Spolne oznake

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Spolne oznake su fizičke osobine ili osobine ponašanja organizama (tipski za seksualno dimorfne organizme) koje ukazuju na njegov biološki spol. To može uključivati spolni organ koji se koristi za reprodukciju i sekundarne spolne oznake koje razlikuju spolove vrste, ali koji nisu direktno dio reproduktivnog sistema.

Ljudi[uredi | uredi izvor]

Kod ljudi, spolni organi ili primarne seksualne karakteristike, koje su one sa kojima je osoba rođena, mogu se razlikovati od sekundarnih polnih karakteristika, koje se razvijaju kasnije u životu, obično tokom pubertet. Razvoj oba je kontroliran seksualnim hormonima koje proizvodi tijelo nakon početne fetalne faze gdje prisustvo ili odsustvo Y-hromosoma i/ili SRY gena određuju razvoj.

Hormoni koji izražavaju spolnu diferencijaciju kod ljudi uključuju:

Tipska spolna obilježja[uredi | uredi izvor]

Sljedeća tabela navodi tipske seksualne karakteristike kod ljudi:

Nivo definicije Žena Muškarac
Biološki nivoi (Spol)
Spolni hromosomi XX kod ljudi XY kod ljudi
Primarne seksualne oznake (spol)
Gonade Jajnici Sjemenici
Nivo spolnih hormona Estrogen, gestagen Androgen, testosteron
Anatomija unutrašnjih genitalija Klitorisna krura, vagina, maternica, jajovodi Corpora cavernosa, prostata, vas deferens, sjemenske vezikule
Anatomija
vanjskih genitalija
glans clitoridis, labia, vulva, klitorisna kapa
perineusni mokraćovod
glans penis, mošnice, falus, prepucij
spojena međica
Sekundarne spolne oznake (spol)
Žene imaju veće dojke, menstruacijski ciklus, šire bokove, manju visinu, više tjelesne masti, 10 do 12% manji kapacitet pluća,[1] manje srce[2] Dlakavost lica i tjelesna dlakavost, manje dojke, manji pad frekvencije glasa, razvoj "trokutastog" oblika tijela, veća visina, manje tjelesne masti, uži bokovi, veći kapacitet pluća
Oba spola Stidna dlakavost, pazušna dlakavost

Beskičmenjaci i biljke[uredi | uredi izvor]

Kod beskičmenjaka i biljki, hermafroditi (koji imaju i muške i ženske reproduktivne organe bilo u isto vrijeme ili tokom svog životnog ciklusa) su uobičajeni, a u mnogim slučajevima i norma.

U drugim varijantama višećelijskog života (npr. gljive, Basidiomycota) seksualne karakteristike mogu biti mnogo složenije i mogu uključivati mnogo više od dva spola. Za detalje o seksualnim karakteristikama gljiva, pogledajte: Hifa i Plazmogamija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bellemare F, Jeanneret A, Couture J (2003). "Sex differences in thoracic dimensions and configuration". Am J Respir Crit Care Med. 168: 305–12. doi:10.1164/rccm.200208-876OC. PMID 12773331.
  2. ^ Glucksman A (1981). Sexual Dimorphism in Human and Mammalian Biology and Pathology. Academic Press. str. 66–75.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]