Idi na sadržaj

Stockholm

Uredi veze
Koordinate: 59°21′N 18°04′E / 59.350°N 18.067°E / 59.350; 18.067
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Štokholm)
59°21′N 18°04′E / 59.350°N 18.067°E / 59.350; 18.067
Stockholm
Štokholm
Grad
Gamla stan
Dramaten
Stortorget
Strandvägen
Nationalmuseum
Drottningholm
Zastava
Grb
Slogan: The Capital of Scandinavia
Država  Švedska
Pokrajina Södermanland i Uppland
Kanton Stockholms län
Općine Stockholm, Huddinge, Järfälla, Solna, Sollentuna, Botkyrka, Haninge, Tyresö, Sundbyberg, Nacka, Danderyd
Koordinate 59°21′N 18°04′E / 59.350°N 18.067°E / 59.350; 18.067
Površina
 - Grad 188 km2
 - Urbana zona 381,6 km2
 - Metro 6 519 km2
Stanovništvo
 - Urbana zona 1 372 565 (2010)
 - Metro 2 063 945 (2010)
 - Grad 851 155 (2010)
Gustoća
 - Urbana zona 3 596,9 /km2 
 - Metro 316,6 /km2 
 - Grad 4 527,4 /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj +46-8
Veb-sajt: stockholm.se

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske. Najmnogoljudniji je grad ne samo Švedske već i cijele Nordijske regije[1] sa 923.516 stanovnika koji žive na području općine Stockholm, približno oko 1,4 miliona stanovnika na urbanom području grada[2] i oko 2,2 miliona stanovnika u njegovom metropolitanskom području.[3]

Politički je, ekonomski i administrativni centar zemlje. Stockholm je također glavni grad Stockholmskog kantona.

Stockholm se nalazi na istočnoj obali Švedske na ušću jezera Mälaren u Baltičko more. Poznat je po svojoj ljepoti. Grad je napravljen na mjestu na kojem je napravljen zbog velike strateške važnosti tokom srednjeg vijeka kada je štitio ulaz u sistem jezera koja se nalaze u unutrašnjosti zemlje.

Stockholm je jedan od najbrže rastućih gradova u Evropi. Zbog ovoga Stockholm koristi slogan "The Capital of Scandinavia".

Općina Stockholm u narandžastom. Širi Stockholm u žutom. U bijelom općine koje su dio kantona Stockholm ali nisu dio Šireg Stockholma

Više geografskih i administrativnih jedinica nosi ime Stockholm.

  • Općina Stockholm (šv: Stockholms kommun).
  • Grad Stockholm (šv: Stockholms tätort) koji podrazumijeva sva povezana naselja u općini i deset susjednih općina.
  • Širi Stockholm (šv: Storstockholm) koji obuhvata sve općine unutar štokholmskog kantona osim onih na krajnjem sjeveru i krajnjem jugu kantona.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Historija Stockholma
Područje Stockholma oko 3000. p. n. e.
Ilustracija različitih historijskih vodostaja na području Stockholma koristeći tzv. Zapadni most (Västerbron)
Panorama Štokholama sa gradske vijećnice
Ova slika iz 1533. poznata pod imenom Vädersolstavlan je najstarija slika koja oslikava grad

Stockholm se po prvi put spominje u pisanim izvorima 1252. godine. U ovo vrijeme Stockholm je bio važna trgovačka stanica pri trgovanju željeznom rudom iz unutrašnjosti Švedske. Samo ime grada dolazi od odbrambene utvrde koje je ograđivala grad i štitila ulaz u jezero Mälaren iz Baltičkog mora. Sama utvrda se sastojala od balvana (švedski: stock). Riječ holm (manje ostrvo) dolazi od imena ostrva (švedski: Stadsholmen - gradsko ostrvo) na kojem se grad u to vrijeme nalazio.

Prema tradiciji osnivač grada je Birger Jarl koji je želio da zaštiti gradove u unutrašnjosti od napada sa vode. Na taj način sistem jezera Mälaren i Hjälmaren je odvojen od Baltičkog mora.

Sredinom 15. vijeka Stockholm je izrastao u važan trgovački grad sa oko 5-6 000 stanovnika. 15. vijek su obilježila dva važna historijska događaja; bitka kod Brunkenberga (švedski: slaget vid Brunkenberg) 10. oktobra 1471. godine i Stockholmsko krvoproliće (švedski: Stockholms blodbad) 8. novembra 1520.

Za vrijeme dolaska Gustav Vase na tron 1600. godine grad je brojao oko 10 000 stanovnika. Preobražavanje Švedske u evropsku vojnu silu poslije tridesetogodišnjeg rata naglo ubrzava rast stanovništva u Stockholmu koje se izmeđe 1610. i 1680. godine ušestostručava.

1634. godine Stockholm postaje zvanično glavni grad Švedske. Nezvanični dokumenti iz 1436. ukazuju da se Stockholm već tokom 15. vijeka smatrao glavnim gradom Švedske.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Geografija Stockholma

Stockholm (59°21′N 18°4′E) je jedan od najsjevernijih glavnih gradova u Evropi. Nalazi se na istočnoj obali Švedske između Baltičkog mora i jezera Mälaren. Centralni dio grada je napravljen na 14 ostrva koji su dio Stockholmskog arhipelaga (šv. Stockholms skärgård) koji broji više od 24.000 ostrva.

Klima u Stockholmu je kontinentalna sa velikim vremenskim razlikama između godišnjih doba. Tokom kraja juna dan traje oko 18 sati dok za vrijeme decembra dan traje samo oko 6 sati. Obično, temperature tokom zime se kreću između -7 °C i 1 °C. Najniža temperaturu ikad izmjerena je -32 °C. Tokom ljeta živa na termometru pokazuje između 18 °C i 25 °C. Najviša ikad izmjerena temperatura je 36 °C.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Demografija Stockholma

Historijski jedini dio današnjeg grada koji je bio računat kao Stockholm je današnji centar koji se prostire na 1/5 površine općine. Sama općina je dobila sadašnje granice u 1971. godini. Danas općina broji 782.885 (2006) stanovnika[4] od kojih su 48,6% muškarci i 51,4% žene. Prosječna starost je 39,8 godina. 40,5% stanovništva je u starosnoj dobi između 20 i 44 godine. Tabela ispod prikazuje histoijski razvoj stanovništva u općini.

Godina      Stockholm      Država        % Švedske populacije
1750. 60,018 1,780,678 3,4%
1800. 75,517 2,347,303 3,2%
1850. 93,070 3,482,541 2,7%
1900. 300,624 5,136,441 5,9%
1910. 342,323 5,522 403 6,2%
1920. 419,440 5,904,489 7,1%
1930. 502,213 6,142,191 8,2%
1940. 590,503 6,371,432 9,3%
1950. 744,143 7,041,829 10,6%
1960. 808,294 7,500,161 10,8%
1970. 740,486 8,091,782 9,2%
1980. 647,214 8,317,937 7,8%
1985. 659,030 8,358,139 7,9%
1990. 674,452 8,590,630 7,9%
1995. 711,119 8,837,496 8,0%
2000. 750,348 8,882,792 8,4%
2005. 771,038 9,047,752 8,5%

Kao što je već navedeno tabela iznad ne predstavlja tačno sliku razvoja grada. Većina okolnih općina su integralni dijelovi grada i u nekim slučajevima se nalaze bliže historijskoj jezgri grada nego neki dijelovi općine Stockholm. Zbog ovoga ove općine se ubrajaju u Grad Stockholm.

U 2006. grad Stockholm čini 11 općina. Ove općine su Stockholm (782.852 stanovnika[4]), Huddinge (90.182 stanovnika[4]), Nacka (82.421 stanovnika[4]), Botkyrka (77.573 stanovnika[4]), Haninge (72.956 stanovnika[4]), Järfälla (62.342 stanovnika[4]), Solna (61.717 stanovnika[4]), Sollentuna (60.528 stanovnika[4]), Tyresö (41.476 stanovnika[4]), Sundbyberg (34.592 stanovnika[4]) i Danderyd (30.492 stanovnika[4]). Grad Stockholm broji 1.397.131 stanovnika[4]. Kanton Stockholm sa svojih 26 općina u 2006. godini broji 1.918.104 osoba[4].

Privreda

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Privreda Stockholma

Kao i većinu drugih velikih zapadno evropskih gradova Stockholm dominiraju sjedišta preduzeća iz različitih industrijskih grana. Oko 45% švedskih firmi imaju svoje sjedište u Stockholmu[5]. Procjenjuje se da oko 85% građana grada rade kao službenici.

Tokom zadnjeg desetljeća je primjetan rast zaposlenih unutar IT industrije. Veliki poslodavci su IBM, Ericsson i Electrolux. Sjeverno štokholmsko predgrađe Kista se smatra jednim od vodećih svjetskih centara u polju informacione tehnologije.

Pored IT industrije ističe se i bankarski sektor. Većina vodećih nordijskih banaka kao Skandinaviska Enskilda Banken i Handelsbanken imaju svoje sjedište u Stockholmu. Švedska kao i nordijska berza također imaju svoje sjedište u Stockholmu.

Stockholm također karakterizuje potpuno odsustvo teške industrije. Zahvaljujući ovoj činjenici Stockholm je jedan od najčistijih glavnih gradova na svijetu.

Tokom zadnjih godina turizam doživljava procvat. Između 1991. i 2004. godine broj noćenja se povećao sa 4 na 7,7 miliona.[6].

Politika

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Politika Stockholma
Mahale Stockholma

Zvanično ime općine je grad Stockholm (šv. Stockholms stad). Općinom Stockholm upravlja gradsko vijeće koje broji 101 člana. Izbori za gradsko vijeće održavaju se svake četvrte godine. Vijeće se sastaje dva puta mjesečno i građanima je dozvoljeno prisustvo na ovim sastancima. Gradsko vijeće izabira 12 gradskih savjetnika (šv. borgarråd) na čijem se čelu nalazi savjetnik za finansije (šv. finansborgarråd). Savjetnik za finansije se ponekad naziva i gradonačelnik.

Općina se među stanovništvom obično dijeli na tri dijela: Centar (šv. Innerstaden), Južni Stockholm (šv. Söderort) i Zapadni Stockholm (šv. Västerort). Ova tri dijela se mogu prepoznati po svojim poštanskim imenima: Stockholm, Enskede i Bromma.

Administrativno općina se dijeli na 14 gradskih zona. Svaka od njih je odgovorna za osnovne škole, obdaništa, socijalna pitanja i kulturne aktivnosti. Ovih četrnaest su:

Centar

  • Kungsholmen
  • Norrmalm-Vasastan
  • Södermalm
  • Östermalm

Južni Stockholm

  • Enskede-Årsta-Vantör
  • Farsta
  • Hägersten-Liljeholmen
  • Skarpnäck
  • Skärholmen
  • Älvsjö

Zapadni Stockholm

  • Bromma
  • Hässelby-Vällingby
  • Rinkeby-Kista
  • Spånga-Tensta

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]
Kraljevski Tehnološki Institut
Glavni članak: Obrazovanje u Stockholmu

Više obrazovanje svoju historiju u Stockholmu vuće iz početka 18. vijeka. 1811. godine obrazovanje i proučavanje u polju medicine je dovedeno pod jedan krov stvaranjem Karolinskog instituta (šv. Karolinska Institutet). Kraljevski Tehnološki Institut (šv. Kungliga Tekniska Högskolan skraćeno KTH) koji je osnovan u 1827. je sa svojih 13 000 studenata najveći fakultet svoje vrste u Skandinaviji i jedan od najrenomiranijih tehničkih fakulteta u svijetu. Najveća visokoškolska ustanova u gradu je Stockholmski Univerzitet (šv. Stockholms Universitet) osnovan 1878. godine kojeg pohađa oko 35 000 studenata.

U gradu postoji također veći broj ostalih visokoškolskh ustanova. Neke od njih su Kraljevska Akademija Muzike (šv. Kungliga Musikaliska Akademien) osnovana u 1771. godini, Viša Pozorišna Škola (šv. Teaterhögskolan i Stockholm) osnovana 1787. godine, Kraljevska Viša Škola za umjetnost (šv. Kungliga Konsthögskolan) osnovana 1735. godine i Södertorn viša škola (šv. Södertorns högskola).

Kultura

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Kultura u Stockholmu
Nacionalni muzej
Kraljevsko dramsko pozorište

Kao i većina ostalih evropskih srednjovijekovnih gradova u Stockholmu se nalazi veliki broj građevina od velike kulturno-historijske važnosti. Neke od njih su njemačka crkva (šv. Tyska kyrkan) i viteška kuća (šv. Riddarhuset) u starom gradu. Također u gradu se nalaze dvije građevine koje se nalaze na UNESCO-ovom spisaku svjetske baštine. Kraljevski dvorac Drottningholm i šumsko groblje Skogskyrkogården.

Sa više od 70 muzeja Stockholm je jedan od gradova sa najvećim brojem muzeja na svijetu. Najpoznatiji muzeji su Švedski nacionalni muzej sa oko 16.000 slika i preko 30.000 ručnih radova. Ovaj muzej između ostalog sadrži slike Rembrandta i Watteaua. Muzej savremene umjestnosti (šv. Moderna museet) sadrži umjetnička djela najpoznatijih svjetskih umjetnika kao Pablo Picasso i Salvador Dali.

10. decembra svake godine u Stockholmu se održavaju ceremonije pri kojoj se najpriznatijim svjetskim naučnicima dodjeljuju Nobelove nagrade u poljima ekonomije, fizike, medicine, hemije i književnosti.

1998. godine Stockholm je proglašen Evropskim glavnim gradom kulture.

Sport

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Sport u Stockholmu
Globen arena, najveća sferna građevina na svijetu prima 14.000 ljubitelja hokeja na ledu

Kao i u ostatku Švedske najveći sportovi su nogomet i hokej na ledu. Ostali popularni sportovi su rukomet i bendi. U samom gradu dominiraju tri sportska društva koja djeluju u više sportskih grana. Ova tri sportska društva su Hammarby IF, AIK och Djurgårdens IF.

U 1912. godini Stockholm je bio domaćin ljetnim olimpijskim igrama. Grad je također bio domaćin više ostalih sportskih događaja kao što su SP u nogometu u 1958, EP u nogometu 1992 i 8 svjetskih prvenstava u hokeju na ledu.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Broj stanovnika Nordijsko vijeće Arhivirano 1. 2. 2016. na Wayback Machine Pristupljeno 34.3.2016.
  2. ^ "Folkmängd per tätort och småort 2010, per kommun" (XLS) (in Swedish). Statistics Sweden. 20 June 2013.
  3. ^ Statistika Švedske Pristupljeno 34.3.2016.
  4. ^ a b c d e f g h i j k l m n Statistiska Centralbyrån (Zavod za statistiku)
  5. ^ Privreda u brojkama Arhivirano 20. 12. 2007. na Wayback Machine -- Stockholm Business Region web stranice
  6. ^ "Besöksnäring" Arhivirano 12. 12. 2007. na Wayback Machine -- Stockholm Business Region web stranice

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Stockholm
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stockholm&oldid=3593448"