Razlika između verzija stranice "Grčka"

Republika Grčka; Hellenska republika Ελληνική Δημοκρατία Ellinikí Dimokratía
Zastava	Grb
	Himna: "Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)"; ("Himna slobodi");
	Položaj Grčke na karti Položaj Grčke
Glavni grad	Atina;
Službeni jezik	grčki
Državno uređenje
• Predsjednik	Karolos Papoulias
• Premijer	Lukas Papadimos
Zakonodavstvo
Nezavisnost	od Osmanlijskog carstva 25. marta 1821.
Površina
• Ukupno	131,990 km2 (96.)
• Vode (%)	0.86
Stanovništvo
• Ukupno	11,170,957 (74.)
• Gustoća	84/km2
Valuta	Euro (€) (EUR)
Vremenska zona	EET (UTC+2); - ljeti EEST (UTC+3)
Pozivni broj	+30
Internetska domena	.gr

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 8 septembar 2014 u 14:42

Grčka (Hellenska republika) je država Evropske unije,koja se nalazi na Balkanskom polutoku. Izlazi na Egejsko, Jonsko i na Jadransko more. Nalazi se na 39° sjeverne geografske širine i 22° istočne geografske dužine. Kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km. Graniči se sa Albanijom u dužini od 282 km, Bugarskom 494 km, Turskom 206 km, Republikom Makedonijom 246 km. Obale su joj duge 13.676 km.

Historija

U Grčkoj se razvila jedna od prvih civilizacija. Najstariji stanovnici Grčke bili su Pelazgi ili Pelasti koje potiskuju Ahejci. Pelazgima se gubi svaki trag, ali bi oni prema nekim pretpostavkama mogli biti biblijski Filistejci a prema kojima je nastao naziv Palestina.

Ahejci su na tlu Grčke stvorili kritsko-mikensku civilizaciju nazvanu prema tadašnjim centrima (ostrvo Kreta u Sredozemnom moru i grad Mikena na Peloponezu).

U XIII vijeku p. n. e. sa sjevera Balkanskog poluostrva spuštaju se u Grčku tri srodna plemena: Dorci, Jonci i Eolci.

Političke podjele

Grčka je podijeljena na 13 regija koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture (grč. nomoi). Tih 13 periferija je:

Geografija

Grčka se nalazi na jugu Balkanskog poluostrva. U Grčkoj živi oko 11 miliona stanovnika a površina je 132.000 km². Glavni grad je Atina. Ostali veći gradovi su: Pirej, Solun, Larisa, Ber, Patras i Janjina. Obala je veoma razuđena, sa mnoštvom ostrva, poluostrva i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u Evropi. Neka od ostrva su: Mitilena, Hios, Kreta, Krf, Argostolion, Skiros, Andros i dr. Najveći dio države je pod planinama, najviši vrh je Olimp sa 2 911 metara nadmorske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljoprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku.

Privreda

Grčka je razvijena zemlja sa razvijenim ribolovom, industrijom, pa donekle i poljoprivredom. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja.

Poljoprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veća proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, ječam, riža, masline, agrumi i mandarine. Također se praktikuje i vinogradarstvo.
Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: boksit, mangan, nikl, cink, barit, sumpor, so, srebro i dr.
Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj. Krajem 2009. privreda Grčke se našla u najvećim problemima, od ponovne uspostave demokratije, 1974.

Početkom 2010., otkriveno je da su vlade Grčke, jedna za drugom, dosljedno i promišljeno lažno izvještavale o službenoj državnoj statistici, da bi se zadržale u okviru pravila monetarne unije. To je omogućilo da vlade Grčke troše više od realno mogućeg, istovremeno krijući od nadzornika iz EU stvarni manjak. U maju 2010., države Eurozone odobravaju Grčkoj pomoć od 110 milijardi eura.

Stanovništvo

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca.
Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve^[1]. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna.
Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik. Koristi se staro grčko pismo.

Kultura

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca. Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve[1]. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna. Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik,a u nekim regijama i francuski i engleski. Koristi se staro grčko pismo.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Grčka na Wikimedia Commonsu.

Logo Wikicitata

Wikicitati imaju citate vezane za: Grčka

Reference

^ [1] Ustav Grčke, član 1

Nedovršeni članak Grčka koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Grčka

Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA

[1] [1] Ustav Grčke, član 1

[1]

@@ Red 76: / Red 76: @@
 == Stanovništvo ==
 U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni [[Grci]]. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto [[Turci|Turaka]] i [[Bugari|Bugara]], a na zapadu u oblasti Janja nešto [[Albanci|Albanaca]].</br>
-Najdominantnija [[religija]] u Grčkoj je [[hrišćanstvo]], odnosno [[pravoslavlje]], sa [[islam]]skom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve<ref>[http://www.parliament.gr/english/politeuma/syntagma.pdf] Ustav Grčke, član 1</ref>. Grčka [[pravoslavna crkva]] je [[autokefalnost|autokefalna]].</br>
+Najdominantnija [[religija]] u Grčkoj je [[hrišćanstvo]], odnosno [[pravoslavlje]], sa [[islam]]skom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve<ref>[http://web.archive.org/web/20090324213829/http://www.parliament.gr/english/politeuma/syntagma.pdf] Ustav Grčke, član 1</ref>. Grčka [[pravoslavna crkva]] je [[autokefalnost|autokefalna]].</br>
 Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u [[grad]]ove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori [[grčki jezik|grčkim jezikom]]. U pograničnim mjestima se govori [[albanski jezik|albanski]] i [[turski jezik]]. Koristi se [[grčko pismo|staro grčko pismo]].

p r u Države u Evropi
Države	Albanija Andora Armenija³ Austrija Azerbejdžan³ Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska Crna Gora Češka Danska Estonija Finska Francuska Gruzija³ Grčka Hrvatska Irska Island Italija Kazahstan³ Kipar¹ Latvija Lihtenštajn Litvanija Luksemburg Mađarska Malta Moldavija Monako Nizozemska Norveška Njemačka Poljska Portugal Rumunija Rusija³ San Marino Sjeverna Makedonija Slovačka Slovenija Srbija Španija Švedska Švicarska Turska³ Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajina Vatikan
Zavisne i ostale Teritorije	Akrotiri i Dhekelia Olandska ostrva Gibraltar Guernsey Madeira² Ostrvo Man Farska ostrva Jersey Jan Mayen Svalbard
Nepriznate ili djelimično priznate države	Abhazija Južna Osetija Kosovo Pridnjestrovlje Sjeverni Kipar¹
¹ Potpuno u Aziji, ali kulturno i politički pripada Evropi ² Potpuno u Africi, ali kulturno i politički pripada Evropi ³ Najvećim dijelom u Aziji

p r u Evropska unija (EU)
Države članice	Austrija Belgija Bugarska Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Hrvatska Irska Italija Kipar Latvija Litvanija Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunija Slovačka Slovenija Španija Švedska
Kandidati	Crna Gora (status) Srbija (status) Turska (status) Sjeverna Makedonija (status) Albanija (status) Bosna i Hercegovina (status)
Potencijalni kandidati	Kosovo (status)