Razlika između verzija stranice "Štokholm"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: am, diq, pms, su, vi Uklanja: ug Mijenja: fo, tr |
|||
| Red 187: | Red 187: | ||
[[af:Stockholm]] |
[[af:Stockholm]] |
||
[[am:ስቶኮልም]] |
|||
[[ar:ستوكهولم]] |
[[ar:ستوكهولم]] |
||
[[arc:ܣܬܘܟܗܘܠܡ]] |
[[arc:ܣܬܘܟܗܘܠܡ]] |
||
| Red 199: | Red 200: | ||
[[da:Stockholm]] |
[[da:Stockholm]] |
||
[[de:Stockholm]] |
[[de:Stockholm]] |
||
[[diq:Stockholm]] |
|||
[[el:Στοκχόλμη]] |
[[el:Στοκχόλμη]] |
||
[[en:Stockholm]] |
[[en:Stockholm]] |
||
| Red 207: | Red 209: | ||
[[fa:استکهلم]] |
[[fa:استکهلم]] |
||
[[fi:Tukholma]] |
[[fi:Tukholma]] |
||
[[fo: |
[[fo:Stokkhólmur]] |
||
[[fr:Stockholm]] |
[[fr:Stockholm]] |
||
[[fy:Stokholm]] |
[[fy:Stokholm]] |
||
| Red 237: | Red 239: | ||
[[oc:Estocòlme]] |
[[oc:Estocòlme]] |
||
[[pl:Sztokholm]] |
[[pl:Sztokholm]] |
||
[[pms:Stocòlma]] |
|||
[[pt:Estocolmo]] |
[[pt:Estocolmo]] |
||
[[qu:Stockholm]] |
[[qu:Stockholm]] |
||
| Red 249: | Red 252: | ||
[[sq:Stockholm]] |
[[sq:Stockholm]] |
||
[[sr:Стокхолм]] |
[[sr:Стокхолм]] |
||
[[su:Stockholm]] |
|||
[[sv:Stockholm]] |
[[sv:Stockholm]] |
||
[[th:สตอกโฮล์ม]] |
[[th:สตอกโฮล์ม]] |
||
[[tr: |
[[tr:Stokholm]] |
||
[[ug:ستوكھولم]] |
|||
[[uk:Стокгольм]] |
[[uk:Стокгольм]] |
||
[[vi:Stockholm]] |
|||
[[vo:Stockholm]] |
[[vo:Stockholm]] |
||
[[zh:斯德哥尔摩]] |
[[zh:斯德哥尔摩]] |
||
Verzija na dan 29 juni 2007 u 02:13
 | Trenutno se rade izmjene na stranici. |
| Broj stanovnika | 761.721 (2002) |
| Površina | 188 km² |
| Geografski položaj | Središnja Švedska |
| Vremenska zona | UTC +1 |
| Pozivni broj | 08 |
| internetska stranica | http://www.stockholm.se |
Štokholm (švedski: Stockholm) je glavni i najveći grad Švedske. Grad je politički, ekonomski i administrativni centar zemlje. Štokholm je također glavni grad Štokholmskog kantona. Sa svojih 781 000 stanovnika (2006) Štokholm je najveća općina u Švedskoj. Sam grad Štokholm broji oko 1,25 miliona stanovnika dok tzv. Širi Štokholm broji oko 1,9 miliona stanovnika.
Štokholm se nalazi na istočnoj obali Švedske na ušću jezera Mälaren u Baltičko more. Poznat je po svojoj ljepoti. Grad je napravljen na mjestu na kojem je napravljen zbog velike strateške važnosti tokom srednjeg vijeka kada je štitio ulaz u sistem jezera koja se nalaze u unutrašnjosti zemlje.
Štokholm je jedan od najbrže rastećih gradova u Evropi. Zbog ovoga Štokholm koristi slogan "The Capital of Scandinavia".
Više geografskih i administrativnih jedinica nosi ime Štokholm.
- Općina Štokholm (šv: Stockholms kommun).
- Grad Štokholm (šv: Stockholms tätort) koji podrazumijeva sva povezana naselja u općini i deset susjednih općina.
- Širi Štokholm (šv: Storstockholm) koji obuhvaća sve općine unutar štokholmskog kantona osim onih na krajnjem sjeveru i krajnjem jugu kantona.
Historija
Štokholm se po prvi put spominje u pisanim izvorima u 1252. godini. U ovo vrijeme Štokholm je bio važna trgovačka stanica pri trgovanju željeznom rudom iz unutrašnjosti Švedske. Samo ime grada dolazi od odbrambene utvrde koje je ograđivala grad i štitila ulaz u jezero Mälaren iz Baltičkog mora. Sama utvrda se sastojala od balvana (švedski: stock). Riječ holm (manje ostrvo) dolazi od imena ostrva (švedski: Stadsholmen - gradsko ostrvo) na kojem se grad u to vrijeme nalazio.
Prema tradiciji osnivač grada je Birger Jarl koji je želio da zaštiti gradove u unutrašnjosti od napada sa vode. Na taj način sistem jezera Mälaren i Hjälmaren je odvojen od Baltičkog mora.
Sredinom 15. vijeka Štokholm je izrastao u važan trgovački grad sa oko 5-6 000 stanovnika. 15. vijek su obilježila dva važna historijska događaja; bitka kod Brunkenberga (švedski: slaget vid Brunkenberg) 10. oktobra 1471. godine i Štokholmsko krvoproliće (švedski: Stockholms blodbad) 8. novembra 1520.
Za vrijeme dolaska Gustav Vase na tron 1600. godine grad je brojao oko 10 000 stanovnika. Preobražavanje Švedske u evropsku vojnu silu poslije tridesetogodišnjeg rata naglo ubrzava rast stanovništva u Štokholmu koje se izmeđe 1610. i 1680. godine ušestostručava.
1634. godine Štokholm postaje zvanično glavni grad Švedske. Nezvanični dokumenti iz 1436. ukazuju da se Štokholm već tokom 15. vijeka smatrao glavnim gradom Švedske.
Geografija
Štokholm (59°21′N 18°4′E) je jedan od najsjevernijih glavnih gradova u Evropi. Nalazi se istočnoj obali Švedske između Baltičkog mora i jezera Mälaren. Centralni dio grada je napravljen na 14 ostrva koji su dio Štokholmskog arhipelaga (šv. Stockholms skärgård) koji broji više od 24.000 ostrva.
Klima u Štokholmu je kontinentalna sa velikim vremenskim razlikama između godišnjih doba. Tokom kraja juna dan traje oko 18 sati dok za vrijeme decembra dan traje samo oko 6 sati. Obično, temperature tokom zime se kreću između -7°C i 2°C. Najniža temperaturu ikad izmjerena je -32°C. Tokom ljeta živa na termometru pokazuje između 20°C i 25°C. Najviša ikad izmjerena temperatura je 38°C.
Stanovništvo
Historijski jedini dio današnjeg grada koji je bio računat kao Štokholm je današnji centar koji se prostire na 1/5 površine općine. Sama općina je dobila sadašnje granice u 1971. godini. Danas općina broji 782.885 (2006) stanovnika[1] od kojih su 48,6% muškarci i 51,4% žene. Prosječna starost je 39,8 godina. 40,5% stanovništva je u starosnoj dobi između 20 i 44 godine. Tabela ispod prikazuje histoijski razvoj stanovništva u općini.
| Godina | Štokholm | Država | Štokholm % nacije |
|---|---|---|---|
| 1750 | 60,018 | 1,780,678 | 3,4% |
| 1800 | 75,517 | 2,347,303 | 3,2% |
| 1850 | 93,070 | 3,482,541 | 2,7% |
| 1900 | 300,624 | 5,136,441 | 5,9% |
| 1910 | 342,323 | 5,522 403 | 6,2% |
| 1920 | 419,440 | 5,904,489 | 7,1% |
| 1930 | 502,213 | 6,142,191 | 8,2% |
| 1940 | 590,503 | 6,371,432 | 9,3% |
| 1950 | 744,143 | 7,041,829 | 10,6% |
| 1960 | 808,294 | 7,500,161 | 10,8% |
| 1970 | 740,486 | 8,091,782 | 9,2% |
| 1980 | 647,214 | 8,317,937 | 7,8% |
| 1985 | 659,030 | 8,358,139 | 7,9% |
| 1990 | 674,452 | 8,590,630 | 7,9% |
| 1995 | 711,119 | 8,837,496 | 8,0% |
| 2000 | 750,348 | 8,882,792 | 8,4% |
| 2005 | 771,038 | 9,047,752 | 8,5% |
Kao što je već navedeno tabela iznad ne predstavlja tačno sliku razvoja grada. Većina okolnih općina su integralni dijelovi grada i u nekim slučajevima se nalaze bliže historijskoj jezgri grada nego neki dijelovi općine Štokholm. Zbog ovoga ove općine se ubrajaju u Grad Štokholm.
U 2006. grad Štokholm čini 11 općina. Ove općine su Štokholm (782.852 stanovnika[1]), Huddinge (90.182 stanovnika[1]), Nacka (82.421 stanovnika[1]), Botkyrka (77.573 stanovnika[1]), Haninge (72.956 stanovnika[1]), Järfälla (62.342 stanovnika[1]), Solna (61.717 stanovnika[1]), Sollentuna (60.528 stanovnika[1]), Tyresö (41.476 stanovnika[1]), Sundbyberg (34.592 stanovnika[1]) i Danderyd (30.492 stanovnika[1]). Grad Štokholm broji 1.397.131 stanovnika[1]. Kanton Štokholm sa svojih 26 općina u 2006. godini broji 1.918.104 osoba[1].
Privreda
Kao i većinu drugih velikih zapadno evropskih gradova Štokholm dominiraju sjedišta preduzeća iz različitih industrijskih grana. Oko 45% švedskih firmi imaju svoje sjedište u Štokholmu[2]. Procjenjuje se da oko 85% građana grada rade kao službenici.
Tokom zadnjeg desetljeća je primjetan rast zaposlenih unutar IT industrije. Veliki poslodavci su IBM, Ericsson i Electrolux. Sjeverno štokholmsko predgrađe Kista se smatra jednim od vodećih svjetskih centara u polju informacione tehnologije.
Pored IT industrije ističe se i bankarski sektor. Većina vodećih nordijskih banaka kao Skandinaviska Enskilda Banken i Handelsbanken imaju svoje sjedište u Štokholmu. Švedska kao i nordijska berza također imaju svoje sjedište u Štokholmu.
Štokholm također karakterizuje potpuno odsustvo teške industrije. Zahvaljujući ovoj činjenici Štokholm je jedan od najčistijih glavnih gradova na svijetu.
Tokom zadnjih godina turizam doživljava procvat. Između 1991. i 2004. godine broj noćenja se povećao sa 4 na 7,7 miliona.[3].
Politika
Zvanično ime općine je grad Štokholm (šv. Stockholms stad). Općinom Štokholm upravlja gradsko vijeće koje broji 101 člana. Izbori za gradsko vijeće održavaju se svake četvrte godine. Vijeće se sastaje dva puta mjesečno i građanima je dozvoljeno prisustvo na ovim sastancima. Gradsko vijeće izabira 12 gradskih savjetnika (šv. borgarråd) na čijem se čelu nalazi savjetnik za finansije (šv. finansborgarråd). Savjetnik za finansije se ponekad naziva i gradonačelnik.
Općina se među stanovništvom obično dijeli na tri dijela: Centar (šv. Innerstaden), Južni Štokholm (šv. Söderort) i Zapadni Štokholm (šv. Västerort). Ova tri dijela se mogu prepoznati po svojim poštanskim imenima: Stockholm, Enskede i Bromma.
Administrativno općina se dijeli na 14 gradskih zona ili mahala. Svaka od ovih mahala je odgovorna za osnovne škole, obdaništa, socijalna pitanja i kulturne aktivnosti unutar svoje mahale. Ovih četrnaest mahala su:
Centar
- Kungsholmen
- Norrmalm-Vasastan
- Södermalm
- Östermalm
Južni Štokholm
- Enskede-Årsta-Vantör
- Farsta
- Hägersten-Liljeholmen
- Skarpnäck
- Skärholmen
- Älvsjö
Zapadni Štokholm
- Bromma
- Hässelby-Vällingby
- Rinkeby-Kista
- Spånga-Tensta
Obrazovanje
Više obrazovanje svoju historiju u Štokholmu vuće iz početka 18. vijeka. U 1811. godini obrazovanje i proučavanje u polju medicine je dovedeno pod jedan krov stvaranjem Karolinskog instituta (šv. Karolinska Institutet). Kraljevski Tehnološki Institut (šv. Kungliga Tekniska Högskolan skraćeno KTH) koji je osnovan u 1827. je sa svojih 13 000 studenata najveći fakultet svoje vrste u Skandinaviji i jedan od najrenomiranijih tehničkih fakulteta u svijetu. Najveća visokoškolska ustanova u gradu je Štokholmski Univerzitet (šv. Stockholms Universitet) osnovan u 1878. godini kojeg pohađa oko 35 000 studenata.
U gradu postoji također veći broj ostalih visokoškolskh ustanova. Neke od njih su Kraljevska Akademija Muzike (šv. Kungliga Musikaliska Akademien) osnovana u 1771. godini, Viša Pozorišna Škola (šv. Teaterhögskolan i Stockholm) osnovana u 1787. godini, Kraljevska Viša Škola za umjetnost (šv. Kungliga Konsthögskolan) osnovana u 1735. godini i Södertorn viša škola (šv. Södertorns högskola).
Kultura
Kao i većina ostalih evropskih srednjovijekovnih gradova u Štokholmu se nalazi veliki broj građevina od velike kulturno-historijske važnosti. Neke od njih su njemačka crkva (šv. Tyska kyrkan) i viteška kuća (šv. Riddarhuset) u starom gradu. Također u gradu se nalaze dvije građevine koje se nalaze na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Kraljevski dvorac Drottningholm i šumsko groblje Skogskyrkogården.
Sa više od 70 muzeja Štokholm je jedan od gradova sa najvećim brojem muzeja na svijetu. Najpoznatiji muzeji su Švedski nacionalni muzej sa oko 16.000 slika i preko 30.000 ručnih radova. Ovaj muzej između ostalog sadrži slike Rembrandta i Watteaua. Muzej savremene umjestnosti (šv. Moderna museet) sadrži umjetnička djela najpoznatijih svjetskih umjetnika kao Pablo Picasso i Salvador Dali.
10. decembra svake godine u Štokholmu se održava ceremonije pri kojoj se najpriznatijim svjetskim naučnicima dodjeljuju Nobelove nagrade u poljima ekonomije, fizike, medicine, hemije i književnosti.
1998. godine Štokholm je proglašen Evropskim glavnim gradom kulture.
Sport
Kao i u ostatku Švedske najveći sportovi su nogomet i hokej na ledu. Ostali popularni sportovi su rukomet i bandi. U samom gradu dominiraju tri sportska društva koja djeluju u više sportskih grana. Ova tri sportska društva su Hammarby IF, AIK och Djurgårdens IF.
U 1912. godini Štokholm je bio domaćin ljetnjim olimpijskim igrama. Grad je također bio domaćin više ostalih sportskih događaja kao što su SP u nogumetu u 1958, EP u nogometu 1992 i 8 svjetskih prvenstava u hokeju na ledu.
Vanjski linkovi
- Zvanične stranice Štokholma (Švedski i engleski)
Izvori
- ^ a b c d e f g h i j k l m n Statistiska Centralbyrån (Zavod za statistiku)
- ^ Privreda u brojkama -- Stockholm Business Region web stranice
- ^ "Besöksnäring" -- Stockholm Business Region web stranice
