Čekić (kost)
| Čekić (Malleus) | |
|---|---|
 Lijevi čekić: A – Prednja strana; B – Unutrašnja strana | |
 Desna bubna membrana sa čekićem (u sredini) i chorda tympani, gledano iznutra, iza i iznad  | |
| Detalji | |
| Prekursor | 1. škržni luk |
| Identifikatori | |
| MeSH | D008307 |
| TA98 | A15.3.02.043 |
| TA2 | 881 |
| FMA | 52753 |
| Anatomska terminologija | |
Čekić (latinski: malleus) jest mala čekićasta kost ili koščica srednjeg uha koja se veže sa uzengijom, a prikačena je na unutrašnju površinu bubnjića. Ona prenosi zvučne vibracije iz bubnjića do nakovnja.[1][2][3][4]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Čekić (malleus) je kost koja se nalazi u srednjem uhu. To je prva od tri slušne koščice, a vezan je za bubnu opnu. Glava čekića je veliki istureni dio, koji se postavlja na nakovanj. Glava se povezuje sa vratom, pa drškom čekića, koja se spaja s bubnom opnom. Između vrata i zdrške, iz kosti izlaze bočni i prednji nastavak.[5]
Čekić je jedinstven za sisare, a evoluirao je od donje vilične kosti osnovnih Amniota zvanik zglobne (Articulata), koji još uvijek čini dio zgloba vilice u gmizavaca i ptica.[6]
Razvoj
[uredi | uredi izvor]Embryološki, čekić je izvedena iz prvog ždrijelnog luka, zajedno sa ostatkom žvačnih kostiju, kao što su gornja i donja vilica.
Funkcija
[uredi | uredi izvor]Čekićje je jedna od tri slušne koščice u srednjem uhu, koje prenose zvuk iz bubne opne (ušnog bubnja) do unutrašnjeg uha. Čekić prima vibracije sa bubne opne i prenosi ih na nakovanj.<“ref name=GrayS2005 „/>
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
- ↑ Mitchel L., Drake W. V., Adam W. M. (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia, Pa.: Elsevier. str. 862. ISBN 978-0-8089-2306-0.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Ramachandran, V. S.; Blakeslee, S. (1999). Phantoms in the Brain. Quill. str. 210. ISBN 9780688172176.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]