Srednjovjekovni grad Mičevac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Srednjovjekovni grad Mičevac je tvrđava na području općine Trebinje, Bosna i Hercegovina.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Utvrđeni srednjovjekovni grad sagrađen je 2 km uzvodno od Trebinja, na desnoj obali Trebišnjice. Sjeverno i istočno od njega prolazi put za Nikšić. Ova tvrđava imala je važan strategijski značaj štiteći vrlo važnu komunikaciju koja je povezivala Dubrovnik i šire zaleđe.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nije poznato kada je grad podignut. Prema legendi, grad je podigao neki vojvoda Mičeta.

Od 1438. Trebinje je bilo u posjedu Stjepana Vukčića Kosače, pa se pretpostavlja da je te godine i Mičevac pao pod vlast hercega Stjepana. Zato ga često zovu Hercegov grad. U tom periodu Mičevac je imao značajnu ulogu i predstavljao punkt od vojnostrateške važnosti. Sa njega se vršila i kontrola puta, a u njemu je bilo sjedište carinika. U obližnjem Varošištu razvilo se podgrađe. U tri povelje izdate polovinom 15. stoljeća Mičevac se spominje kao castelo 1444, castrum 1448. i civitate 1454. godine.

Protiv hercegovih carinika bunili su se Dubrovčani, ali bez uspjeha. U doba dubrovačkog rata sa hercegom Stjepanom (od 1451. do 1454. godine), Dubrovčani javljaju kralju Tomašu, njihovom savezniku protiv hercega, “da će kupiti ili osvojitt” i grad Mičevac pored Trebinja i Vrma uz još četiri grada u hercegovom posjedu. Do 1456. godine u Mičevcu se spominje i hercegov carinik, a javlja se i zapovjednik grada chote Radosav Dup.

Godine 1466 Trebinje pada pod vlast Osmanlijskog carstva, a vjerovatno je tada i Mičevac prešao u njihove ruke. Od tada ovaj grad gubi važnost i o njema nema više spomena u historijskim izvorima

Opis[uredi | uredi izvor]

Bedemi grada zatvarali su jedinstvenu cjelinu u obliku nepravilnog pravougaonika, površine oko 1300 m2. Dimenzije grada su: dužina 58 m (istok - zapad); širina – maksimalna u sredini 23 m, na istočnom kraju 16 m, na zapadnom oko 10 m. Veličina mu je prilagođena osnovi na kojoj leži i funkciji. Na njemu su četiri masivne kule koje se nastavljaju direktno na bedeme grada. Uz južni zid prislonjen je ograđeni prostor koji predstavlja manji obor koji štiti glavni ulaz u grad. Na istočnoj polovini unutrašnjeg prostora grada prislonjena je zgrada nazvana palačom, dimenzija 14 x 7,2 m, debljine zidova 0,95 m. U jugozapadnom uglu palače je ograđen polukružni prostor. Ne zna se čemu je služio, ali možda je bio postolje za peć. Sličan položaj ima i zgrada u Blagaju na Buni, također hercegovom gradu koja je determinirana kao gradska palača. Stari grad Mičevac je nacionalni spomenik BiH [1]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hamdija Kreševljaković, Hamdija Kapidžić, Naše starine II, Zavod za zaštitu spomenika kulture R BiH, Sarajevo, 1954, 9-21 -Stari hercegovački gradovi.
  • Marko Vego, Naselja srednjovjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo, 1957.

Reference[uredi | uredi izvor]