linija prati zapadni rub kalifornijskih ostrva i prolazi Aleutima, onda sve do poluostrva Kamčatke u Rusiji, poslije ide Japanom, a onda u Okeaniju na Solomonska ostrva i Novi Zeland. Zatim se nastavlja sjeveroistočno zapadnom granicom Kordiljera duž Južne Amerike, te svoj put završava preko Meksika opet u Kaliforniji.
U sklopu zatvorene putanje Andesitske linije, nalaze se brojne vulkanske planine, ostrva i stijene koje karakteriziraju središnji Tihi okean. Ovdje se lava nježno uzdiže i gradi ogromne podvodne vulkanske planine. No, izvan Andesitske linije, vulkani su eksplozivni i tvore takozvani Pacifički vatreni prsten.
Kopnene mase
Najveća je kopnena masa na čitavom Tihom okeanu Nova Gvineja, ujedno i drugi najveće ostrvo na svijetu. Gotovo su sva ostrva i atoli između koordinata 30°N i 30°S, tj. od jugoistočne Azije do Uskršnjeg ostrva. Polinezijski trokut, koji spaja Havaje, Novi Zeland i Uskršnje ostrvo, okružuje sve ostale ostrvske cjeline (Cookova ostrva, Samoa, Tokelau, Tonga, Tuamotu, Tuvalu i Wallis i Futuna).
Sjeverno od ekvatora i zapadno od datumske granice nalazi se nevjerovatno mnogo malih mikronezijskih ostrva, uključujući Karolinska, Marijanska i Maršalska ostrva.
U jugozapadnom kutu Tihog okeana leže ostrva iz melanezijske grupe, kojima dominira Nova Gvineja. Ostala ostrva iz ove grupe uključuju Fidži, Novu Kaledoniju, Solomonska ostrva i Vanuatu.
Ostrva Tihog okeana se dijele na tri osnovne vrste:
- kontinentalna ostrva, koji uključuju ostrva Nove Gvineje, Novog Zelanda i Filipina, te imaju sličnu strukturu kao obližnje kopno;
- visoka ostrva, koji imaju vulkansko porijeklo i najčešće aktivne vulkane;
- koraljne grebene i koraljne platforme, od kojih je zasigurno najpoznatiji australijski veliki koraljni greben. Postoje i koralna ostrva, od kojih su najpoznatiji Makatea i Tuamotu iz grupe ostrva Francuske Polinezije.
Historija i ekonomija
Vidi i: Okeanija
Važne su se ljudske migracije dogodile na Tihom okeanu u prahistoriji, od kojih je najistaknutija bila polinezijska migracija od azijskog ruba okeana do Tahitija i Novog Zelanda.
Evropljani su došli u kontakt s Okeanijom u 16. vijeku. Prvi istraživač koji je zapisao svoja putovanja do Okeanije bio je Vasco Núñez de Balboa (1513. godine), a potom i Ferdinand Magellan tokom svojih putovanja od 1519. do 1522. 1564. godine, konkvistadori su prešli Tihi okean krenuvši iz Meksika. Ostatak 16. vijeka prošao je pod najsnažnijim španskim uticajem. Brodovi su kretali iz Španije do Filipina, Nove Gvineje i Solomonskih ostrva.
U 17. vijeku, Holanđani su, ploveći oko Afrike, vodili glavnu riječ u trgovini. Abel Tasman otišao je dalje otkrivši Tasmaniju i Novu Gvineju godine 1642. U 18. vijeku, Rusi su počeli iskorištavati Aljasku i Aleute, Francuzi Polineziju, a Englezi, posebno James Cook, otkrili su Australiju i Havaje.
Imperijalizam u 19. vijeku za posljedicu je imao okupaciju brojnih okeanijskih teritorija od Velike Britanije i Francuske, a potom i SAD-a. Jedan od najvećih doprinosa u historiji okeanografije imao je Charles Darwin 1830-ih ploveći brodom Beagle.
Iako je SAD prisvojio Filipine, Japan je imao većinu zapadnopacifičkih ostrva tokom Drugog svjetskog rata. No, do kraja rata, Japanu su, kao jednoj od poraženih zemalja, oduzeti svi posjedi.
Sedamnaest nezavisnih zemalja nalazi se u Tihom okeanu: Australija, Fidži, Japan, Kiribati, Maršalova ostrva, Mikronezija, Nauru, Novi Zeland, Palau, Papua Nova Gvineja, Filipini, Samoa, Solomonska ostrva, Tajvan, Tonga, Tuvalu i Vanuatu. Jedanaest od ovih sedamnaest zemalja steklo je potpunu nezavisnost 1960. godine. Sjevernomarijanska ostrva zapravo su pod vlašću SAD-a, dok su Cookova ostrva i Niue u sličnim odnosima s Novim Zelandom. U sklopu Tihog okeana, osim SAD-a, svoje teritorije i danas imaju Čile, Ekvador, Francuska, Japan i UK.
Iskorištavanje tihookeanskih mineralnih dobara je spriječeno zbog vrlo velikih dubina. U plitkim se dijelovima iskorištavaju prirodni plin i nafta, dok se biseri skupljaju duž obala Australije, Nikaragve, Paname i Filipina, iako se aktivisti Greenpeacea žestoko protive ovom iskorištavanju. U Tihom okeanu živi neslućen broj riba. U dijelovima bliže obali najviše se lovi riba poput tune, lososa, srdela, sabljarki, kao i školjke.
1986. godine su članice južnopacifičkog ugovora odredile da je ogroman dio Tihog okeana nedostupan za nuklearna testiranja i odlaganje nuklearnog otpada na tom području.
Glavne luke
- Acapulco, Meksiko
- Anchorage, SAD
- Auckland, Novi Zeland
- Bangkok, Tajland
- Brisbane, Australija
- Buenaventura
- Callao, Peru
- Cebu, Filipini
- Guayaquil, Ekvador
- Hong Kong, Kina
- Honolulu, SAD
- Kitimat, Kanada
- Keelung, Tajvan
- Kobe, Japan
- Long Beach, SAD
- Los Angeles, SAD
- Metro Manila, Filipini
- Panama City, Panama
- Portland, SAD
- Prince Rupert, Kanada
- San Diego, SAD
- San Francisco, SAD
- Sapporo, Japan
- Seattle, SAD
- Šangaj, Kina
- Singapur
- Sydney, Australija
- Tijuana, Meksiko
- Valparaiso, Čile
- Vancouver, Kanada
- Victoria, Kanada
- Vladivostok, Rusija
- Yokohama, Japan
Vanjski likovi
Category:Pacific Ocean na Wikimedia Commonsu. |
- Oceanography Image of the Day , iz okeanografskih instituta
- EPIC Pacific Ocean Data Collection Vidljivo online
- Karta Tihog okeana
- NOAA Ocean Surface Current Analyses - Realtime (OSCAR) Gotovo real-time prikaz iz satelita
- NOAA PMEL Argo profiling floats Podaci o Tihom okeanu u realnom vremenu