Čekić (kost)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čekić
(Malleus)
Lijevi čekić:
A – Prednja strana;
B – Unutrašnja strana
Desna bubna membrana sa čekićem (u sredini) i chorda tympani,
gledano iznutra, iza i iznad
Dijagram bubne opne i kosti, sa mišićima srednjeg uha
Detalji
Prekurzor1. škržni luk
Identifikatori
Gray'sp.1044
MeSHA09.246.397.247.524
TAA15.3.02.043
FMA52753
Anatomska terminologija

Čekić lat. malleus) je mala čekićasta kost ili koščica srednjeg uha koja se veže sa uzengijom, a prikačena je na unutrašnju površinu bubnjića. Ona prenosi zvučne vibracije iz bubnjića do nakovnja.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Čekić (malleus) je kost koja se nalazi u srednjem uhu. To je prva od tri slušne koščice, a vezan je za bubnu opnu. Glava čekića je veliki istureni dio, koji se postavlja na nakovanj. Glava se povezuje sa vratom, pa drškom čekića, koja se spaja sa bubnom opnom. Između vrata i zdrške, iz kosti izlaze bočni i prednji nastavak.[5]

Čekić je jedinstven za sisare, a evoluirao je od donje vilične kosti osnovnih Amniota zvanik zglobne (Articulata), koji još uvijek čini dio zgloba vilice u gmizavaca i ptica.[6]

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Embryološki, čekić je izvedena iz prvog ždrijelnog luka, zajedno sa ostatkom žvačnih kostiju, kao što su gornja i donja vilica.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Čekićje je jedna od tri slušne koščice u srednjem uhu, koje prenose zvuk iz bubne opne (ušnog bubnja) do unutrašnjeg uha. Čekić prima vibracije sa bubne opne i prenosi ih na nakovanj.<“ref name=GrayS2005 „/>

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
  5. ^ Mitchel L., Drake W. V., Adam W. M. (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia, Pa.: Elsevier. str. 862. ISBN 978-0-8089-2306-0.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Ramachandran, V. S.; Blakeslee, S. (1999). Phantoms in the Brain. Quill. str. 210. ISBN 9780688172176.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]